DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — lenima prsnima promjerima (od 20—40 cmt.) bez obzira na njihovu tehničku duljinu padaju prilično) jednolično po prilici IV4—l^´i cmt. po 1 tekućem metru). b) Stabla sa znatnijimi prsnimi promjeri (po prilici većimi od 50 cm.) i kratkom tehničkom duljinom padaju redovno više nego za 2 cm. po 1 mt., i to po prilici 2—3´/a cm. c) Pad veći od 4 cm. po 1 mt. jest u naših jelicih veoma riedak — te po tom padovi d) u naših jelicih variraju izmedju 1—4 em., tako da se može praktično uzeti: 1 za minimum, 2 kao najčešći a 3´2 za maksimum (4 tek vrlo iznimno kod veoma debelih stabala). Kad bi u prirodi na temelju ovih obćenitih pravila prosliedili marljivimi točnim dalnjim izučavanjem, uvjeren sam, da bi i tuj došli do izcrpivih praktičnih pravila i time se oteli problematičnoj empiriji. I sam još na tom učim i prokušavam — a želim, da to proslijede i gg. sudruzi i da me što skorije u interesu stvari objelodanjenjem toli poželjenih rezultata i rješenjem ovog zadatka — preteknu. Lišće platana. Sadanje platane, koje na Zrinjevcu i Tuškancu, u ljetno doba godine, pod svojim hladom šetajude obćinstvo ugodno okrepljuju, posadjene su godine 1872. Nu prem su u drvoredu još iste godine posadjene, nisu ipak jednako porasle, niti su jednako debele, jer im podloga tla nije jednako prijala. |Podloga je naime većinom mjestimice navežena ruševinom, a ta ne prija platanama, što se vidi odtuda, jer one platane, koje stoje na valjanom tlu imaju u obsegu debla t. j . u poprsju visine 220 cm,, dočim su na lošem tlu, u obsegu postigle jedva 96 cm. Medju tim drvoredom mogao sam opaziti, da se od tog roda četiri vrsti platana nalaze, koje su botaničari po obliku |