DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 61 —


u prijašnje vrieme češde dogadjalo. Kod unutarnjega podieljenja
dobro je predočiti terrain isohjpsami, ili se služiti vojničkimi
kartami u mjerilu 1 : 25000. Ove se karte doduše ne prodaju
u trgovinama — kao one sastavljene u mjerilu 1 : 75.000 —
ali se za službenu potrebu mogu uz oblastnu potvrdu naručiti
od vojno-geografskog instituta u Beču uz razmjerno malu cienu.


Kod manjih šuma, ili takovih, šuma, gdje ima mnogo naravnih
crta, koje mogu služiti kao medje pojedinih odjela, kao
što su: putevi, sljemena, potoci želj. nasipi i tomu slično, modi
će se i čitava izmjera šumskoga detaila, naročito pojedinih sastojina
(odsjeka), obaviti prije provedenog unutarnjeg podieljenja
šuma u odjele. Kod većih šuma, i gdje takovih naravnih crta
ne ima, morat će se podieljenje u odjele, bar djelomično, još prije
provesti, nego se pristupi izmjeri pojedinih sastojina i čistina t. j . odsjeka
u obće. Ovo vriedi pogotovo za mnoge šume u ravnicama,
koje su iz neuredne preborne sječe proizašle, gdje i
medje pojedinih odsjeka nisu lahko primjetljive. U ovakovom
slučaju bar bez nekoliko glavnijih prosjeka ne bi u obće moguće
bilo izmjeru pojedinih odsjeka obaviti, ili samo uz osobiti
trud i muku. Ako je već unutarnje podieljenje šume u odjele
sasvim ili bar djelomično provedeno, mogu se te radnje puno
laglje i brže obaviti. Prosjeci samij mjesta gdje se oni sieku
ili gdje ih sieku putevi, potoci ili gdje se oni dotiču tudjih
parcela ili čistina ili takove sieku, sve su to točke, koje ne
samo što omogućuju lahku orijentaciju, već omogućuju i lahku
provedbu mnogih geometrijskih i taksatornih predradnja, naročito
izmjeru i procjenu pojedinih odsjeka. —


Već smo prije spomenuli, da se u novije vrieme obično
provadja unutarnje podieljenje šuma tako, da se pojedina
šumsko-gospodarstvena jedinica ne podieli samo u pojedine
odjele, već i u sjekorede i odjele. Osobita se važnost pripisuje
podieljenju brdskih šuma u sjekorede, naročito smrekovih šuma,
koje od udarca vjetrova najviše stradaju. Nu i u šumama koje
od vjetrova mnogo ne stradaju, a takove su šume u kojima raste drveće
duboko ukorienjeno, pak šume po ravnicama, počinju u no