DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 675 —


se dobra stvar izvesti dade i kroz to, da budemo medjusobno,
da se birokratski izrazim »službouljudni«.


Bilo kako mu drago, priznati nam je konačno svima, da
je pravno pitanje uredjenja zero. zajednica toli znatno, važno
i obsežno, da jest do sada, a sjegurno de i u buduće živo zasjecati
u naše šumarske zadatke i riešenje istih. Ovo pitanje
— ovu polag gospodarstvene osnove kardinalnu točku u životu
naših zem. zajednica imadu riešiti i k svrsi privesti naši
pravnici. Drugo je pitanje, da li oni na to dospjevaju i može
li se pojedinac njih specijalno toj grani uprave i uredjenja posvetiti,
pored danomične sve veće i veće navale stostranih inih
zadataka.


Ruku na srce: niti najmarljiviji, niti najbolji ne može.
Od tud je tada jasno, da ima mjesta moje nemjerodavno
mnienje, da bi se uz naše odjeljenje od političke uprave imalo
s istim povući za sobom i njekoliko pravnika, koji bi kod naše
centrale — i to ne kod vlade, već one, koja bi nadomještivala
našu dojakošnju županijsku upravu, — našli svoje mjesto.


Tuj bi pravnici — specijaliste najbolje udovoljavali pozivu,
kako da se najshodnije rieše mnoga vitalna pitanja našeg
narodnog gospodarstva, pa bi uz redovne funkcije nadomještivali
zem. zajednicam ono, što imadu krajiške imovne obćine
u vladinim povjerenicima. Uz pravnika — šefa takove
centrale, valjalo bi istom dodieliti, primjereno potrebni broj još
perovodnih činovnika, jer svi uvidjamo veliko razprostranstvo
njegova rada. K toj centrali valjalo bi, od županija odjelivši
je, dodieliti sadašnje šumarske nadzornike, te i njima dodieliti
pomoćno šumsko-tehničko osoblje, naročito taksatora i radi
ovog šum. pristave, da uz prvog valjano izuče, što će im danas
sutra kao upraviteljem šumarija najviše trebati.


Povišenje broja tog personala opravdat bi se dalo već


time, što ne bi bilo od potrebe, da se ustroji toliko tih novih


centrala, koliko danas županija imade, već s toga, što su žu


panije ličko-krbavska i sriemska mnogo manje u stvari zem,


zajednica angažirane, jer je tamo malne sve već pod valjanom