DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 u budude, kad cijena u drvetu bude veoma različita za povlastičara, koji će ga plaćati po današnjoj cijeni, i nepovlastiČara, koji će ga morati plaćati po tadanjoj cijeni, neće ovaj potonji moći izdržati konkurenciju sa onim prvim i tada će domaća industrija biti monopolisana od strane povlastičara. Držimo, da bi mnogo umjestnije i koristnije bilo, da država redovno svake godine izloži izvjestan broj drveta u raznim krajevima zemlje javnoj prodaji, dok se ne sastave gospodarstvene osnove, a tada će to samo po sebi doći. U tom slučaju ne samo da bi država usljed javnog nadmetanja posti^^la veću cijenu drvetu, nego bi i industrijalci usljed konkurencije bili prisiljeni, da drvo pažljivije izradjuju, i razmišljaju, kako će svaki odpadak drveta unovčiti. Ni malo neumjesno ne bi bilo, da se na ovakove javne prodaje pozivaju čuveni industrijalci drugih država, što bi takodjer povišavalo cijenu drvetu, i primoravalo domaće industrijalce na pažljiviju upotrebu i preradu drveta. Pa baš kad se sve to ne bi uzelo u obzir, zar nikome ne pada na um, kakove će teškoće zadavati ove povlastice kad se jednom urede oni šumski kompleksi u kojima se povlastice nalaze, i kad se za njih sastave gospodarstvene osnove. Ako se želi dakle postići što veći novčani prihod od prodatih drveta, koji je naročito sada neophodno potreban, kad predstoji rad oko ograničavanja i uredjenja šume, koji će posao koštati državu mnogo novaca, treba sasvim zabaciti način prodaje davanjem povlastica i usvojiti prodaju putem ofertalnih licitacija, što ne će ni malo ubitačno djelovati na razvoj domaće industrije. Druga pogreška ili upravo bolest šumarska, koju smo zapazili jeste, da se goleti gotovo svuda pošumljuju sadnjom četinjara. Ne može se predbaciti gajeaje četinara, gdje radi mršave zemlje i podnebnih odnošaja ne mogu uspjevati listnata drveta. Nemamo ništa da kažemo ni protiv gajenja četinjara u blizini splavnih rijeka i potoka, i ako bi inače na odnosnom zemljištu moglo uspijevati listnato drveće. |