DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
-šibalo bi, ili bar trebalo je, rekao je već 1873. prof. Mayer, a veli sad i dr. Escherich, spojiti i tehničke znanosti s univerzom. Danas veli, to će već teško ići zbog toga, što su se te znanosti na posebnim ognjištima koncetrirale. Dok su one tražile spoj sa universom, universa ih je odbijala, a danas od kako su i one došle do preimućtva universe, naročito dobile pravo promocije, ne teže one više za tim spojem; dapače s praktičkih razloga bilo bi težko dva već gotovo sasvim jednako savršena organizma — sveučilišta i tehničke visoke škole — sasvim spojiti u jednu cielinu. Ali tim više moralo i moglo bi se ići za tim ondje, gdje se uz universu nisu još razvila skroz samostalno organizovana ognjišta tehničkih znanosti, da se tako učini od universe ono, što su one doista negda bile, naime — prava sveučilišta. U tom pogledu shvatile su svoj moderni zadatak, veli Escherich, daleko bolje universe u Njemačkoj, koje su sliedeć duh vremena ipak bar djelomično toj svojoj prvotnoj svrhi, odnosno modernim potrebama ljudskoga druZtva udovoljile, prigrliv ovako primjerice gospodarsku nauku iza napuštenih akademija, tako do sele u: Vratislavi, Goltingenu, Giessenu, Hallu, Heidelbergu, Kielu, Konigsbergu i Leipzigu, a šumarsku u : Monakovu, Tiibingenu i Giessenu. Konačno pozivlje dr. Escherich austrijske universe, a u prvom redu bečku, da se stave na čelo pokretu, glede eventualne shodne i duhu vremena odgovarajuće reforme naših universa koje su u tom pogledu universe u Njemačkoj preteklo. — Evo ovako govori o. g. rektor bečke universe, a što da onda kažemo o nazorima onih naših domaćih krugova, koji nikako ne mogu pojmiti, kako bi pristao našoj universi šumarski institut, pa možda još i tehnička škola? Grlasovi javnosti i naše šumarstvo. U novije vrieme češće se čuju glasovi 0 našem šumskom gospodarstvu u našim novinama, a i skupštinama, od kako je era javnog skupštinjarena nastala. Tomu se ne čudimo, jer kako je kod nas preko V3 svekolike površine obraslo šumom a šuma i šumarstvo odlučno upliva na gospodarstvene prilike jezgre našega pučanstva — seljaka-ratara, ne će istomu biti ravnodušno gospodarilo se sa šumama dobro ili zlo, gospodarilo se se u njima uzev ili neuzev dovoljnog obzira na njegove prave potrebe. Mi te glasove pratimo, te ne bi odgovarali našem pozivu kad toga činili ne bi, kanimo se s toga dogodice osvrnuti na te glasove javnosti bilo u ovom dielu našega lista, bilo u posebnom članku u njem priobćenom. To držimo nuždnim s toga, da se ne stvaraju u javnosti mnienja, koja su često i kriva, ili bar skroz jednostrana, već neka si ih javnost stvara polag one zlatne: Audiatur et altera pars. Lugarski ,z;nak. Visoka kr. zem. vlada propisala je naredbom od 26. ožujka 1888. br. 7533. obligatni službeni lugarski znak, koji se ima nositi na prekoramenici ili na lievoj strani prsiju. Medjutim je taj znak |