DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Jednokračna promjerka. Za mjerenje debljine stabala u prsnoj visini imademo, hvala Bogu, sprava i na pretek, naročito mjerače šestilo, mjeraču vrpcu, dvokračne promjerke, raznoga sistema i t. d., nu da bi gdje u praksi poznata bila ili se rabila jednokračna promjerka na taj način, kako ću to malo niže opisati, to mi nije poznato. Pa ipak zaslužuje takova jednokračna promjerka medju najboljim i najvrstnijim praktičnim spravama, te vrsti obzirom na jednostavnu svoju konstrukciju, obzirom na jeftinodu, tačnost radnje, a po gotovo na golemu prištednju vremena i radnih sila, bezuvjetno prvo mjesto. Imade doduše i ona svojih slabih strana i nedostataka, nu oni se sastoje jedino u tom, sto se ona ne da sa probitkom upotrijebiti za mjerenje jačih stabala od 40 cm. i to stranom zato, jer bi uslijed potrebne veče dimenzije krakova postala za nošenje u jednoj ruci preteškom, stranom zato, što bi i u tačnosti izmjere prema dvokračnim promjerkama zaostajala. S toga se poraba te promjerke ograničuje samo na mjerenje stabala do prsnog promjera od 40 cm., gdje če nam vrlo dobre usluge činiti, a naročito će izvrstno služiti kod mjerenja i izbrajanja stabalaca u mladim gustim sastojinama (kod proredjivanja i čišćenja), gdje će uz inače jednake prilike s tom promjerkom jedan radnik izmjeriti i sjekiricom ili štemplom, obilježiti barem toliko stabala, koliko ih mogu sa dvokračnom (malom, a ne velikom) promjerkom izmjeriti i obilježiti dva radnika. Kad sam pred dvije godine mjerio i Izbrajao stabla u nekoj privatnoj sumi, izmjerio mi je s tom promjerkom i obilježio svaki pojedini radnik na dan oko 3000—3500 stabala i to ne u gustom sklopu, nego u oredjoj sastojioi, prem se je i prelaženjem sa jedne parcele na drugu, jer zu one bile jako razštrkane, gubilo puno vremena. Pošto sam ovako u kratko i u glavnim crtama označio korist jednokračne promjerke prelazim na opis. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Jednokracna promjerka u svojem najjednostavnijem sastavu sastoji se iz dvaju nejednakih ravnala, koja su (manje ili vise jednostavnim mehanizmom) na jednom kraju spojena tako, da sačinjavaju pravi kut. Krade ravnalo iznosi u dužini oko % vedega ili glavnoga ravnala, široko je 4 cm., a debelo 8—10 mm., pak je bez ikakova razdijeljenja, dočim je duže glavno ravnalo oko 40 cm. dugačko, 4—5 cm. široko, a debljinom nešto jače ili barem isto tako jako kano manje ravnalo, koje ćemo nazvati krakom, Ovo duže ili glavno rtivnalo, koje demo od sada u kratko, zvati samo ravnalom, razdijeljeno je prema potrebi i stupnju tačnosti, koji se pri mjerenju traži, ili na centimetre ili na veće razdjelke, od 2 do 2, ili još vede od 4 do 4 centimetra. Za običnu praksu dostatno je razdijeljenje od 2 do 2 centimetra, dapače kod manje tačnili radnja zadovoljava i razdijeljenje od 4 do 4 centimetra. Oboje ovo razdijeljenje može se vrlo shodno spojiti u jedno, te na jednoj te istoj strani ravnala napraviti, bez da bi to smetalo kod očitavanja debljine i bez da bi se tim išta gubilo u preglednosti i jasnodi. Valja samo razdijelbene crte, odnoseće se na razdijelke od 4—4 cm. krupnije i preko cijele širine, a razdijelbene crte razdijelenja od 2—2 cm. nješto tanje i do ^4 širine ravnala izvudi, odnosno u ravnalo urezati. Sve razdijelbene crte moraju biti istosmjerne sa nutarnjim bridom kraka, odnosno okomite na podužni nutarnji brid ravnala Dužina ravnala može biti vrlo različita, nu najshodnije takova od 40 cm. za duže, a 24 cm. za krade ravnalo. Promjerka vedih dimenzija gubi od svoje praktične vrijednosti, dočim se za tanju šumu preporuča dapače i manja promjerka n. pr. takova od 12 cm. za krak, a 20 cm. za ravnalo. Sto se nadalje tiče spoja kraka sa ravnalom, to je primjetiti, da ovaj može biti ili pomičan ili nepomičan. Za promjerke najjednostavnije konstrukcije bolje je, da je krak sa ra,vnalom nepomično spojen, dakle, da se neda sklapati i raz |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
24 klapati, jer takova udezba znatno poskupljuje 4 cm. promjerku. U ostalom je ta promjerka već sama po sebi tako neznatnih dimenzija, da je svako umjetno spajanje kraka si ravnalom u svrhu Krak A lagljega transporta posvema suvišno. Izgled promjerke kano i razdijelenje na ravnalu bolje će razjasniti sliedeća slika. Slika 1. 40 cm. S0^, 1 9 111 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 3o 37 39 10 14 22 26 30 34 .H8 Ravnalo U toj slici je nepomični krak označen sa A, a ravnalo sa B. Kavnalo spojeno je sa krakom pod pravim kutem. Krak A ima 24 cm., a ravnalo B 40 cm. dužine, dočim je krak 4, a ravnalo .5 cm. široko. Ravnalo B ima dvostruko razdijelenje; jedno (gornje) od 2—2 cm., a drugo (dolnje) sa dužim potezima od 4—4 cm. Prvi razdjelak gornjega razdijelenja obilježen je sa 1, drugi sa 3, treći sa o, četvrti sa 7 i t. d. tako, da svaki slijedeći raste za 2. Svaki razdijelak ima 2 cm., pa bi prema tomu prvi razdijelak iia gornjem razdijelenju morao biti ozuačen sa 2, drugi sa 4, treći sa 6, četvrti 8 i t. d., a ne sa 1, 3, 5, 7, 9 i t. d. Nu tomu nije tako, a zašto? Zato, jer izmedju stabalaca, koja debljinom svojom padaju u prvi razdijelak, ne će imati svako upravo 4 cm., već će ih medju njima biti takovih, koja ć? ih imati debljinu od 1—2 cm., popriječno dakle 1*5 cm. S toga označen je prvi razdijelak gornjeg razdijelenja sa 1, a analogno tomu slijedeći razdijelci sa 3, 5, 7 i t, d. Isto tako odnosi se stvar sa dolnjim razdijelenjem, koje skače od 4 do 4 centimetra. Dužina razdijelbenih crta treba da je po mogućnosti čim veća, 8 toga se i protežu razdijelbene crte gornjeg razdijeljenja |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — preko ^4 cijele širine (ravnala), a razdijelbene crte dolnjega razdijeljenja preko cijele širine ravnala. Pošto je ravnalo 5 cm. široko, to de razdijelbene crte gornjega razdijeljenja imati dužinu od prilike 4 cm., a dolnjega takovu od 6 cm. Ovo je nuždno, jer se po ovim razdijelbenim crtama pri mjerenju debljina gleda (vizira) na obodnicu (periferiju), odnosno po njima ustanovljuje promjer, koji će se tim točnije ustanoviti, čim su duže razdijelbene crte. Poraba. Jednokračna promjerka (kako sam ved nuzgredice spomenuo) rabi se sa uspjehom samo za mjerenje debljina od 0—40 cm. Kod mjerenja većih debljina gubi ona stranom u svojoj praktičnoj uporabivosti, stranom pako i u tačnosti. Nu tim nije rečeno, da se takova jednokračna promjerka ne bi mogla pri mjerenju jačih promjera barem istim uspjehom upotrijebiti kano dvokračna, naročito u slučaju, ako se kod stabala od 40—70 cm. ne traži veća tačnost od 2 do 2 cm., a kod još jačih takova od 4 do 4 cm. Pri samom mjerenju pako postupa se na slijedeći naČin : Radnik nosi promjerku u lijevoj ruci, a pri mjerenju ju primi palcem i kažiprstom na mjestu, gdje su krak i ravnalo spojeni i to tako, da krak pokazuje prema stablu, a ravnalo sa razdijelenjem stoji manje više vodoravno, te prema prsima radnika paralelno pokazujuć krajem prema desno. Ovako držeć radnik promjerku, primakne ju u stablu tako, da se unutarnji brid kraka i ravnala dotiču obodnice mjeriti se imajućeg stabla, te gledajući smjerom razdijelbenih crta izvidi, koja od tih razdijelbenih crta svojim produženjem tangira obodnicu stabla na desnoj strani. Brojka izmedju tangirajuće i njoj prediduće razdijelbene crte označuje onda debljinu stabla. Razumjeva se samo po sebi, da se pri dvostrukom razdijeljenju ne smiju očitavati brojke sad na ovom sad na onom razdijeljenju, već uvijek samo one, koje odgovaraju jednomu te istomu razdijeljenju i zahtjevanom stupnju tačnosti. Ako želimo na 2 cm. tačno mjeriti promjere. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — očitavati demo debljine na gornjem razdijeljenju, ako se pak zadovoljavamo sa tačnosti od 4—4 cm., činiti ćemo to na dolnjem razdijeljenju. Uz mjerenje debljina pojedno će radnik moći i obilježiti izmjerena stabla, jer mu je desna ruka prosta, te ju apsolutno ne treba pri mjerenju. Ovo obilježivanje stabala obavljati će ili sjekiricom ostrugnuv samo malo koru, ili šumskim čekićem štempljujuć jača stabalca, ili kakovom god inom spravom, koja se za obilježenje stabala u opće upotrijebljuje, ili napokon i kredom. Ovakovo obilježivanje stabala ne će ni najmanje zadangubiti radnika pri mjerenju debljina, te će jedan radnik sa jednokračnom promjerkom izmjeriti i obilježiti naročito u gustom sklopu barem toliko stabala, koliko 2 radnika sa dvokračnom promjerkom, jer dok mjereći radnik dvokračnu promjerku otvori, te s njom stablo obuhvati i promjer pronadje, već je radnik sa jednokračnom promjerkom stablo izmjerio te skoro istodobno i u desnoj ruci se nalazećom sjekiricom (štemplom, kredom i t. d.) ostrugnuv ili } obijelivši koru, stablo obilježio. Dakle dok radnik sa dvokračnom promjerkom promjeri stablo, dotle je radnik sa jednokračnom promjerkom stablo izmjerio i obilježio, tako da za obilježivanje stabala uz mjerećeg radnika kod dvokračne promjerke treba jošte jedan radnik, ako se želi, da posao kod dvokračne promjerke istom brzinom napreduje, kano kod jednokračne promjerke. Sa jednokračnom promjerkom može po jedan radnik u jednoj minuti, ako stabla nisu odveć udaljena (već popriječno samo 3—5 m. razdaleka) izmjeriti i obilježiti 9 —10 stabala tako, da u jednom satu premjeri i obilježi 540 — 600 stabala, što čini uz 6 sati radnje na dan 3240-3G00 stabala. Ja sam taki rezultat pri svojim radnjama zaista i polučio, dapače mogu reći, da bi rezultat jošte i puno povoljnije ispao, da nisam u rijetkim sastojinama radio, koje su uz to bile na sve strane i dosta razdaleko raštrkane tako, da se hodanjem puno vremena izgubilo. Pravilo je, da na svakog procijenitelja otpada po dva mjerača. Jedan procijenitelj apsolutno više mjerača zaposliti ne može. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — Pri tom se jošte predpostavlja, da je manual tako priredjen, da se u njega premjerena stabla samo po vrsti drveća i razredu debljine na najednostavniji način i to piknjami unašaju. Tačnost. Sa jednokračnom promjerkom^ koja je razdijeljena na centimetre, mogu se samo stabla od 40 cm. debljine na centimetar tačno izmjeriti. Kod jaČih stabala od 40 cm. bi se doduše takodjer mogla polučiti, ali bi se tačnim viziranjem po razdijelbenim crtama nerazmjerno više vremena izgubilo, a tim i posao zaostajao, te promašio donekle i cilj — brza radnja — čemu imade jednokračna promjerka u prvom redu služiti. U ostalom kod raznih praktičnih radnja kano što su izbrajanje stabala u mladim sastojinama, kod proredjivanja i čišćenja posvema je dostatno, ako se povaditi imajuća stabalca promjere na jedan centimetar. Na milimetre tačno mjeriti zahtjeva se samo pri znanstvenim istraživanjima. Od valjane jedr>okračne promjerke se zahtjeva: 1. da je krak na ravnalo ili barem nutarnji brid kraka na nutarnji brid ravnala potpunoma okomit; 2. da je razdijelenje tačno, a pojedine razdijelbene crte paralelne sa bridom kraka, odnosno okomite na nutarnji brid ravnala, te da su barem 3—4 cm. dugačke; 3. da je iz dobrog i lahkog materijala (jasena, javora, jalše i t. d.) Prednosti jeduokračne promjerke. Sastoje se u kratko u slijedećem: 1. Jednokračna promjerka vrlo je laka, nosi ju radnik u lijevoj ruci, a tako s njom i mjeri. Uslijed toga mu je desna ruka posvema slobodna, pa s njome obilježuje stabla, a time se kod svake promjerke prištedjuje po jedna radna sila, sto kod dvokračne promjerke ne može biti, jer kod njene uporabe treba obje ruke. 2. U gustim mladim sastojinama, gdje se radnik jedva sam kreće, dvokračna je promjerka (pa imala i dimenzije jedno |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 28 — kračne promjerke) vrlo nespretna, jer sastojina smeta otvaranju i zatvaranju krakova, što kod jednokračne promjerke otpada. 3. Jednokračna je promjerka vrlo jednostavne konstrukcije, a uslijed toga i cijena vrlo neznatna. Najednostavnije promjerke te vrsti može napraviti svaki stolar. Iz eamovine bez razdijelenja stojati 6e oko 60—80 filira. Eazdijelenje pako na njoj može napraviti sam procijenitelj. Fino izradjena takova promjerka, sa razdijeljenjem i nepomično spojenim krakom, politirana, te iz jasenova ili javorova drva napravljena, stajati će oko 3—4 krune. Mekanizam za složenje kraka sa ravnalom ne de ju za više poskupiti nego najviše za 2 krune. Prema tome bi najfinije izradjena takova promjerka, koja se daje preklapanjem kraka na ravnalo složiti u jedan komad, stajala najviše 6 kruna. S toga ne mogu na ino, nego tu promjerku gospodi kolegama najtoplije preporučiti, a uvjeren sam, da će ne samo svakoga od gospode u svakom pogledu udovoljiti, nego im takodjer i prištednjom vremena, te radnih sila vrlo koristiti. Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik. Prilog k procjeni naših jelovih i bukovih sastojina. Napisao Josip Majnsirić, kr. kot. šumar Ne mislim u tom predmetu ništa novog iznjeti, tek se kanim svratiti na opažanja u praksi, koja me je neriedko — pa i tada, kada sam radio po tolikokrat prokušanim načelima, čas dovela rekao bi skoro do idealno točnog rezultata — ali me čas zatim gotovo razočarala. Mislim kod toga, bar u naših gorskih stranah naše najautoritativnije pomagalo, skrižaljke za procjenu pojedinih stabala, koje je izdala državna šumska uprava i koje su po mom |