DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 714 i kod hrpimične smjese, za koju isti postupak vriedi. Ali se nikada ne smije borovac bilo redimično niti u pre-velikoj množini u smrekovim sastojinama pomješati, pošto bi u tom slučaju morale smreke podleći. Izkustva, koja su sa Larix Leptolepis dosada u srednjoj Evropi postignuta, mogla bi se ova vrst japanskoga drveta samo preporučiti. L. leptolepis raste u mladosti brže, nego L. europaea, a i manje trpi od arižovog moljca, dočim se rak (Peziza) na japanskom zlatnom arižu još nije opazio. Japanski ariž sa više gorske položaje ne bi se mogao preporučiti, u srednjogorju, brežuljcima i uvalama naprotiv, možda će u budućnosti bolji uspjeh u šumarskom pogledu pokazati, nego naš ariž L. europaea, koji potječe iz Alpa. Uzgajanje i kultura L. leptolepis-a ista je kao i kod L. europaea. Kod nasada ovoga zlatnoga ariža možda bi se još moglo uzeti u obzir, što u svojoj mladosti osobito brzo raste". V. V. Silna šteta od tuče u šumi. Šume, naročito starije šume nestradaju ni iz daleka toliko od tuče koliko polja, ipak ima slučajeva da i starije šuma mogu od tuče ozbiljnije stradati. Tako su ove godine silno nastradale od tuče šume kneza Schwarzenberga u Vorliku u Češkoj na površini od kojih 10 tisuća rali. Tuča je krošnje stabala tako smlatila, da su stabla polag preduzetih opažanja, izgubila sitnih grančica sa iglicama u težini od 6 — 8 pače i po 12 kilograma. Osobita je šteta kod stabala slabije krošnja. I ovo govori za to, da valja uzgajati stabla sa jakom krošnjom. Poprieeni prihod žiteljstva Ugarslie i Hrvatske. Računa se, da je prihod iz ratarstva 1966 mil., vinogradarstva oko 60 mil., voćarstva oko 23 mil., šumarstva oko 160 mil., rudarstva 118 mil., dakle ukupno oko 2.327 mil. (65"/,,) iz industrije i obrta 737 mil. (227o), ^ trgovine i prometa 409 mil. ll7o- Sav prihod svoga pučanstva iz svih vrela oko 3V2 miliarde kruna a po tom (kod 19.254.559 ljudi) po osobi 185 K. — dakle dosta malo. — Iz samog šumarstva računa se prihod: iz hrastovih šuma oko 7 mil. m^ sa okruglo 8-t mil. kruna, iz šuma bukovih i inih listnatih oko 13 mil. m^ sa 36 mil. K., četinjavih sa 7´/^ mil. m´ u vriednosti od 37 mil. kruna Iz izTJeš<5a kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, koje je nedavno izašlo a mnogi su ugarski dnevnici iz njega izvadke priobćili, vidi se koliko je na polju agrikulture ugarska vlada uradila i kojim su uspjehom njezina nastojanja okrunjena bila. Žalibože, da se kod nas takova izvješća ne izdavaju, a ipak bi to od velike koristi bilo. Ovako su neslužbeni, ma i inače interesovani krugovi, bez svake prave orijentacije o djelovanju javne uprave u raznim njezinim granama, tim više, što se mnogo toga službenom tajnom smatra. Tako mi primjerice |