DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 61 — u prijašnje vrieme češde dogadjalo. Kod unutarnjega podieljenja dobro je predočiti terrain isohjpsami, ili se služiti vojničkimi kartami u mjerilu 1 : 25000. Ove se karte doduše ne prodaju u trgovinama — kao one sastavljene u mjerilu 1 : 75.000 — ali se za službenu potrebu mogu uz oblastnu potvrdu naručiti od vojno-geografskog instituta u Beču uz razmjerno malu cienu. Kod manjih šuma, ili takovih, šuma, gdje ima mnogo naravnih crta, koje mogu služiti kao medje pojedinih odjela, kao što su: putevi, sljemena, potoci želj. nasipi i tomu slično, modi će se i čitava izmjera šumskoga detaila, naročito pojedinih sastojina (odsjeka), obaviti prije provedenog unutarnjeg podieljenja šuma u odjele. Kod većih šuma, i gdje takovih naravnih crta ne ima, morat će se podieljenje u odjele, bar djelomično, još prije provesti, nego se pristupi izmjeri pojedinih sastojina i čistina t. j . odsjeka u obće. Ovo vriedi pogotovo za mnoge šume u ravnicama, koje su iz neuredne preborne sječe proizašle, gdje i medje pojedinih odsjeka nisu lahko primjetljive. U ovakovom slučaju bar bez nekoliko glavnijih prosjeka ne bi u obće moguće bilo izmjeru pojedinih odsjeka obaviti, ili samo uz osobiti trud i muku. Ako je već unutarnje podieljenje šume u odjele sasvim ili bar djelomično provedeno, mogu se te radnje puno laglje i brže obaviti. Prosjeci samij mjesta gdje se oni sieku ili gdje ih sieku putevi, potoci ili gdje se oni dotiču tudjih parcela ili čistina ili takove sieku, sve su to točke, koje ne samo što omogućuju lahku orijentaciju, već omogućuju i lahku provedbu mnogih geometrijskih i taksatornih predradnja, naročito izmjeru i procjenu pojedinih odsjeka. — Već smo prije spomenuli, da se u novije vrieme obično provadja unutarnje podieljenje šuma tako, da se pojedina šumsko-gospodarstvena jedinica ne podieli samo u pojedine odjele, već i u sjekorede i odjele. Osobita se važnost pripisuje podieljenju brdskih šuma u sjekorede, naročito smrekovih šuma, koje od udarca vjetrova najviše stradaju. Nu i u šumama koje od vjetrova mnogo ne stradaju, a takove su šume u kojima raste drveće duboko ukorienjeno, pak šume po ravnicama, počinju u no |