DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 48 — Sad se u našim hrastovim šumama marljivo radi, nu mnogo smetaju izradbi i izvozu povodnje, od kojila su naši nizinski hrastici ove jeseni i zime opetovano stradali. Živo žele s toga naši šumsko-trgovački krugovi, da se u što većoj mjeri pristupi k regulaciji naših voda, naročito Save, pa da se izgradnjom kanala mogu inundirane šume što prije riešiti vode, kojima su ih poplave potopile. Te su naime povodnje pravi kalamitet, s kojim se naši drvotržci u hrastovim boriti imaju, te opravdano traže da se ne samo zemlja već i država za regulaciju Save i Drave pobrine, kad se je već u državni proračun toliko silnih milijuna sa investicije stavilo. Različite viesti. Izprarak. U imeniku članova priobćenom u 12. broju našega lista od pr. god. označena su zvjezdicama imena onih članova, koji su ujedno članovi t. zv. „K6r6skenyieve pripomoćne zaklade". Pomutnjom nije tom oznakom naznačen kao član te zaklade g. prof. F. Kesterčanek, koji je jedan od najstarijih članova iste. Upozoreni na to, ovime to rado izpravljamo, a ujedno molimo ako bi eventualno iz tog popisa članova još koji od gg. naših družtv. članova izpušten bio, da nas na to upozori. Točna evidencija članova ove zaklade doista je vrlo važna, pošto samo djeca članova K6r6skeny-eve zaklade, imaju pravo na podpore iz te zaklade, što ovime ponovno naročito naglašujemo, jer često stižu na družtv. upravu molbe za podieljenje podpore iz te zaklade, a da dotičnici ne imaju na to nikakvoga prava. Darovi dražtv. šumarskom muzeju. Od g. G. Kukovića, upravitelja Varaždinskih Toplica primila je družtv. uprava 1 eksemplar crnoga ronca; od g. V. Benaka šumarnika u Petrinji 2 fotografije hrasta „šukundjeda" i 1 fotografiju šumarske kuće, a od g. umir. katastr. šum. nadzornika J. Ettingera staru pozivnicu na dvorski lov. Liepa hvala! Vanređua šumarska skupština u Cjelovcu sazvana je bila za 19. prosinca pr. god. u kojoj se je imalo razpravljati o dvim pitanjima, koja naročito šumare i šumovlastnike austrij. alpinskih zemalja zanimaju i o kojima se je imalo svestrano razpravljati i shodni zaključci stvoriti. Jedno je pitanje t. zv. „bosanska pogibelj" o kojoj se već više vremena u austrir. šumarskim časopisima razpravlja, pače oštra polemika vodi kako bi se naime odklonila pogibelj, koja prieti južnim alpinskim šumskim proizvodima od silne bosanske utakmice, a drugo „cienik za prevoz šumskih proizvoda", jer da dosadanji željeznički cienik za eksport drva u inozemstvo ne odgovara, te svaki živahniji izvoz drva onemogućuje. Kad nam budu poznati zaključci stvoreni na toj skupštini, mi ćemo ih priobćiti, jer će jamačno biti i za nas od važnosti. |