DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 684 — 0 šumarstvu u Francezkoj*. 1. Općenita opažanja. Statistika. Sume zapremaju u Francuzkoj površinu od 9,550.000 ha ili 187o ukupne površine. Procenat pošumljenog zemljišta manji je od onoga u Austriji (32%). Bogatstvo u vrstima drveća jeste mnogo znatnije uslied prevelike raznolikosti klime. Tako se nalazi u toploj zoni na sredozemnom moru, koje je pojavom masline označeno, primorski bor (Pinus lialepensis) i obični morski bor (P. maritima), pinije i uvjek zeleni kameniti i plutasti hrast. U oceanskim predjelima, izmedju zaljeva gaskonskog i Pireneja, javlja se pretežno primorski bor, kojemu se pridružuju različiti vrsti hrasta, čim se razmjerno više od mora udaljujemo. U srednjoj umjerenoj zoni, koja obuhvada ravnice, brežuljke i niže gorske dijelove, te je najprostranija, nalazimo kitnjaka, lužnjaka, kameniti hrast bukvu, jasen, johu, topolu, brezu i dr. i običnog bora, koji je ovdje umjetno uveden. U hladnoj zoni, t. j . u pravom gorskom predjelu, u kojoj baš najpovoljnije ne uspijevaju listače, nego samo još bukva i bijeli javor, susredemo u istoj prave četinjare kao: smreku, jelu, različite vrsti bora i ariž. U opde može se uzeti, da listaČe tri četvrtine, a četinjače jednu četvrtinu sveukupne šumske površine zapremaju. Prema pravu vlastničtva odpada od naprijed spomenute šumske površine i to : 1. na državne šume 1,140.000 ha 2. na šume podvrgnute osobitom šumskom državnom nadzoru, naime koje pripadaju opdinama i javnim fondovima 1,030.000 ha * Izvadak iz izvješća podnesenoga austrij. ministarstvu poljoprivrede od povjerenika šumarskog nadzorničtva Rudolfa Fischera, prilikom jednog naučnog putovanja u Francezku godine 1901. objelodanjenog u listu „Oesterreichische Vierteljahresschrift ftir Forstwesen«, pa kako može u velike zanimati i naše šumare, dadosmo ga prevesti za naš list. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 685 — 3. na privatne i takove općinske šume, koje ne podleže osobitom šumskom državnom nadzoru 6,480.000 ha Državnim šumama i onima, koje podpadaju pod osobiti državni šumski nadzor, naime općinskim i javnim šumama, upravlja državna šumska uprava (Administration des Eaux et Forets). Sto se tiče uprave ostalih šuma, ne pripada državi nikakova ingerencija. Podpuna slobodna uprava pojedinca sa svojim šumskim posjedom u toliko je samo ograničena, u koliko je na izvjestnim položajima (u gorju, na strmim stranama i dr.) krčevina zabranjena. Premda je kao šuma katastrirano, ipak domene, kojima šumska državna uprava upravlja, nisu sasvim pošumljene. Pod nazivom kao »državna šuma« ubrajaju se naime i znatne površine, koje su skoro ili sasvim gole, kao: bujična područja, koja se u uredjenju nalaze, gorski pašnjaci i dr. Ne uzimajući u obzir neproduktivna zemljišta, koja oko 250.000 ha zauzimaju, odpada od prave državne šume po načinu gospodarenja na: a) šumu, koju sijeku čistom i I oplodnom sječom 360.000 ha J 460.000 ha. b) sa prebornu šumu . . . 100.000 ha | srednju šumu 120.000 ha nizku šumu . 310.000 ha. 890.000 ha. Od šuma, koje spadaju pod osobiti državni šumski nadzor, a pripadaju općinama i javnim fondovima, sadržaju cjelokupno neproduktivnog zemljišta, te odpada prema tome na: Visoku šumu : a) na šume, koje sijeku | čistom i oplodnom sječom . . . 180.000 ha > 540.000 ha. b) sa prebornu šumu . . . 360.000 ha j srednju šumu 20.000 ha. nizku šumu _^_A^^M2^^_]^ 1,820.000 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 686 — Godišnji sveukupni prirast cijeni se na 26 milijuna kubnih metara drva, od kojih odpada na: I. državne šume 2,900.000 fre. II. šume pod osobitim državnim šumskim nadzorom, a koje pripadaju opdinama i javnim fondovima 4,800.000 frc. III. ostale šume 18.300.000 frc. 23,000 000 frc. Od ovoga sveukupnog prirasta odpada na tehnički uporabivo drvo 6 milijuna kub. metara, na gorivo drvo 20 milijuna kub. metara, koji se brojevi opet na gore označene tri kategorije šuma dijele, kako slijedi: I. 1,080.000 frc. tvorivog 1,820.000 frc. ogrievnog drva II. 1,250.000 » » 1,550.000 » III. 3,670.000 ^ » 14,630.000 „ Francuska ved dugo ne proizvadja onu količinu tvorivog drva, koju potrebuje. Za vrijeme petgodja od 1894. do 1898. prekoračuje uvoz tvorivog drva izvoz i to u okrugloj sumi 98 milijuna franaka* Naprotiv izvoz ogrijevog drva bjaše nješto veći, nego uvoz istoga. Državna šumarska služba i njena organizacija. Administration des Eaux et Forets (državna šumska uprava) bavi se naročito upravom i eksploatacijom državnih šuma i onih šuma, koje pripadaju opdinama i javnim fondovima, a podvrgnute su osobitom šumskom državnom nadzoru (soumis au regime forestier), nadalje učvrstom pjeskulja na morskoj obali, pošumljivanjem zemljišta i goljeti, uredjenjem bujica, uredjenjem uživanja paše na općinskim pašnjacima, i koristnom upotrebom vode u ovim područjima, napokon nadziranjem ribarstva i ribogojstva u svima neuredjenim vodotocima. Centralnu službu vrši Direction des Eaux et forets* (šumarsko ravnateljstvo) kod ministarstva poljoprivrede u Parizu. Vanjsku služu u departmanima, koja se opet dijeli na čisto upravnu službu (service de V amenagement), na službu, * Sada Direction gćnćrale des Eaux et forets. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 687 — koja se bavi uredjenjem bujica (service de reboisement), obavljaju 32 konzervacije, koje se opet sa svoje strane raspadaju na nadzorne oblasti (iaspections ili schefferies), te se dalje u gospodarske kotare (cantonnements) a ovi opet u čuvarske srezove (triages) dijele. Šumarsk o ravnateljstv o u Parizu . Na čelu istoga ravnateljstva stoji direktor* (ravnatelj), koji sa trojicom generalnih nadšumarnika »Conseil d´administration des Eaux et forets« sačinjava, čiji je predsjednik ministar poljoprivrede. Ovo šumarsko ravnateljstvo raspada se na tri odsjeka (Bureaux), a na čelu svakoga tih odsjeka stoji po jedan generalni nadsumarnik. U agende prvoga odsjeka spada: Procesualni predmeti i razni utoei, nabavljanje zemljišta, šumarska nastava, izdavanje i tumačenje službenih propisa i izrada proračuna. U departman II. spada: Uredjenje i eksploatacija šuma. U departman III. spada: Uredjenje bujica, podizanje šuma, uredjenje opčinske paše i opredjeljivanje općina, koje su istom uredjenju podvrgnute, učvrsta pjeskulja, šumsko graditeljstvo, ustupanje zemljišta za izgradnju željeznica i cesta, i držati na evidenciji državno šumsko dobro. Zatim posebnom odjelu povjerena je skrb za melioracije gorskih pašnjaka, za koristnu upotrebu vode u ovom području, i napokon za ribarstvo i ribogojstvo. Konzervacije i djelokrug nadšumarnika. Na čelu svake konzervacije stoji nadšumarnik (Conservateur des Eaux et forets), kojemu je jedan ili više pomodnih organa (podredjenih činovnika) za obavljanje službe dodijeljeno. Nadšumarnik je za svoje službeno područje ne samo vrhovni šef za šumsku upravu, već i s obzirom na uredjenje suma i zagradnju bujica; on ima voditi kontrolu nad činovni * Sada generaldirektor. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 688 — cima, koji su u ovim odjelima dodijeljeni, on izpituje poslove oko uredjenja šuma i projekta za uredjivanje bujica, prije nego li ovi radovi budu ravnateljstvu (direkciji) u Parizu predloženi. Nadšumarniku^ nadalje 8pada u dužnost, da se sefovima odjela za uredjenja šuma i bujica traženi iznosi, a iz kredita odobrenog po ministru poljoprivrede, razmjerno Jzplate; on ima pri nabavljanju zemljišta kao zastupnik države posredovati i spise, koji se na to odnose, u ime državne šumske uprave podpisivati. Upravna služba (service ordinaire). Ovoj ponajprije spada sve ono u zadatak, što je u savezu sa gospodarstvom i eksploatacijom šumskih objekata, osim toga imadu činovnici ovom odjelu dodijeljeni takodjer vršiti policajni nadzor nad šumarstvom, lovstvom i ribarstvom. Kako je već gore iztaknuto, ne pripada državi ingerencija na privatne i one obćinske šume, koje nisu podvrgnute osobitom državnom nadzoru, osim samo jednoga slučaja (zabrana krčevine na izvjestnim položajima). Šumsku policiju dakle vrše šumarski državni organi napose samo u onim šumama, sa kojima oni upravljaju. Zakleto nadzorno osoblje konstatira samo prekršaje i predaje vrhu toga sastavljene zapisnike (Proces verbaux) mjestnom šumarskom nadzorniku, koji u pogledu onih prekršitelja, za koje misli, da ih ne bi trebalo sudbeno progoniti, podnaša svoj predlog nadšumarniku, a sve ostale zapisnike predaju sudu. Kadšumarnik tada ustanovljuje naknadne iznose, koje dotični tuženici u izvjestnom roku moraju podmiriti, a u protivnom slučaju budu predani sudu. Ako je ustanovljen sudbeni progon^ tada zastupa kod dotične razprave mjesto državnog odvjetnika mjestni šumarski nadzornik, gdje on stavlja iznose za kaznu obtuženika. Državna je šumska uprava u Francuzkoj jedina, koja u svojim odnosima pred sudom javnoga tužioca može zastupati. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 689 — Ako je sud osudu izrekao i kaznu ustanovio, tad još ima nadšumarnik pravo, da ovu naknadninu izravnanjem ublaži, šta više nadšumarnik može prekršitelja sasvim od svake kazne osloboditi. Njegova je vlast dakle u stvarima šumarske policije gotovo neograničena. U bujičnim područjima vrši se policajni nadzor pomoću organa postavljenih u blizini, a iz upravne službe. Zapisnici se predaju mjesnom šumarskom nadzorniku na dalju upotrebu, a organi oko uredjenja bujica samo se o prestupima obavještavaju, a da ne imaju prava, da na progon prekršitelja uplivisu. Isto se dogadja, kada i organi iz odsjeka za uredjenje šuma prestupe primjete. I tada se zapisnici predaju mjestnom šumarskom nadzorniku. Služba za uredjenje šuma (service de l´amenagement). Za ovu službu obstoje za sada dvanajst povjerenstava, pri čem službeni djelokrug takovog jednog povjerenstva jednu ili više konzervacija obuhvada. Na čelu svakog ovog povjerenstva stoji šumarski nadzornik, kojemu je po potrebi više podnadzornika t. zv. Gardes generaux pridjeljeno. Ovi organi ljeti vrše poslove u šumi, zimi pak izradjuju samo vani dobivene podatke (operate), koji se, pošto ih nadšumarnik odobri, predaju ministarstvu poljoprivrede na potvrdu. Ako se radi o općinskoj šumi, tada se operat, pošto ga odobri nadšumarnik, najprije Conseil municipal, a zatim Conseil general dotičnoga odsjeka na potvrdu podnaša. Troškove oko uredjenja šuma za državne šume nosi država, kod općinskih šuma nosi dijelom država, dijelom općina, pri čem se pripadni dio, koji odpada na općinu, od nje po prihodu šumskoga objekta traži. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 690 — Služba za uredjivanje bujica (Service du reboisment.) Kao što za službu oko uredjenja suma, tako isto opstoji i za službu za uredjivanje bujice nekoliko povjerenstva. Ima ih na broju za sada šest. Na čelu svakoga povjenstva stoji šumarski nadzornik ili podnadzornik, kao šef ureda, kojem je više podredjenih. Činovnika kao zemljomjera i risača pridijeljeno. Djelovanje imenovanih povjerenstava proteže se na sljedeće : 1. na sveukupne poslove oko pošumljivanja, dakle sadjenje, sijanje i školovanje biljaka u šumskim vrtovima; 2. na sveukupne poslove oko zagradje bujice, kao popravke putova, puteljaka, čuvarskih koliba, ograda; 3. na sve pripreme proti lavinama; 4. na uredjenje opdinskih pašnjaka prema odredbama zakona od 4. travnja 1872., popravljanjem gorskog zemljišta; 5. na sve radove, koji se imadu pobudom opdina ili javnih zavoda izvesti, i to na t. zv. stručne radove oko pošumljenja i izgradnje; i napokon 6. na sve poslove oko popravka naplava. Svakomu od dodijeljenih činovnika jest izvjestno, jedno ili više područja radnoga prostora povjereno, u kojemu dotičuik pod nadzorom Chef de service ima, da potrebne radove i projektiranja provadja. Što se izvadjanja pojedinih radova tiče, postoji za to pravilo, da se, osim pošumljavanja i drugih manjih poslova za uzdržavanje, svi ostali objekti, kao pregrade, drenaže, putevi, kolibe i dr. putem poduzetniČtva izvadjaju. Mnogobrojno nadzorno osoblje ima vidjeti, da se poduzetnici pri izradi strogo pridržavaju projektiranog plana. Nekim povjerenstvima je i nabava nuždne količine za pošumljavanje sposobnog sjemena i sušenje i orunenje istoga u sušionama povjereno. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 691 — Proizvedeno sjeme služi ponajprije za pokride vlastite potrebe, a ostali se razpoloživi dio putem šumarskog ravnateljstva razašilje u druga područja. Kako se iz naprijed predočenoga provadjanja vidi, postavljeni su za pojedine službene odsjeke i posebni činovnici. Medjutim ne dolazi rijetko in praxi (u praksi) da se napose u onim konservacijama, gdje jedan ili drugi službeni odsjek prema ostalima ustupa , jednom te istom činovniku primjerice služba oko uredjenja šuma i bujica, ili samo oko uredjenja bujica i upravna služba istovremeno povjerava. 3. Državno šumarsko osoblje i njegova organizacija. A) Činovnici. Naslov »Agent des Eaux et torets«* (državni šumarski činovnici) pripada samo nadšumarnicima (Conservateurs), šumarskim nadzornicima (Inspecteurs), šumarskim podnadzornicima (Inspecteurs adjoints), zatim Gardes generaux i Gardes generaux stagiaires. Ovi se čicovniei sastoje: 1. od absolvenata višeg šumarskog učilišta u Nansiju; 2. od šumarskog nadzornog osoblja (Preposes), koje je svršilo niže šumarsko učilište u Barres-u; 3. od »Brigadiers forestiers«, koji su navršili 15 godina službe, i to da su najmanje 5 godina u aktivnoj službi proveli, te budu pronadjeni sposobnima, da im se mogu povjeriti funkcije, koje vrši Gardes general stagiaire. Svima činovnicima, bez razlike njihove prednaobrazbe, jesu i viša mjesta pristupna; ali svi u vrijeme, kada prvi put namješteni budu, moraju 25, godinu starosti navršiti, jedino se mo´gu absolventi višeg šumarskog učilišta u Nansiju od ovoga osloboditi. Ako se uzporedi sa francuzkim vojnim Častima, odgovora stupanj jednoga Gardes gćneral stagiaire onom podporučnika * Dodatak „đes Eaux" imađu državni šumarski činovnici napose radi toga, što im je i nadzor nad ribarstvom i ribogojstvom povjeren. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 692 — (Souslieutenant,) jednoga Gardes general onome poručnika, šumarski podnadzornik ima čast satnika, šumarski nadzornik čast majora, a nadšiimarnik ima čast podpukovnika. Sljededi tabelarni sastav daje nam pogled o broju i plaći činovnika: Plaćevni razredi Cin i naslov I. II. III. IV. OJ a franaka 32 Nadšumarnici . 12.000 10.000 9 000 8.000 200 Šumarski nadzornici . 6.000 5.000 4,500 4.000 216 Šumarski podnadzornici 4.000 3.500 3.000 260 Gardes generaux . 2.600 2.300 Gardes generaux sta 40 giaires ..... 2.000 747 Da se postave u trajno stanje mira, imaju pravo nadšumarnici tražiti, kada navrše 60. godinu života i poslie tridesetgodišnje službe; svi ostali činovnici sa navršenom 50. god. života i poslije 25 godina službe. Uživanje mirovine za nadšumarnike ođmjeruje se tako, da se za svaku isluženu godinu uzima ´Ao srednje plaće za posliednjili šest godina, ali najveći iznos ne smije biti veći od 6000 franaka. Za sve ostale činovnike računa se uživanje mirovine, kako slijedi: Za svaku od prvih 30 godina službe uzi ima se V30 najviše mirovine onoga častnika, koji je u istom rangu, a za svaku od slijedećih službenih godina V20 od razlike izmedju najvećeg i najmanjeg iznosa ove mirovine. Tako obračunato uživanje mirovine ne smije u principu prekoračiti sumu od tri četvrtine one zadnje plaće, koju je za vrijeme najmanje dvijuh godina imao. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 693 — Isto tako imadu oni podnadzornici, Gardes generaux i Gardes generaux stagiaires, ako su postigli pravo na mirovinu u iznosu od tri četvrtine one plaće, koju su za poslednjih dvijuh godina imali, u tom slučaju, ako preko 65. god. života i dalje služe, tada za svaku isluženu godinu još pravo na V30 tako izračunate mirovine. Na ovaj način može mirovina u najpovoljnijem slučaju devet desetina zadnje place dostignuti, koju je dotični najmanje kroz dvije godine vukao. B) Nadzorno osoblje. Ovo se sa,stoji iz državnoga i občinskog šumskog nadzornog osoblja. a) Državno nadzorno šumarsko osoblje (Pr^poses domaniaux). Ovo se sastoji iz ; 1. Brigadira i Gardes domaniaux, čiji su čuvarski srezovi izključivo iz državnih šuma sastavljeni; 2. Brigadira i Gardes mistes, čiji su čuvarski srezovi dijelom iz državnih, dijelom iz općinskih i onih šuma, koje pripadaju javnim zakladama, sastavljeni; 3. iz Gardes cantonniers i 4. Brigadira i Gardes sedentaires. U ovo se osoblje prima: Do tri četvrtine slobodnih mjesta izmedju onih podčastnika, koji su najmanje deset godina — i to Četiri godine u svojstvu podčastnika — u vojsci služili, a najmanje 40 godina stari. U pomanjkanju ovakovih molioca, primaju se takodjer i takovi podčastnici, koji su pet godina — i najmanje dvie godine kao podčastnici — u vojsci služili i najmanje 35 godina stari. Za ostali dio slobodnih mjesta: a) iz najmanje 35 godina starih sinova državnih šumarskih službenika ; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 694 p)) iz Gardes communaux, koji su najmanje četiri godine u službi i najmanje 35 godina stari (ili 40 godina, ako se izkažu, da imadu pet godina vojne službe); y) iz pitomaca niže šumarske škole iz Barrea, koji su naj manje 35 g. stari. Ove organe postavlja ministarstvo poljoprivrede. Slijedeća skrižaljka daje nam pregled o broju i plaći dr žavnih šumskih nadzornih organa: Plaćevni razredi Izvan Broj Kategorije razI. II. III. Opaska reda franaka 695 Brig. dom. i mistes 1200 11001000 900 Kod onih or gana, koji po 2050 Gardes .... 800 700 sjeduju Medaille fore 255 Gardes cantonniers 800 700 stiere, povi 265 Brig. Ifedentaires . 1300 12001100 1000 suje im se godišnja plaća 35 Gardes sedentaires 900 za 50 franaka. 3300 Pravo, da se postave u trajno stanje mira, imadu ovi organi, kada navrše 50. god. života i poslije 25. godine službe. Njihova se mirovina slično uredila, kao i onih činovnika od nadzornika na niže, te mogu istu u najpovoljnijem slučaju devet desetina od one plaće postići, koju je dotičnik najmanje zadnjih dviju godina u službi imao. b) Općinsko nadzorno šumarsko osoblj e (Pr čpos čs communaux.) Isto se sastoji iz Brigadira i Gardes communaux, čiji su čuvarski srezovi isključivo sastavljeni iz općinskih šuma i onih koje pripadaju javnim zakladama. Ovo osoblje ima u glavnom iste dužnosti, kao i nadzorni državni organi i jeste, kao i oni, istim činovnicima podredjeno. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 695 — Ovo osoblje postavljaju prefekti na predlog nadšumarnika. Molioci imaju dokazati, da su upućeni u osnovno znanje i da su najmanje 25 godina stari, ali ne smiju pak prijeki 35. godinu, Pri primanju imaju prednost isluženi podčastnici. Imade od prilike 3750 takovih nadzornih organa. Nji hove se plaće mijenjaju po veličini i važnosti euvarskoga sreza. Takodjer i oni imadu pravo na neku opskrbu u starosti. 4. Šumarska učilišta i iijiliOTa organizacija. U Francuskoj ima samo tri šumarska naučna zavoda i to: više šumarsko učilište u Nansiju (Ecole nationale des Eaux et forets), niže šumarsko učilište (Ecole secondaire d´enseignement forestier professionelj i praktična šumarska škola, (Ecole pratique de silviculture) i to oboje u Barres-u kod Nogent sur Vernisson. a) Više šumarsko učilište u Nansiju. Ovo je osnovano godine 1824., a imade svrhu, da na obrazi kandidate za viša mjesta u državnoj šumarskoj službi. U isto se primaju redoviti i izvanredni slušatelji, kako Fran cuzi, tako i inozemci. Redoviti se slušatelji primaju: 1. izmedju apsolvenata sa Institut nationale agronomique, koji su stekli diplomu »Ingenieur agronomique«, a najmanje su 23 godine stari; 2. Iz absolvenata sa politehnike, koji ^su za javnu službu sposobnima pronadjeni. Sveukupni broj godišnje primljenih slušatelja ne smije prekoračiti 18. Slušatelji spavaju u zavodu i u njemu najveći dio dana provode. Objed naprotiv uzimaju u varoši, te su i na večer slobodni Svaki redoviti slušatelj, čim nastupi u zavod, odmah prima na sebe i obavezu trogodišnje vojne službe, od koje prve dvije |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 696 — godine provede u zavodu, dočim tredu godinu ima odslužiti kao Sous-lieutenant (podporučnik) u aktivnoj vojnoj službi. Nastava traje dvije godine, te se odmah teoretički kao i praktički provadja, a obuhvaća sliedede predmete: Uzgoj šuma, upotrebu, uredjenje šuma, botaniku, mineralogiju, geologiju, zoologiju, ribogojstvo, uredjivanje bujica, hidrauliku, zakonodavstvo, njemački jezik, vojnu službu i jahanje. b) Niže šumarsko učilište u Barres-u. Utemeljeno je godine 1882. sa tom svrhom, da nadzorno osoblje lakše postigne stupanj Garde general stagiaire. U ovaj se zavod uzimaju samo nutarnji pitomci. Naprotiv može se dozvoliti i oženjenima ili udovcima sa djecom, da borave u Nogent sur Vernisson. U jednoj godini može se samo njih devet u zavod primiti. U pogledu na primanje imaju se kandidati iskazati, da su tri godine najmanje služili u aktivnoj službi, i da nisu stariji od 35 godina. Nadalje imadu se podvrći pismenom i ustmenom prijamnom ispitu, koji se, i to pismeni kod pripadne konzezvacije, a ustmeni u Parizu obdržavati ima. Primljeni kandidati imaju stupanj i plaću jednoga Brigadira. Oženjeni ili udovci (sigurno sa djecom) dobijaju osim toga još potpore 300 franaka godišnje. Nastava traje dvije godine, a provadja se teoretičkipraktički. Po svršetku i položenom zaključnom ispitu imenuju se za Gardes generaux stagiaires. C) Praktična šumarska škola u Barres-u. Osnovana je godine 1888. i to u prvom redu za to, da spremi šumarsko osoblje za privatnu službu. Pitomci jesu u zavodu ili sasvim besplatni ili plaćaju polovicu. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 697 — S obzirom na primanje, imaju se kandidati iskazati, da su navršili 17., odnosno, da nisu prešli 35. godinu, i imaju se osim toga podvrći prijamnom izpitu kod pripadne konzervaeije. Nastava traje dvije godine, te se u isto vrieme teoretički i praktički naobražavaju i obuhvaća osim općenitih i čisto šumarskih predmeta, takodjer i neke gospodarstvene. Apsolventi dobivaju konačnu svjedočbu, na osnovu koje se, za slučaj potrebe za Gardes domaniaux TI. razreda, imenovati mogu. Moj odvrat g. nadzorniku Borošiću. u »šum. listu« za kolovoz o. g. izvoljeli ste g. nadzornice reflektirati na moj »osvrt o reviziji gospod. osnova«. Da ste u svom odgovoru bili samo stvarni — ja se ni maknuo ne bi. No pošto iz cielog članka razabirem, da ste pišue isti stajali pod dojmom skroz osobnih utjecaja, to moram da se na njeke Činjenice obazrem, te da ih svedeni na stanovište i — nazora. Nije Vam pravo što nisam zagrizao u materialni dio Vaše razpravice, u »revisiju«. Nisam to učinio iz dva razloga. Jedno zato što sam taj dio članka držao samo za preludij »taksacionalnom uredu«-, a drugo zato ne, jer sam odlučio bio, da o samom predmetu izjavim svoje mnijenje onom prigodom, kad ću se osvrnuti moći na uredjajni naputak za sastavak gospod. osnova u šumama zem. zajednica, što sam medjutim do danas već i učinio*. Na raspravni predmet odnoseću se literaturu nisam naveo u tu svrhu, da Vas g. nadzornice ma o čemu podučim, jer Vas smatram odviše ozbiljnim stručarom, a da biste se upustili u razpravu theme, o kojoj ne bi prije svestrano teoretično orientirani bili. Učinio sam nasuprot to zato, da mladje sudrugove, koji se za predmet zauzimlju, na studij potaknem, te da ih upozorim, gdje će o samom predmetu što naći. Učiniti ću to i u buduće svakom danom mi zgodom. Iz * Taj smo članak već primili, ali ga zbog inog gradiva još objelodaniti mogli nismo. Uredničtvo. 48 |