DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 — Odnosno placa šumarskog osoblja, i ako su ove još iz doba vladavine knjaza Miloša, ne demo govoriti ništa, jer svaka država plaća svoje činovnike prama mogućnosti, a svaki opet unapred zna kolika ga plaća čeka, pa ako drži, da sa ovom ne će moći na kraj izlaziti, neka se toga položaja ne prima. Pišući 0 tome, na što bi sve trebalo paziti pri izmjenama zakona o sumama, moramo se osvrnuti na još jednu vrlu važnu okolnost. Po današnjem zakonu o šumama, ima država da daje drveće za domaću potrebu stanovnicima onih. sela, koji dokažu, da nemaju svojih zabrana, a ne mogu drvo nabaviti iz općinskih i seoskih šuma, bilo što ovih nema, bilo što su toliko proredjene, da se sječa u njima vršiti ne može. Isto tako dužna je država davati drvo majstorima, koji izradjuju drvene preradjevine, kao i onim planineima, koji dokažu, da se pored zemljoradnje zanimaju preradom drveta kao kućevnom radnjom, i preradjuju drvo u razne poljoprivredne alate, kao što su vile, grablje, lopate i t. d. To je servitut koga je zakon bez ikakove potrebe natovario na državne šume. Koliko pojedini servituti smetaju racionalnom gospodarenju sa šumama, a naročito slobodnoj upotrebi godišnjeg etata od strane šumovlastnika, nije potrebno ni da govorimo. Ta šta je rukovodilo u opšte šumovlastnike, da grdne komplekse šuma izdvoje i predadu narodu na uživanje, nego da se oproste servituta, koji su im u gospodarenju vječito smetali. Radi toga bi trebalo prilikom izmjene zakona o šumama ove servitute dokinuti, a ako je to iz ma kakvih razloga nemoguće, tada bi mnogo bolje bilo, da se prilikom ograničavanja suma ustupe poveći kompleksi šuma pojedinim selima, iz kojih, bi se u buduće ovi servituti namirivali, nego da i nadalje ostanu u državnoj šumi. U opšte treba se kloniti svake služnosti na državne šume, jer one ako se sada zavedu, morati će se kad — tad odkupljivati. |