DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 668 — Ako na prodaju donesena gradja nije žigosana državnim žigom, niti prodavaoc ima uvjerenje o poreklu iste, tada će mu se ova oduzeti, a on će se optužiti nadležnoj policijskoj vlasti. Oduzeta drva i gradja prodat de se putem javne licitacije u korist šumskog fonda. Posto srne izneli zakonske propise, po kojima treba rukovati sa šumama u Srbiji, redi demo još nešto o stanju tih šuma danas, o današnjem njihovom uredjenju i o mjerama, koje bi trebalo preduzeti, da se što pre dodje do uredjenog šumarstva. Važnost šuma i njihova uloga u privrednim odnošajima Srbije, zapažena je još ranijih godina, i za to šume nisu nikako prestajale biti predmet zakonodavstva, podam od godine 1839. pa do danas. Prilike su medjutim bile takove, da se na ozbiljno uredjenje šuma koje se je trebalo osnovati na stalnom prihodu, nije pomišljalo do godine 1891., kad se je uvidilo, da šuma sve više nestaje, da se na njihovom mjestu pojavljuju gola brda i pustoši. Od godine 1891. pa do danas, gotovo svake godine su mjenjati šumski zakoni, koji su bili čas blaži, čas oštriji, ved prema tome, da li je skupština svatila važnost toga pitanja ili je odbacujud sve opće interese, htjela da zadovolji želje svojih birača. Nijednome zakonu nije do sada pošlo za rukom, da raščisti pitanje, o svojini šuma, a dokle god to pitanje ne bude raščisdeno, dotle se ne može ni pomišljati na uredjenje. Na ograničavanju šuma radjeno je do sada 1892. —1893. godine, zatim 1899. u 1900. i konačno 1902. god. Ovaj rad koštao je državu do sada oko 200.000 kruna, a u stvari nije ništa učinjeno. Smatra se, da je do sada ograničeno oko dvadeset šumskih kompleksa, ali je to stvar pitanja, jer je masa ovom ograni |