DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 710 —


perovodja. Treći prizvani povjerenik g. vi. nadšumar S. pl. Hankony i
bio je zapriečen pozivu se odazvati.


Za izpit se je prijavilo u svem 12 kandidata, od kojih svi dozvolu
za polaganje dobiše i svi izpitu pristupiše, i to : gg. Andrija Petrači ć
šumar, vježbenik imovne obćine gradiške, Viktor Bone l šumarski asistent
vlastelinstva kneza Schaumburg-Lippea u Virovitici, Dušan Zec
šumar, vježbenik II. banske imov. obćine, Ivan Majstorovi ć šumar,
vježbenik imov. obćine otočke, Stevan Živkovi ć bosan-herceg, šumar,
vježbenik, Mije Maruši ć šumarski pristav vlastelinstva djakovačkog,
Filip Stipči ć šumar, vježbenik imov. obćine križevafike, Josip Ko lako
vić bosan.-herceg. šumarski vježbenik, Vladimir Odži ć šumar, vježbenik
imov. obćine gjurgjevačke, Gjuro Nenadi ć šumar, vježbenik
kod hrv. slav.-dalm. zem. vlade, Svetozar Radojči ć šumar, vježbenik
imov. obćine petrovaradinske i Stjepan Ferenči ć šumar, vježbenik
imov. obćine križevačke. Po prvi puta pristupiše k ovom izpitu neki
od prvih absolventa mlade naše domaće šumarske akademije.


Dne 23 i 24. studena održani su pismeni izpiti, a iza toga sliediše
ustmeni izpiti.
Na pismenom izpitu imali su kandidati da odgovore na sliedeća
pitanja:


1. dan. Uredjenje šuma: Na temelju obavljenih geometrijskih i
taksatornih radnja ustanovljeno je, da neka šum. gosp. jedinica ima
ove sastojine: a) 320 rali 15 god. branjevine; b) 80 rali 35 god. mladika;
c) 170 rali 60 god. sastojine, i d) 500 rali sastojine stare 120 do
150 godina ; drvna gromada iznosi popriečno po rali u sastojini: a) 8 m*
u b) 50 m^ u c) 140 m^, a u d) 200 m^. Šuma je hrastova, a spoda
polag skrižaljke Feistmantela u III. bon. razred, a ima se sjeći u obhodnji
od 120 god. čistom sječom. Ovu šumu imate urediti tako na
potrajno gospodarenje, da će jednakost godišnjih prihoda biti osjegurana
za 40 godina (po Hartigu), a za dalje zajamčena biti površinom po
(po Cotti). Iz kojih bi se bar dielova šum. gospodar, osnova za tu šumu
sastojati morala; kolika bi bila površina dopitana I. i II. periodi; kolika
bi bila sječina za pojedine godine u 1. podrazdoblju I. periode i koji
bi prihod na drvu godimice dala?
D endrometrija i računanje vriednosti šuma: Neki vlastelin
ima na svojem pašnjaku kojih 50 starih hrastova Ove hrastove
želi vlastelin pojedince — putem ustmene dražbe — obližim seljacima
prodati, te traži od Vas takovu stručnu procjenu iz koje bi vidio: kakova
je kubatura svakog pojedinog stabla i zašto sposobna? Povoljnim primjerom
objasnit ćete, kako će se opredieliti kubatura pojedinoga stabla
i izračunati mu vriednost i to tako, da provedete analizu ciena za do