DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 713 — „Duglazija se može u svome držanju prema svjetlu uzporediti sa smrekom. Njezine iglice podnašaju sjenu i dugotrajne su. Duglazija se može uvrstiti medju drveće, koje podnosi zasjenu. Ovo joj svojstvo dozvoljava, da se može uzgati u čistim sastojinama, a da se ne treba bojati, da bi se dobrota zemljišta pogoršala, nego naprotiv, duglazija bi se mogla uvrstiti medju onu vrst drveća, koje zemljište popravlja. Stabla se čiste vrlo povoljno i u dosta sklopljenim sastojinama. Na plićim i težkim zemljištima često prieti opasnost od vjetra, da ih ne izvali, s toga je vrlo umjestno, da se duglazija mieša sa vrstom drveća, koje bolje odolievaju pogibelji od vjetra. Ali ipak duglazija nije ništa više izvržena opasnosti vjetra, nego i smreka iste dobe, uzgojena u čistim sastojinama. U dubokom, više mehkom, zemljištu pušta duglazija duboko svoju žilu srčanicu. Pri miešanju duglazije sa smrekom, treba paziti i imati na umu, da prva vrst drveća u većini slučajeva brže raste (na boljem i dobrom zemljištu), ali ipak ne u toj mjeri, a da se može hrpimično u mješovitim sastojinama sasvim podpuno goditi. Moglo bi se takodjer zagovarati i umjereno pojedinačno raiešanje du glazije u smrekovim sastojinama. Ali je ipak svake preporuke vriedno, da se duglazija na praznim mjestima u smrekovim kulturama za popunjivanje upotrebljava, u kojem slučaju je radi svoga brzog rasta osobito prikladna. Borovae ima znatno gušću krošnju i mnogo bolje podnaša zasjenu nego naš prosti bor, s toga se i mnogo lakše naravnim načinom pomladjuje. U tom pogledu približuje se borovae više smreki i jeli, nego li možda prostom običnom boru. U Njemačkoj se primjetilo, da su čiste sastojine od borovca još u dubokoj starosti vrlo guste tako da n. pr. stogodišnja sastojina po ha. još 1600 stabala ima sa cjelo kupnom kružnom plohom od 54 m.? Druga pak 78 god. sastojina od borovca broji po ha. 937 stabala sa cjelokupnom kružnom plohom od 69 m* i 855 fm. debljevine (!) S toga se bez opasnosti može borovae u čistoj sastoji uzgajati i do same sječe, isto tako kao što se i sa uspjehom može u odgovarajućoj mješavini sa drugim sposobnim drvećem gospodarstveno povoljno gojiti. Sa svojim izvanredno brzim rastom prednjači većini šumskog drveća, jedino je možda iznimka ariž, smreku, bieli i crni bor preraste. Osobito svojstvo borovca jeste to, što na dosta mršavom tlu još razmjerno povoljno uspjeva, a može ga i poboljšati. Pojedince uštrkano uzgajanje borovca u smrekovim čistim sastojinama, koje su jednake dobe, ako se postupa samo umjereno, može se bezopasno provesti. Bor će smreku u rastu prestići, te će ga ova u rastu u pogledu na kakvoću stabla samo podpomagati. Pomješaj ipak ne smije prekoračiti umjerenih granica. Isto bi se gledište moralo pridržati |