DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 50 kod nas nije još ni kod našeg najvažnijeg ni najvećeg šamoposjednika, države, proveden čisti nadšumarski sustav, već se tekar obavlja prelaz od šumarničkoga sustava na nadšumarski, kod imovnih obćina pako on je više šumarnički, kod privatnika pako u obće je šumarnički sistem vladajući, to mi i ne trebamo pomno izobraženoga šumsko-teliničkoga pomoćnoga osoblja, već nešto bolje spremno čuvarsko osoblje. Takovo, nešto bolje spremno čuvarsko ili lugarsko osoblje, kakovo odgovora sada kod nas u praksi vladajućim šumsko-upravnom sustavima, izobraziti se može u kratkotrajnim lugarskim tečajevima, a uz naučnu osnovu kakovu je i u Topuskom. S toga velimo, da je dobro učinila vis. kr. zemalj. vlada, što je odustala od ustrojenja prave lugarnice, jer bi se inače uzgojilo osoblje, koje ne bi našim potrebama odgovaralo, a niti bi se ono kasnije sa svojim položajem i plaćom za dovoljno bilo — tako je evo u Austriji kod držav. šumske uprave, gdje je čisti nadšumarski sustav proveden i to pomoćno osoblje bolje situirano — već bi se trebalo samo tečajevima za izobrazbu lugara posvetiti više pazke, pak bar već postojeći privatni tečaj u Topuskom moralno podpomoći, da se naime kod popunjivanja lugarskih mjesta u prvom redu uzme obzir na one, koji su u tom tečaju za lugarsku službu već pripravljeni. UiiiTerse i ostale visoke škole. Vrlo je zanimiv nastupni govor ovogodišnjeg rektora bečke universe, prof. dr. Eschericha , izrečen prilikom njegovog svečanog ustoličenja početkom školske godine 1903./4. Dr. Escherich govorio je ponajprije u svrhi sveučilišta, te predbacuje austrijskim universama preveliki konzervatisam. One se već kroz stoljeća nisu promienile, prem se je izvan njih u ljudskomu društvu mnogo toga promienilo. One stoje gotovo još nepromjenjeno na nekoj sredovječnoj basi, te još uvjek uzgajaju samo svećenike, pravnike, učitelje i liečnike, a to nije dosta, jer novo vrieme treba još i inih akademski izobraženih ljudi. Da se dosele takovi na universama nisu uzgojiti mogli uzrok je taj, što su universe, naročito austrijske, držale zatvorena vrata raznim tehničkim znanostima, koje su ipak toliko dobra svietu učinile, pače socialne prilike iz temelja na korist ljudstva preokrenule. Posliedica tog neprijatnog držanja universa naproti uporabnim (angewandten) znanostima bila je ta, da su si te znanosti morale same stvoriti vlastito, ma i skromnije ognjište, kad se ih nije glavnomu ognjištu znanosti — universama — pripustilo. Bilo je to, veli prof. dr. Escherich, više od štete nego od koristi universama, jer je uzmanjkalo čistoj nauci na pobudama, a i time, što i čista znanost, njegovana na universama, nije uzela u obzir potrebe čovječanstva, pa tako se i našli mnogi razočarani stupiv u praktičan život. Odatle oštar sud mnogih, a naročito i Bismarka, o izobrazbi koju daje universa. Tre |