DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 670 —


Jedino, što je do sada učinjeno je eto, što je osnovano
dvadeset šumskih uprava u zemlji, koje bi imale upravljati za
svima šumama pod nadzorom šumarskoga odjelenja u ministarstvu
narodne privrede.


Kod ovih uprava ima oko trideset šumarskih činovnika200 čuvara državnih šuma.


Njihov je zadatak, da upravljaju sa ovim grdnim šumskim
kompleksima, i da ih sačuvaju od propasti, dok se ne pristupi
samom uredjenju.


Ko je motrio rad ove tridesetorice ljudi, morao se je Čuditi,
kako mogu u svome poslu istrajati.


S jedne strane skroz neuredjeni, na mjestima devastirani,
zauzeti, iskrčeui, neograničeni kompleksi šuma, s druge strane
neraspoloženje naroda, koje izbija i u zakonodavnom tijelu, a
8 treće strane nepovjerljivi i nesavjestni čuvari šuma, koji radi
neosigurane budućnosti nastoje sami, da si ovu osiguraju.


Sječa u šumama vodi se gotovo bez ikakova reda, drveće
za sječu obilježavaju sami šumari, ali kad je posao nagomilan
prepuštaju i čuvarima šuma, a kakova je ta sječa, koju vrši
jedan čuvar u velikoj neuredjenoj šumi, u kojoj se ne može
čestito ni orientirati, ne treba komentara.


Isto je tako sa popašom i žirovinom. U šumu se pušta
onoliko stoke, koliko se prijavi, a drugčije ne može ni biti,
kad nisu poznate ni granice, a kamo li površina pojedinih
šumskih kompleksa.


Da bi se iz ovoga nesnosnoga stanja, koje samo ubitačno
dijeluje na razvoj narodne privrede u Srbiji izišlo, potrebno je
prije svega šume ograničiti, ne osvrćući se pri tome na žalbe,
koje dolaze iz mase naroda.


Kao što spomenusmo, dvije trećine Srbijine površine su
apsolutno šumskog karaktera, sto znači, da tolika površina
mora ostati pod šumom.


Komisije za ograničavanje radile su do sada i suviše popustljivo,
i kad bi tako produžile, jedva da bi i jedna trećina
apsolutno šumskog zemljišta pripala u svojinu države, koja je