DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 64 — ljenju šuma posvećuje se kod uredjivanja šuma osobita pomnja, pače muogi drže ovo, a ne opredjeljivanje god. etata, najvažnijim podom olco uredjenja šuma. Prof. I. Partaš. Pripomenci k naredbi o sastavku gosp. osnova za šume podvrgnute osob. javn. nadzoru. Piše Viiiiu DojkOTi<5, kr. šum. nadzornik u miru. »Die gute Einrichtimg eines Waldes ist gew6hnlich viel \vichtiger, als đessen Ertragsbestimmung «. H. Cotta. 1 znanost te nauka žive. Ona žive preko svojih predstavnika, predavača. A pošto se ljudske generacije usljed svog porastka i razvijaju, to je jasno, da se i nauka tim evolucijam prilagodjuje. To mienjanje, razvijanje, koje se obavlja u granicama temeljnih zasada same nauke, zovemo napredkom. Cesto puti su promjene u zasadama jedne nauke toli znatne, da nove spoznaje jedva pridrže stare okvire, dočim sama sućnost znanstvene istine dobije sasma novo lice. Ovakove promjene snažna je da izvede ona novija škola, koja je refleksivnim iztraživanjem, iztraživanjem posljedaka, djelovanje staze nauke umjela kritički obraditi, ter temeljem pozitivnih pomoćnih znanostih znala si za svoju novu dogmatičnu tvrdnju pribrati stranom neoborivih zasada, stranom umjela nove principe zaodjeti u toli uvjerenja- punu formu, da nam isti lahko prelaze u krv ter postanu našom duševnom svojinom i onda, kad im se u prvom početku, već po zakonima prirođjenog nam konservatizma, donjekle i opiremo. To opiranje biva sve to slabije u onoga, koj zanimajuć se za stanovitu partiju znanosti ili stručne svoje nauke, njen razvoj u svakdanjoj literaturi živo prati, ter s tim razvojem usporedo koraca. U takovog čitatelja preljevaju se prelazi i posljedci znanstvenih razvoja poput male doze otrova tako, da on, preradiv u sebi kritički znanstvene temelje novog smjera |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 65 — stanovite discipline, na podlozi starih razpoloživih zidina svoga umjeća, lahkodom recipira znanstvenu novotariju, ter i nehotice postaje njezinim sljednikom. Upravo u tom intelektuelnom usavršivanju, mora da leži ambicija ozbiljnog stručara. S druge strane podjeljuje trajno zanimanje stručnom literaturom i marljivo nadopuujivanje ovog što je jednom u školi učeno, u praktičnom životu stručaru onu sjegurnost i onaj mir u izvedbi postavljenih mu zadataka, koji su u prvom redu potrebni, da uspješno riešenje zadatka zajamče. Obćem razvoju znanostih nije se mogla oteti niti šumarska nauka, a naročito je pri kraju prošlog stoljeda nadopunjena — da skoro na novo obradjena jedna od interesantnijih njenih grana, nauka o uredjenju šuma. Prvi početci uredjenja suma težili su za osjeguranjem potrajnog užitka. Ovu brigu rodio je strah, da ne bi pomanjkalo drva. Postavljeni cilj nastojalo se je postići u prvom početku metodom razšestarenja, koja bje u 14. vijeku za vedena u Erfurtskoj gradskoj šumi, ter koju je godine 1669. propisao u Francezkoj za srednje i niske šume kralj Ljudevit XIV. U prvoj polovici osamnajstog stoljeda — do koje dobe šumari jošte nisu znali da ustanove zalihu i prirast — odredio je Fridrik Veliki (g. 1740.) da se neuredna preborna sječ a imade privesti na toliko u uredniji oblik, što će se za buduće imati prebirati ne po čitavoj šumi, već samo u stanovitim glavnim djelovima i u opredieljenom nizu godina. ISle ima dvojbe da se u tim načelima imade potražiti početak zavedenja sječinskog prebornog gospodarenja. U drugoj polovici 18. vijeka odpočeli su ustanovljivati prihod pomoćju računa o gromadnim i prirastnim zalihama. Zametke gromadnog razdobnog razdelenja nalazimo u metodi Beckmanovoj, objavljenoj god. 1759. koju je kašnje nadopunio G. L. Hartig. Potonji podielio je obhodnju u razdobja, u koja je razvrstao sastojine sa jednakimi ili postupnimi gromadami. God. 1819. odredjena bje ta metoda kao temelj za uredjenje šuma u Pruskoj. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 66 — Dvorskim komorskim dekretom od 12. srpnja 1788. izdao je car Josip II. načelni propis, na temelju kojega se u buduće imadu rješavati pitanja o računanju vriednosti šuma. Istom nakon više desetaka godina poprimljen bje taj propis i za ustanovljenje tvarnog prihoda (dakle za uredjenje) šuma*. Krstili ga: »austrijskom kameralnom taksom«. Ona je postala majkom svih ostalih normalno-zališnih metoda kao što su kašnje iz nje rodili se: Hundeshagenov "[]%, Karlova metoda, Heverova i t. d, Pogrieška svih ovih metoda ležala je u tome, što su sve išle samo za tim, da računičnim putem ustanove godišnji prihod (etat). dočim su se premalo obazirale na sječni poredak. Sve te metode oslanjale su se na prirastne funkcije. Pošto je ali baratanje sa prirastima dosta nesjegurno, to su stali njeki stručnjaci opeta posizati za sigurnijim čimbenikom u uredjajne svote — za ploštinom. Spajali su ploštine i drvne gromade. Tako postane razdobno razdielenje polag plohe i kombinovano razdielenje. H. Cotta je osobito obradio prvi način uredjenja. Dok su u razšestarenju godišnje sjeČine, razdieljene na pojedine godine: svedene su one kod plošnog razdob. razdjelenja na pojedina razdobja. U kombinovanom razdob. razdielenju povedena bje briga ne samo o razdobnim ploštinama, već i o razdobn. razdielenju drvnih gromada. Ova uredjajna metoda jest veoma razprostranjena, njena uporaba održala se je i do danas, a poglavito zato, jer se je ona kod razdobn. razdjelenja drvnih gromada sve to više obazirala na stanje pojedinih s a s t o j i n a dakle i na sjeČinski poredak. Kombinovano razdobno razdielenje naučilo je medjutim tečajem vremena sastavitelje i provadjače, da se naposebni gospodarstveni propisi i ustanovljenja godišnjih prihoda za vrieme ciele jedne obhodnje nepromjeni održati ne dadu. * Zur Geachichte der Cameral-Taxations-Methode. Von Jochann Newald. Wien 1881. — for. 75 nč. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 67 — Metode razdobnih razdielenja doživjele su znatno ujednostručenje oko 1820. god., kadno su odpočeli napoBebna ustanovljenja sječnih prihoda obračunavati samo za prvo razdobje, dočim su ostala razdobja svotno kontirana. Usuprot svega toga podržavale su te metode dvie pogrieške: njihovi sjekoredi preveliki su (osobito za šume cetinjaste), a šumsko razdielenje preumjetno je, samom šumištu premalo prilagodjeno. No i tomu bje doskočeno. Godine 1848. razvila se je u Saskoj iz komb. razdobn. razdielenja metoda dobnih razreda, koja je u savezu sa naukom o čistom prihod u šum a zadotjeranje 5>sastojinskoggospodarenja« odlučnom postala. Ne smijemo se čuditi, ako su na temelju starijih uredjajnih metoda, koje su bile pune tako bitnih manjkavostih, sastavljene gospodarstvene osnove doskora preradjivane, jer svrham svojim odgovarale nisu. Iz dva razloga nismo ali ni ovlašteni, da se na te sastavljače porugami nabacujemo. Prije svega manjkalo je njima izkustvo, kako da se zadatak bolje rieši, a drugo: na njihovim neuspjesima učismo se mi mladji*. Da su mladji crpili korist iz griešaka starijih, svjedoče nam dva, u novijoj šumarskoj znanosti blistajuća se imena: M. Pressler, koj je ukalupio načela o gospodarenju financialno m na temelju nauke o čistom prihodu, i Dr. F. Judeich, koj je nauku o uredjenju šuma osnovao n a nače lima sastojinskog gospodarenja. Pod pritiskom znanstvenih zasada tih dvajuh učenjaka, razvila se je i novija šumsko-uredjajna nauka. Teoretičn o jedna te ista i jedinstvena je, koli na saskoj akademiji u Tharandu, toli i na visokoj školi u Beču. Sljedeća su temeljna načela na kojima se imade urediti šumsko gospodarenje po propisima sastojinskog gospodarenja. a) samu šumu valja urediti, to jest unutarnje uredjenje provesti u nacrtu i u naravi obzirom na položajne njene prilike; uredjajne razrede, glavne odiele, sjekorede i odsjeke tako * Dr. Neumeister: Die Forsteinrichtung der Zukunft str. 3. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 68 — izlučiti i označiti, da je budući poredak gospodarenja pregledno i trajno zajamčen; , b) obhodnju valja ustanoviti na temelju postotaka zre losti uz oslon na rente tla raznih dobnih razreda, čime je osje gurano čistoprihodno načelo uporabe; c) same sastojine valja k uporabi propisati na temelju stanja skrižaljke dobnih razreda, stanja i odnošaja samih sa stojina, čime je u savezu sa radovi pod a) osjegurano gibivo sastojinsko gospodarenje; d) propisi uredjajnog elaborata i ustanovljenja god. prihoda imadu se protezati samo na prvo desetgodišnje razdobje, nakon kojega imade sljediti revizija osnove i novosastavak onih dielova na temelju kojih se imade godišnji prihod za daljnih, drugih deset godina ustanoviti. Praktičn a aplikacija te teoretske nauke jest za sada različna. Doslovno kako je gore opisana provedena je u Saskoj, A da bude tako u obće provadjana i u buduće želi, nauča i obrazlaže dr. M. Neumeister, nekadanji djak i nasljednik na Judeichovoj stolici, u svojoj brošuri: »Die Forsteinrichtung der Zukunft«. Dresden 1900. K. 40 fil. koju je napisao u formi uredjajnog naputka. Već u Austriji nalazimo da se načela čistoprihodnog sastojinskog gospodarenja do skrajnosti u praksi provela nisu. To uvjetuje stanje i svrha gospodarenja u državnim austrijskim šumama. Taj — recimo konservativni gospodarstveni princip, a naročito zadatak, da se u državnim šumama ne gospodari samo obzirom na najvišje ukamadenje, već i obzirom na uzgoj sortimenata kakovih pojedine industrialne i obrtne grane potrebuju (dakle najjačih), razlogom je, što se je kod uredjenja austrijskih državnih šuma, pridržav i provev načelo čistoprihodnog sastojinskog gospodarenja, isto ipak prilagodilo postojećim gospodarstvenim prilikama. Kod te odluke sudjelovao je na najodlučniji način profesor na bečkoj vis. školi. A, v. Guttenberg. Kad je naime vrhovna uprava austrijskih državnih šuma poradila o tome, da podav računa najnovijem razvoju i stanju |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 69 — šumsko-uredjajne nauke, izradi za uredjenje svojih šuma novi naputak, tad je pozvala i rečenog profesora, da joj o stvari podade svoje strukovno mnienje. Prof. Gutteuberg odazvao se je tom zadatku knjižicom: »Die Forstbetriebseinrichtung nach ihren gegenwartigen Aufgabeu und Zielen«. Wien 1896. 1 for. 40 nov. koju uz onu Neumeisterovu sudrugovom, koji će se imati baviti sastavkom gospod. osnova i programa za šume stojede pod os. jav. nadzorom, najtoplije preporučujem, posto će jedna i druga puno doprinieti za razumjevanje sada izdane vladine uredjajne naredbe i uredjajnog naputka. Predaleko bi me odvelo da sada razpredem na koliko se je austrijska vrhovna šumska uprava Guttenbergovimi nazori poslužila. Koga to potanko zanima, toga upućujem na: »Instruction fiir die Begrenzung, Vermessung ´und Betriebseinrichtung der osterr: Staats- und Fondsforste«. Wien 1901. 5 K. 55 fil. koje djelo jest, sa malimi iznimkami i njekimi načelnimi promjenami služilo i šumarskom odsjeku kao podloga za izradbu i izdanje njegovog uredjajnog naputka. (Znamo da nije. Uredn.) Njeke stavke, kako to drugačije niti moguće nije, sasma su iz gornje »Instrukcije« preradjene i prevedene. Za razliku izmedju čistoprihodne uredjajne metode i one koju je austrijska šumska uprava poprimila i zavela za državne šume, navesti ću samo to: a) da austrijski uredjajni naputak obhodnju u načelu ustanovljuje po financialnih principih sam o onda , kad ne ima bitnih razloga za pridržanje dosadanjeg, a aaročito visokog uporabnog doba; u protivnom slučaju jest ovo mjerodavno za užitak a ne obhodnja; b) da se u uredjajnoj osnovi osjegurava uporaba ploština samo za prve dvije periode, a drvne gromade da ustanovljuje samo za prva dva desetgodišta jednog gospod. razdobja. Naš uredjajni naputak pododmaknuo se je donjekle i od tih bitnih načela. Po svoj prilici zato: što se sa sumarni na koje se taj naš naputak imade protezati, ako i konservativno, ipak imade gledom na etat gospodariti jednako i potrajno. 6 |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 70 — Zato je on napustio načelno ustanovljenje obhodnje po načelu čistoprihodnom, ter propisao njeno ustanovljenje putem analitičnim. (§ 28.) ; d) a propisao sastavak uredjajne odnosno obde porabne osnove za prva tri gospodarstvena razdobja, ter odredio i ustanovljenje drvne gromade za sljedeća tri gospod. razdoja obhodnje (§ 28.). Tim prilagodjenjem svojim napustio je naš naputak najmodernije danas uredjajno stanovište, jer je držao, da se šume naših zem. zajednica ne imadu uredjivati i upotrebljivati samo u tu svrhu, da u njima poslujuće glavnice podadu što moguće višje ukamaćenje, nego da se imadu iste brinuti u prvom redu za potrajno, a u drugom tek redu za što moguće jednako ili barem izjednačeno podmirenje ovlašteničkih potreba. Kad sam gore istaknuo da je naš naputak izradjen jakim oslonom na naputak izdan za austrijske državne šume, onda sam time a priori ustanoviti htio, da se isti nalazi na visini današnje uredjajne prakse. Nješto drugoga od njega niti očekivati smjeli nismo. No ako usuprot toga nanas već u njemu nisu po našem mnienju najsretnije riešena sva pitanja zasjecajuća u uredjajno poslovanje, barem ne prema našim okolnostima, to tu okolnost pripisujem sistemu samoga uredjenja, s kojega se je pri sastavku naputka polazilo. Sam naputak pisan je za gotove taksatore, kao sbirk a načel a po kojima samo uredjenje šuma provesti valja, a nije izradjen u onom naputnom detailu, koj je i te kako potrieban onim sastavljačima gospod. osnova, koji će se tim poslom u većem broju po prvi put u svojoj praksi baviti morati. Upravo pomanjkanje tog detaila biti će krivim, što će uniformitet izradkom manjkati, što se radnje odmah u početku potrebnom izcrpivošću obavljati moći ne će, što će preizpitanje i odobrenje izradaka nailaziti na potežkoće — jer na nesuglasice mnienja i nazora. Ne ima dvojbe, da će o svakom § naputka sljediti tečajem vremena po više normativnih naredaba, |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 71 — što brzom i jednoličaom radnom posljeđku na uhar služiti ne će. Tomu se je ali bilo dalo predusresti, da je naputak u sitnije obradjen. Osvrnuti ću se jošte kašnje na one potankosti za koje držim, da je šteta što sada već u naputku pri njegovom prvom izdanja sadržane nisu. {Istina je, da ne li bilo sgorega, da je naš naputak u đetailima potanje izradjen, nu od prieke to potrebe nije, jer se ne predpostavlja, da će šume uredjivati empirici već ljudi, koji su nauku o uredjenju proučili. Ured.) Daljnom maujkavošću uredjajnog naputka smatram okolnost, što je u svakom paragrafu propisana rek bi samo mehanička obava dotične vrsti uredjajnog posla, dočim manjka istodobno i uputna obrazložba zašto se dotična odredba čini. Takove obćenite upute potriebne su zato, da uredjajniku dozvole alternativni postupak onda, kad mu se u uredjajnoj praksi pojavi slučaj ili momenat za kojeg u samom naputku predviđjeno nije. Naročito se je trebalo u naputku potanko izjaviti o budućim gospodarstvenim ciljevom i to tolikom samostalnošću i odlučnošću, da bi odatle uredjujuei kr. kot. šumar crpio sve podatke, kojima bi u svrhubudućeguredjenja,predstavničtvu zajednice pojedi nosti objasniti mogao. {Gornja naša opazka i za ovo vriedi. Ured.) Sasma je izpravno uredjajni naputak kao metodu za uredjenje zem. zajedničkih i sličnih im šuma, odabrao i kombinovao razdobno razdjelenje ploha i drvnih gromada. Za osjeguranje potrajnosti pri visokošumskom sječinskom gospodarenju, metode, pružajuće boljih garancija, skoro i nemamo. Ali u provedbi same metode, držim da naputak sretne ruke bio nije. Iz dva razloga: 1. Što je gospodarstvena razdobja osnovao na predugi niz godina sve po 20, mjesto na 10 godina. {20 god. periode za naše dugačke ohhodnje držimo mnogo zgodnijima nego one 10-godišnje, koje su u ostalom naputkom takodjer propisane. Uredn) 2. Što želi potrajnost užitaka osjegurati time, da uporabu drvnih gromada propisuje za više nego za jedno gospod, razdobje, tja za tri gospod. razdobja! Sasma pogriešnime držim pako, što uredjajni naputak propisuje, da se u obćoj porabnoj osnovi imadu gospod. razdobja |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 72 — za prvih 60 godina dotirati užitaimi ploštiaaaii, a za isto toliko vrieme i propisati k uporabi privesti se imajuće drvne gromade. Pogriešnim držim te odredbe ne samo zato, što današnja uredjajna praksa stoji na stanovištu iskustva, da svi propisi presižući gospodarstveno razdobje od 10 godina postaju već i zato iluzorni, što je stvar revizije, koja se u prvom desetgodištu preduzeti imade, da se ona o to pobrine, što i kako će se već unutar sljedećeg desetgodišta imati postupati sa pojedinim odjelom. Kad bi se dakle na propisih učinjenih već za prve tri periode imalo čvrsto držati, tad bi revizije postale iluzornima. Imadu li puko one svoju odlučujuću važnost — kao što ju imadu, ter se upravo temeljnom renovacijom šumsko uredjajne sgrade smatrati moraju, tad su propisi na tako duga gospodarstvena razdobja bez prave svrhe. No upravo štetni su takovi propisi ako uvažimo da šume zem, zajednica i sličnih im kategorija imadu zadatak da potrebe ovlaštenika pokriju potrajnim načinom uporabe. Potrajnost gospodarenja stoji ali u uskom spoju sa ^jUormalnim stanjem! {Ta upravo zbog osjeguranja što strošije potrajnosti uzimlju se u račun površine dojntane II. eventual. III. periodi. Uredn.) Uvažimo li od kojih sve faktora odvisi postignuće gornjeg našeg gospodarstvenog ideala (potrajnost i jednakost užitaka), tada će nam biti i jasno, da normalnog stanja šume postići ne ćemo ako danas već stanovitomu odjelu propišemo: ti ćeš doći do uporabe izmedju 55. i 60. godine računajuć od danas. (Ta zar naš novi naputak takova šta saJitievaf! Uredn.) Zar ću ja odjel propisan k uporabi u trećem gospod. razdobju zaista smjeti pustiti da stoji donle, ako razaberem da je obzirom na normalni sjekored tamo neumjestno propisan, ili ako su se medjutira š njime sbile takove sastojinske ili stojbinske promjene (vjetrolom, zareznici, opuzine itd), koje njegovu sto raniju uporabu uvjetuju? Ne! — neću, ali zato neću niti da težim za normalitetom u tom smislu, niti za jednakim prihodom, već za postupnošću dobnih razreda, koju ću postići gibivim sastojinskim gospodarenjem bez strogog>obzira na jednakost prihoda. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 73 — Rado ću priznati nastojanje uredjenog naputka, da osjegura osim potrajnoga i jednak i godišnji prihod ovlaštenikom. Držim ali istodobno pogriešim i nesliodnim, kad naputak to nastoji postići tako, da u tu svrhu u račun povlaci dana3 već i one drvne gromade, što će ih treće gospod. razdonje imati istom za 65. — 60. godina od danas, i kad te računično sasma nepouzdane podloge upotrebljuje za postignuće svog cilja. Takova jednakost užitaka jest više no problematična (?) već i zato, što popriečne priraste koji su za tu računičnu podlogu potriebni valja vaditi iz skrižaljkah! [Naputak to ne veli. Uredn.) Važnije jest po razložno šum. gospodarenje, da se uredjajnik shodnim propisi pobrine oko tih sastojina do vriemena njihove uporabe u smislu sastojinouzgojnom, no li u pogledu uredjajnom. Kada će nastupiti aktuealna potreba, da se ta sastojina sieče, o to neka se brine (ako ne nastupe još ranije im obziri) — revizija, Uredjajnik imao bi da vodi poglavitu brigu 0 to, da ta sastojina do njene uporabe bude valjano čišćena, proredjivana, ako je potriebno podsadjivana, da joj bude stojbina očuvana od ološenja itd. — Tom zadatku koj je, valjano i postojano provadjan, jedini u stanju da nam osjegura uzgoj što vrijednijih sastojina, valjalo je kao važnijem dielu uredjajnih propisa namjeniti u naputku što više pomnje — mješće brige o sastojinama spadajućim u III. gospod. razdobje i o vremenu njihove uporabe, do nastupa koje imadu da prosljede dvie, eventualno i četiri revizije. Kad nam je šuma pred nosom (?) zašto da si mi danas već 0 to glavu razbijamo, da onaj seljak u drugoj generaciji ne dobije manje drva svake godine, no što mu ga je ljetos dobio djed, kad ne imamo nikakovog sjegurnog instrumenta u rukuh kojim bi mogli tu jednakost osjegurati? Pomislimo samo kako će sastojine danas uvrštene u treće gospod. razdobje, usljed tehnički izpravno provedenih proreda, za vrieme svoje uporabe izgledati obzirom na uzgojenu drvnu gromadu, kakove će tamo biti prirastne funkcije? Po mom dakle mnienju trebalo bi se brinuti glede jednakosti samo 0 to, da su barem unutar prvog desetgođišnjeg raz |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 74 — dobja prihodi pojednaki, a za buduće da ne imadu biti potrajni i jednaki, ved potrajni i rastući, od razdobja do razdobja sve to veći. Tad ćemo i mi kao šumari postići naš cilj obzirom na postignuće normaliteta. Zato bi valjalo barem u neabnormalnim slučajevima pri ustanovljenju godišnjeg etata računati samo sa gromadami i prirastom, koji su razpoloživi u odsjecima, na uporabu propisanima samo u prvom gospodarstvenom razdobju. Živo želim, da se gornja obrazložba i prigovor neposmotre kao teoretska kaprica. Važnost zahtjeva za desetgodišnjim gospod. razdobjem mora se podati zato, što se samo uvaženjem takove dobne razlike dade postići skora i brza postupnost dobnih razreda, i što se samo na taj način unutar jednog sjekoreda čim manje „žrtava" doprinjeti mora u svrhu pravodobnog privedenja stanovite sastojine k sieku. Konačno je taj zahtjev pri budućim niskim obhodnjam, kakove će se za naše obć. šume uvesti morati (po 60—70—80 god.), sasma opravdan, jer dozvoljava veći elasticitet i pomnije kontiranje periode, a brži i laglji priegled o stanju i razmjerju dobnih razreda. Za utvrdjenje gornjih mojih nazora pozvati ću se na Wiirtemberžane, od kojih sam u svoje vrieme i osnovu zakona od 26. ožujka 1894. recipirao i prema našim odnosajima obradio. „Es ist noch besonders darauf aufmerksam zu machen, dass d ie Ausgleichung der Ertrage des zweiten Jahrzent s un d de r nachstfolgende n Periode n bei der Aufstellung des Hauptnutzungsplanes grundsatzlic h zu unterlasse n ist. Die Ertrage sind vielmehr ganz so wie der vorliegende Einrichtungsplan es verlangt in die Perioden einzustellen".´^ {Ovo su samo glasovi pojedinaca u TVilrttembergu, koji su proti ovoj metodi uredjenja šuma, koja je našim novim naputkom propisana, a do sele običajna u Wurttemhergu. G. kritičar sad opet nije prijatelj „komhinovanog razšestarenja«. — koje na str. 71. hvali i preporučuje — prem je ova metoda malom iznimkom vladajuća * Die Forstlichen Verchiiltnisse Wurttembergs. Stuttgart 1880. 4 for. 21 nvć str. 215. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 75 — metoda uredjenja šuma u Njemačkoj; Saksonska i donekle Badenska te su iznimke. Uredn.) Daljni moj načelni prigovor odnosi se na uporabu i vrst prirasta, kako ga naš uredjajni naputak propisuje. On slovi o uporabi popriečnog prirasta pri ustanovljenju uporabnih drvnih gromada. — Sa popriečnim prirastom se´željena točnost pri ustanovljenju drvnih gromada postići dati ne de. Zašto ? Zato: jer je on pri starim sastojinama veoma nizak {to ne stoji. Ur.)^ dočim se za mladje sastojine, razvrstane u kasnijim periodama, potriebnom preciznošću ustanoviti ne može, pošto se iz premladih sastojina deducirati mora, kojih je gromadni porast do njihove ^ječive dobe ali vanredno promjenljiv, a prikladan da se razumnim proredjenjem osobito umnoži. Zato će i faktični etati stajati u znatnoj oprieci 8 procjenom. Valjalo je stoga pritegnuti k ustanovljenju drvnih gromada, osobito onih za prvo gospod. razdobje, u kojemu će k uporabi predvidno doći starije razpoložive drvne gromade prirastni postotak (možda po vrlo spretnoj formuli; lOO X Svot. 4/n.d: Svot. d^*, {Ovoj se formuli s pravom prigovara da je netočna. Ured.) ili na koliko bi pri tome imale sudjelovati mladje sastojine, tekuć i prirast . Sa uporabom tih obijuh (?) prirasta bih bi se malo dalje odaljili od šablone, a svakako se više približili istini, no ćemo to postići sa popriečnim prirastom. — Da moja reklamacija za uporabom prirastnog postotka nije izlišna dokazuje okolnost: što popriečni prirast jošte uvjek onda raste kad je P7o veći od ´""/a, dočim pada u protivnom slučaju.** Da je našim uredjajnikom novim naputkom naloženo bilo, da se imadu baviti iztraživanjem P"/o, ter ga sravnivati sa gornjim čimbenikom, tad bi se pri kontiranja pojedinih dobnih razreda sa sastojinama, sječni poredak istih bio mogao apodiktični — pri inače jednakim odnošajima — za pojedinu sastojinu odrediti, dočim će danas osuda sastojine na sikiru odvisiti lih od dobe godina bez obzira na njezine prirastne funkcije, (?!) te će sasma bez kontrole ležati u * Die Forstabschatzung. Dr. B. Borggreve. Berlin 1888. 7 for. 70 n. str. 34. ** Die Forsteinrichtung. Dr. F. Juđeich. Dresđen 1884. str. 20. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 76 — rukuli uredjajaikovih poredak, kojim će pojedine sastojine dolaziti k izsjeku. Držim, da je taj prigovor toli temeljit, da de se pri novoredakciji uredjajnog naputka Bvakako (?) uvažiti moći. Medjutim je propis popriečnog prirasta i opet samo posljedak sistema, na kojemu je sam uredjajni naputak osnovan. Cim se je on odlučio za uvaženje kasnijih dobnih razreda i čim je nje povukao u kombinaciju za ustanovljenje drvnih gromada, morao je iz te pogrieške prieči i u drugu, ter upotriebiti i popriečni prirast, pošto bi inače taksatorsko poslovanje sa ustanovljenjem dvajuh vrsti prirasta, i ustanovljenjem tekućeg i za II. ter III. gospod. razdobje, znatno proširio bio. (Bačunanje je s popriečnim prirastom najjednostavnije i sa ovu praktičnu svrhu najbolje, a stavljeni prigovor čini na nas dojam, da je stavljen samo s razloga da bude jedan više, po gotovo ako se uzmu u obzir silne šumske štete koje se kod nas prave. Uredn.) Razliku izmedju gospod. osnove i gospod. programa učinio je uredjajni naputak ovisnim od plošdne (§ 2.) opredjeliv, da se program imade sastaviti onda, ako šumska ploština ne ima više od 100 jutara. Ja tu razliku ne držim sretnom zato, jer okolnost da li se imadu subtilniji, precizniji uredjajni i taksatorski poslovi u jednoj šumi obaviti, ne može ovisiti od ploštine, pošto razlika u ploštini uvjetuje samo to jedno, da li će ti poslovi dulje vremena trajati, ili se u kraće vrieme obaviti moći. Različite stojbinske dobrote, više vrsti uzgoja, više i različitih vrstih drveća, ter razni likost njihove smjese (u doljnem pojasu čista bukva — sječinsko gospodarenje, u gornjem pojasu jela i bukva — sječinsko preborno gospodarenje) dakleviše uredjajnih raznda su faktori, koji iziskuju precizne i obsežnije predradnje, komplicirniraniji način ustanovljenja etata, dakle i biraniji izradak: gospodarstvenu osnovu. Zato je valjalo reći: gospodarstveni program imade se sastaviti bez obzira na ploštinu za onu gospod. jedinicu, u kojoj vlada samo jedna vrst uzgoja i jedan uredjajni razred. Pri takovoj definiciji koja već sama po sebi opredjeluje jednostavnost gospodarstvenih od |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 77 — nošaja, valjalo je za sastavak gospodarstvenih programa u ure djajnom naputku činiti precizne odredbe. Naročito je valjalo zahtje vati bezuvjetno i u svaku cienu: a) uredjajno razdieljenje vani u naravi i u nacrtu, te b) jednostavni, brzi i jeftini način ustanovljenja drvnih gromada i etata, kao što ga je primjerice označio L. Hufnagel u svojoj brošuri »DieBetriebseinrichtungin kleinen Waldern. Prag 1897. — for. 72 nvč. {Za neke slučajeve nije ova metoda zgodna. Ured.) Na taj način bi se bila precizirala razlika izmedju gospod. osnove i programa, predusrelo bi se raznim neodlučnostim sastavit eljevim, a prištedilo bi se bilo uredjajnom naputku, da dok definira radnje koje se za gospod. program izvesti moraju, ved dozvoljava i treću vrst uredjajnog elaborata: »uredjajni zapisnik«, dok istodobno §§. 52. i 53. dopušta jošte moguće odstupe i od gospod. osnove i od gospod. programa kao i od uredjajnog zapisnika — pa stavlja u izgled i povoljni način uredjenja — pri osobitih okolnostih. Te neodlučnosti i ti ,Hinterthiirli" ne stoje u skladu sa onom preciznošću i ozbiljnošću, koja je potriebna takovim stručno-tehničkim odredbam. Kako je uredjajni naputak sada obradjen, to on glavnu važnost postavlja samo na vanjsko uredjenje šuma i na ustanovljenje potrajnog i jednakog, što većeg prihoda. Što je glavno: cilj i svi´hu budućeg uredjenja riešio je obćenito držanim teoremom samo u šest redaka § 14 , a da se na promjenu vrsti drveća osvrnuo nije, dok je pretvorbe vrstih uzgoja u § 35. samo svotno obradio. Dočim ću se na one potonje svojedobno posebno navratiti, držim za potrebno da sada već istaknem, da je uredjajni naputak sadanjim svojim sadržajem samo polovicu svojeg zadatka riešio, jer se na promjenu vrstih drva i osjeguranje gospodarstvenih napremica pojedinih zem. zajednica, niti načelno osvrnuo nije. (J naše je mnienje, da bi shodno bilo Je ovomu naputku izdati još poseban komentar, kojim bi se pojedine točke naputka još potanje protumačile i pojedinimi primjeri objasnile. Uredn.) Veći i pretežiti dio naših obćinskih suma leži na brdima i u gorju, pa je obrašten s nješto kitnjaka i jele, ali s puno |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 78 bukve. Dok pred bukvom duboko skidam kapu obzirom na njezina eminentna svojstva, kojima podržaje i umnaža stojbinsku dobrotu to ne mogu dopustiti, da imade svrha uredjenja budućeg gospodarenja biti ta, da ovlaštenikom osjeguramo samo što potrajniji i što vedi godišnji etat na bukovom ogriovnom drvu. Jok! to samo svrha uredjenju biti ne može, ved ona ima idi za tim: da osjegurav mu taj godišnji prihod iz sadanjih zaliha, istodobno za buduće uzgojimo tvarno što gromadnije, a novčano što vrijednije sastojine. Zato bi imala biti jedna od glavnih dužnostih kr. kot. šumara, da prigodom sastavka uredjajnog izradka sva važnost istoga osloni na pretvorbu bukovih čistih sastojina u mješovite, ter da zavev što je mogude više čistosječinsko gospodarenje (što je pri zavedenju odviše malih sjekoreda bez svake zaprieke i straha mogude i dopustivo), posječene sjedine na umjetni način ošumi, svagdje gdje to samo stojbina iole dopušta ponajprije hrastom kitnjakom, a gdje to ne ide, tamo biljkami javorovimi i jasenovimi. Omorike ne zagovaram, no gdje mora biti, neka je metne kad ničesa boljega ne ima, ali nikada na sjeverno-istoČnu nezaštićenu stranu, jer de je tamo inje i mokri snjeg redovito polamati. Potriebna li je gdjegod četinjača, to na sjevernih ekspozieijah ne treba zaboraviti na ariž, a želi li se odabrati četinjača koja je osobito odporna proti snjegolomu, tad treba zavesti borovac (Pinus strobus) koj se osim tog dobrog svojstva jošte odlikuje i time, da po jutru producira drvnu gromadu od 700 m^ Presadi li uredjajnik svojom odredbom na jutro 2—3000 hrastovih, kestenovih, javorovih ili jasenovih biljka — spasiti de si dušu, a ovjekovječiti si uspomenu. Dok se danas loco kolodvor, na odaljenost od 16—20 kilometara, uz veoma nepovoljne izvozne prilike za kub. metar tvorivog javorovog i jasenovog drva postizava 26—30 kruna, postigne se za kub. metar bukovine u najpovoljnijem slučaju, a uz iste prilike 4—5 kruna. — Kolika li je to narodno-gospodarstvena vriednostna razlika ? Medjutim se ne trebamo bojati, da demo tim postupkom bukvu izkorjeniti. Uz okolnost, što si je ona ved tečajem stotina go |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 79 — dina (u vlast. Ivanopoljskoj sumi kod Daruvara, brojio sam na panju jedne bukve, pokalane na krovne daske 327 godova) svoju stojbinu popravljala, sto je u debeloj naslagi njenog humusa puno sakrivenog sjemena, koje de nidi, čim samo zraksvjetlo do njeg dopru, zadati de nam ona kod čišdenja i proreda dosta brige i boja, da novim našim gojencima u zametnutoj borbi život i porast osjeguramo. Takovi i slični imadu da budu ciljevi bududega uredjenja naših obd. šuma. Medjutim de pri uredjenju šumskog gospodarstva imati uredjajnik jošte paziti i na to, da tim uredjenjem ne povriedi jur postojeće gospod. napremice zem. zajednice, a poraditi o tome, da takve ondje, gdje su prilike zato povoljne, zavede. Ondje gdje su jur osnovane na šumskom zemljištu livade ili oranice zato, da zem. zajednica iz njihovog prihoda podmiri svoje gospodarstvene potrebe, nije smjeti iste povuci u ogojnu osnovu. Ne samo zato što to brani razlika izmedju budude šumske rente i sadanjeg godišnjeg prihoda, ved i zato: što ovlaštenik nikako uvidjeti mogao ne bi, da bi takav postupak stežudi ga u njegovom ekonomskom razvoju, išao njemu u prilog. S druge opeta strane valja nastojati tom prilikom da se ondje, gdje su okolnosti tomu sklone, zavede prelazno poljsko gospodarenje (Podravina, Zagorje, Njemački naseljenici u Slavoniji itd.), i da se tako podigne prihod od tla, pribave troškovi za upravu, uredjenje, ogoj. Taj dio gospodarstvene politike spadati de uvjek na kr. kot. šumara, a čim ee on više uvažavati postojede ekonomske prilike zajedničara, ter čim de više unapredjivati njihovo gospodarstveno stanje, tim de im biti neobhodnije potreban, na toliko de se oni radje, spremnije priviknuti novom stanju stvari. Pokraj svega toga ali neka je u dvojem nepopustiv i dosljedan : u čuvanju postojećeg dobra, i u neumitnoj pomladnji svakog praznog a prikladnog mjesta. Nadalje neka kr. kot šumar pri uredjenju svagda uvaži gospodarstvene prilike i potrebe ovlaštenika. Gdje su vinorodni krajevi, a ovlaštenici žele i trebaju kolja, neka im uredi jedan i potrebni dio šumskog posjeda kao |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 80 uzgoj nizke šume za kolosjek; gdje ima kestenovine, neka nekoliko jutara izluči za štaparenje ili jako kolje za amerikansku lozu itd. — Sjek na glavu, okresno gospodarenje, stelarenje, sve neka se uvaži kad to gospod. odnošaji ovlaštenika zahtjevaju. Cilj i svrha gospodarenju neka se sastoje u tome, da se uredjajni propisi elastično prislone i priviQU gospodarstvenim potrebam i napremicam ovlašteničkim. Tad će takovi propisi doživjeti i preživjeti i više revizija, dočim će u protivnom slučaju odmah nakon odobrenja pri prvoj svojoj provedbi naidi na odpor. Ono što je u uredjajnom elaboratu dobra, živjeti će i dulje od 10 godina — pa će zato takav elaborat biti brzo i lahko revidiran. Zašto da se ono što je neshodna povlači i potuca po propisima dvadesetak godina, kad time samo prieči da se provede ono što je bolje od lošega? Zašto obična, zašto glavna revizija? kad ima jednoj i drugoj biti svrha samo ta jedina, da uredjajne propise podrži i provede, ili na koliko to nisu — da ih boljima izmjeni. Taj dio odredaba uredjajnog naputka ne dade se ničim opravdati. Niti time što se je on stavio na temelj dvadeset godišnjih uporabnih razdobja. Kad je već svako razdobje rastvorio u dvie desetgodišnje uporabne poluperiode, tad je mirne duše mogao propisati i provedbu desetgodišnje revizije. (Ovomu se prigovoru doista čuditi moramo — ta u naputku su naročito desetgodišnje revisije propisane. Uredn.) Pitanje 0 troškovima nije tuj biti moglo mjerodavnim, jer će isti biti ovako veći, no da se stvar u svakom desetgodištu odmah temeljito uredi. Pri drugoj, trećoj revisiji bili bi isti minimalni, dočim će se ovako isti razvlačiti na generacije. Danas se zahtjev za provedbu što ranije, dakle detetgodišnje glavne revizije, imade smatrati postulatom modernog uredjajnog principa. A niti strah pred tim, da bi doba revisije mogla nastati prije, nego li će uredjajni elaborati biti gotovi, nije smio uredjajni naputak ponukati na zavedenje dvadesetsodišnjih glavnih revisija. Držim i naputak i njegove intencije preozbiljnimi, a da bi smio dozvoliti gornju predmnjevu. Ta u tom slučaju ne bi |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 81 — prva generacija, računajud ju od izdanja samoga zakona, u obće prve revisije niti doživjela! Pa zato se čvrsto nadam, da de se baš prva glavna revisija ved nakon prvoga desetgodišta provesti, što će biti tim nuždnije, da se na taj način pribave podatci i dokazala, kakovim je uspjehom sam uredjajni naputak iza prvog desetgodišta rodio. Izpunjenje te moje želje držim upravo u interesu i uredjajnih izradaka i uredjajnog naputka. To bi bili — u hitnji pribrani — načelni prigovori ure djajnom naputku. A sada da jošte proberemo špecialne odredbe. Sama provedbena naredba jest parafraza dotičnoga zakona, pa se istoj — na koliko tumači taksativne odredbe samoga zakona, obdenito prigovoriti ne može. Na zadnju i predzadnju stavku §. 1. imao bih primjetiti — k onomu što sam gore ved obdenito o gospod. programu rekao —, da ni prometne ni položajne prilike na razliku izmedju programa i osnove utjecati ne mogu. Ako su prometne prilike nepovoljne, tad po svoj prilici uživanje šume miruje. {Za šume za koje je ovaj naputak izdan sjegurno vriedi tvrdnja, da uživanje šuma posvema nikada ne miruje; neki se užitci svakako crpe, ako možda i ne u podpunom ohsegu u kojem bi se inače crpsti htjeli i smjeli, te baš stog razloga valja gospodarenje urediti jednostavnom osnovom t. j . programom. Uredn.) U tom slučaju jest uporaba iste prekidna, pa se za nju ne ima nikakav uredjajni propisnik izraditi, niti osnova niti program.* Na tome ne mjenja ništa niti položaj šume. Ako li se, ili kad se pako šuma privede k uporabi, tad se užitak iste imade sistemizirati; osnovom pri kompliciranih, programom pri jednostavnih uredjajnih prilika. Ova definicija odgovara — po mojem nemjerodavnom mnienju puno bolje samom bivstvu stvari, a nije onako zaporčana, ni zakukana, kao u naredbi samoj. Dok propisi ustanova §§. 11. i 28. postoje, dotle im se naravno kao oblastnim odredbam mora dati posluha, ter ih i * Vidi stranu 81. Forstbetriebseinrichtung. Dr. F. Graner. Tubingen 1889. 4 for. 45 nvč. |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 82 — ovršavati. Drugo je ali, pa i dopustivo pitanje, da li su isti na koliko se odnose na šume zaštitne i zabranite (§, 14. si. b zakona) u zakonu i utemeljeni. Stavljanje šuma pod zabranu i proglasi van je istih zaštitnimi, jest u smislu odnosnih propisa š. z. akt eminentno šumsko-redarstvene naravi. Sama zakonska odredba u §. 14. imade se čitati: Samo ustanove §. 1. ovoga zakona protežu se i na sljedeće šume: dakle samo dužnost, da se sastavi gospodarstvena osnova za te šume. Interes tog zakona odnositi će se glede šuma tih kategorija po svoj prilici samo na toliko, što se one »ne smiju, da se opiru zak. šumsko-redarstveuim propisom«, t. j . što se nadzorna vlast imade brinuti o to, da se uporaba tih šuma osjegura onim načinom sječe, koj je u š. z. (§. 6., 7., 19. i 20.) taksativno propisan. Da se sada putem provedbene naredbe presiže i u gospodarstveni dio uporabe tih šuma, uporaba vanrednog prihoda ili predhvata bude istom odvisna od oblastne dozvole, da se istoj eventualno imadu predlagati godišnji drvosječni i ogojni predloži, da ona dakle iz naslova lih šumsko-redarstvenoga presegne i u ekonomske prilike privatnog šumo-posjednika — to se sve iz zakona, po mom mnienju, razabrati ne dade, barem ne glede suma ovih kategorija. Moralne korporacije — to je nješto drugog. Tamo vrhovni nadzor proizvire iz materialne strane zakona, tamo je presentan interes vrhovnoga nadzora i glede gospodarstvene recimo ekonomske strane razpoložbe etatom. Ali ovdje, gdje je geneza prava vrhovnog nadzora u šumsko-redarstvenoj strani pitanja, jedva de se u praksi postulati naredbenih propisa i provesti dati. Uzmimo samo slučaj iz prakse. Cielo gorje Ivanščice, od Očurskog klanjca pa do Novogmarofa proglašeno je »en bloc" sumom zaštitnicom, bez obzira na ekspoziciju, obrast, uporabu itd. — Tuj imade na hiljade posjednika i vlastnika. Tuj se sječe drvo, kolje, pase blago. Sada nastaje sasma ozbiljno pitanje: ili jest ili nije cielo gorje Ivanščice šumom zaštitnom i to ne samo na temelju oblastnog proglašenja nego i zaista. Molim liepo za uputu, kako će u jestnom slučaju izgledati ovršba svih tih |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 88 — propisa prema tisućama onih seljaka posjednika, od kojih mnogi danomice etat i prehvat iz svojih i tudjih šuma na ledjima i ljeti i zimi nosaju? — Držim stoga, da je posjednik šume zaštitne ili zabranite unutar desetgodišnje naposebne porabne osnove sasma suveren obzirom na način i kvantum užitka, a samo vezan na formu uporabe, pa da de se tečajem vremena i to stanovište morati i u naredbenim propisima zauzeti. U §. 13. naredbe učinjene su odredbe glede honoriranja šumarskog stručnjaka za obavu radnja potrebnih u svrhu sastavka gospod. osnove. Cim obava tih radnja spada medju »vanredne poslove« stručnjaka, onda bi pravo i pravedno bilo, da je opredieljen i onaj honorar, koj stručnjaka ide ne samo za izvanjske radnje, ved i za samu izradbu osnove. U tu izradbu imade uredjajnik da uloži sav svoj strukovni intelekt, a ne ima raditi mehanično kao na aktu, kojeg pozivom na postojede zak. ustanove riešava. I upravo zato, jer se ti izradci ne imada obavljati po šabloni niti po kalupu, ide stručnjaka za nje nagrada. Od odredaba, koje de on u osnovi učiniti, imati de šumoposjednik da povlači s vremenom znatnih koristi. Propisi glede ine vrsti uzgoja no je dosadanji, glede uzgoja inih vrstih drveda, glede zavedenja progalnih sieka uplivajudih na povoljni razvoj prirasta, odredba glede raznih gospodarstvenih napremica, ideje o traci i izgradnji puteva, o eventualnoj promjeni cielokupne gospodarstvene svrhe ild. duševna su svojina sastavljačava, pa je pravo da ga šumoposjednik za oto odšteti. Samo birokratska niveleta, neuvaživ razlikost koja postoji izmedju duševne natege sastavljača gospod. osnove i kopiste kojeg gradjevnog nacrta, mogla se je (a nije li se i morala? Uredu.) staviti na stanovište, da sastavljača osnove ne ide posebna nagrada, dok na njoj u svom uredu radi. Držim da bi se to imalo u budude preinačiti, ili u provedbi samoj dozvoliti, da se u tom pogledu barem shodnom obrazložbom zaključci predstavničtvah izazvati smiju. — Za čudo, da se u tom pogledu niti unutar skoro 30 godina nazori promjenili nisu. Kad sam godina 1877. i 1878. u moslavačkom kotaru kao kot. šumar izvan svog sje |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 84 — dišta kod vlastelinstvo kopirao nacrte, vani u šumi radio na predradnjama, ter nakon po vis. vladi odobrenih osnova zatražio oštećenje imavših troškova, reče kr. podžupan: »ta Vi imadete Vaš putni paušal« (ciglih 200 for. za područje od 4 upr. obdine !) I Ja sam morao iz miraza moje žene podmirivati znatne troškove imane oko gospod. osnove. A danas? Dnevnice što će ih dobiti sastavljač jedva će mu i dostati za pokride vanjskog potroška, a kilometrina otići de na kiriju. Ovlašteno pitam: odakle indi oduševljenje {zar to oduševljenje samo novac stvoriti maše? Uredn) stručnjaku da se timi poslovi bavi? A bez osobitog interesa za rad i stvar samu — ne de biti posljedci osobiti! I odredba glede podavanja radnika nije sretna. Mjesto toga što je posjednik o svom trošku dužan pribaviti potrebite radnike, valjalo je ili opredieliti za radnike mjesečuu paušalnu odštetu ili izrično odrediti: da je podavanje radnika u naravi (tako zvanom rednom rabotom, gdje svaki dan drugi radnici dolaze) bezuvjetno nedozvoljeno, pošto uz takovu (ovlašteniku i zem. zajednici najmiliju) praksu, uredjajnik s poslom absolutno napried dođi ne može. Ne samo da je neuputnost i često absolutna nesposobnost mnogog od radnika u stanovitu svrhu (n. pr. nepismenost kod izkolčivanja) aktuelna zaprieka brzom radu, ved je kasni i neuredni dolazak tih ljudi k poslu samom i rani povratak od njega njihovim kudama, uvjetovan obavom njihovog kudnog gospodarstva, bitna zaprieka, da se poslovanje obavlja pomno i brzo. Mnogi, tko je imao sredu tim sistemom raditi, potvrdit de to. Valjalo je s toga odštetu za taksacionalne poslove paušalirati, i to barem dnevničkim i radničkim paušalom, uzev pri tome za podlogu, da de stručnjak kr. kot. oblasti najmanje pet dana u tjednu tečajem proljetnih, ljetnih i do konca jesenskih mjesecih vani raditi, dočim bi se putni troškovi mogli izplatiti po obrednici poslovnog dnevnika, pri čemu, bi se bio odmah i kontrolni sistem o radu uredjačevu provesti dao. Dočim de se sama izradba osnove imati provesti u zimskim mjesecima, to se je za iste bio mogao takodjer opredjeiiti naposebni odštetni paušal, u kojem bi se bila našla nagrada za |
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 85 — uredjača. Tim načinom bi se bilo i odmah došlo do predvidnih troškova, pa bi se zem. zajednici i konkretniji predloži u tom pogledu bili mogli staviti. Ovo će sada u prvom početku biti tim težje, što će kr. kot. šumarima, koji oko tih posala jošte zaposleni bili nisu, manjkati svaki pregled o visini troškova. (Svršit će se.) Moj konačni odgovor g. nadzorniku Dojkoviću. Na Vaš odvrat, g. nadzornice, otisnut u broju 12. »Sum. lista« prošle godine, odgovoriti ću Vam na kratko. — Vi ste g. nadzornice, vrlo osjetljiv, pak Vam se je dalo na žao, što sam svoj odgovor na Vaš osvat nješto oštrije udesio. — Nu pri tom zaboravljate, da ste Vi bio napadač, a da sam se ja samo branio. A biti če Vam poznata i ona stara rieč: kako tko viče, tako mu se i odziva. Iz A´^ašega odvrata razabirem da ste se dali na kritiku naputka, izdanog po kr. zem. vladi za sastavak gospod. osnova i programa u šumah, stojeći pod osobitim javnim nadzorom, kojom ćete se sgodom osvrnuti i na moju razpravicu o reviziji gospod. osnova. Meni će biti milo. A nadam se, da ue će biti povoda ovakovim odvratima i odgovorima. Moju primjetbu, glede po Vami citiranim ujekim stručnim piscima, zlo ste shvatili. Ako se ne varam, već sam Vam spomenuo, da je to citiranje učinilo na mene dojam, da kanite već unapred moju razpravicu o reviziji gospod. osnova omalovažiti, jer da se to nalazi u svakoj od dotičnih knjiga. Nu kako iz Vašega odvrata sada razabirem, učinili ste Vi to samo stoga, da mladje sudrugove upozorite, gdje će o samom predmetu što naći. To razjašnjenje primam na znanje, ali pridodajem, da će im svaki katalog u tom smjeru bolje poslužiti, jer po Vama citirani autori nisu obradili lih reviziju gospod. osnova, već 7 |