DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 645 — K ovogodišnjim velikim mjerodavnim dražbama moramo ubrojiti svakako i dražbu šume vlastelinstva dolj, Miiioljac; prodalo se je 30.700 hrastovih stabala na 292 rali i to najboljem nudiocu „bečkom dioničarskom družtvu za trgovinu s drvom´ za svotu od 5,960.000 kruna. Ova je dražba morala vanredno dobro izpasti, jer je po hrastu polučena popriečna ciena od 190 K, a to je i za tamošnje odnošaje vanredno mnogo. Na strani 646—647. donosimo uspjeh naše najvažnije dražbe u hrastovim šumama, naime uspjeh dražbe kod krajiške investicionalne zaklade, koja je dne 12. listopada u Zagrebu održana. Različite viesti. Najstariji hrast u šumi grada Petrinje zovu „šukundjedom", jer mu ne ima ni iz daleka ravna hrasta u cieloj gradskoj šumi zvanoj „Kotar". Taj hrast, od kojega smo i dvie uspjele fotografske snimke primili, ne odlikuje se možda svojom osobitom visinom, jer ne ima više pravoga vrha, ali se odlikuje vanredno krupnim deblom, te mu promjer u prsnoj visini iznosi 2 m. i 78 cm., a još kod dvanaestoga metra u visini nešto preko metra. Polag stručnjačke procjene ima u njem 17´3 m^ drva za pilu, 13´6 m^ za cjepku i samo 3 m^ ^— jer ne ima vrha, a grane su mu slabe — za ogriev. Ukupna kubatura tog hrasta iznosi dakle blizu 34 m^; kad bi ga svega izradilo na ogriev, dao bi 46 prostornih metara ili blizu 12 metričkih hvati drva. Crospođarslia al^adeiuija u n^ar. Starom gradu {Magyar Ovar) u obće je dobro posjećivan zavod, nu ove godine tolik se je broj djaka upisao, koliko ih još dosele upisano bilo nije, naime 205. Broj je to za zavod ovakove vrsti doista vrlo velik, po gotovo kad uzmemo u obzir okolnost, da uz ovu gospodarsku akademiju obstoje u Ugarskoj još četiri srednje gospodarske škole. K ovako dobrom posjetu ovih gospodarskih škola moogo su doprinesli i posebni zakoni, izdani u Ugarskoj u tu svrhu, da se i privatni veleposjednici gotovo sile namještati ne samo domaće sinove, već i absolvente domaćih zavoda u obće. Požar tresetišta u Eczedu u Ugarskoj. U rujnu o. g. zapalila su se prostrana tresetišta oko Eczeda u Ugarskoj, te su žrtvom požara postala i neka sela i majuri, ležeći na tom tresetištu, koje zaprema površinu od kojih 8000 rali. Nakon velikih napora tamošnjeg pučanstva i u pomoć poslanoga vojničtva, jedva je uspjelo nekako lokalizirati taj požar, koji je konačno ugušila opetovana jaka kiša, koja je kasnijih dana pala. Od spomenutog tresetišta faktično je gorilo na 4300 rali, a polag konačnih izmjera doista je izgorjelo 1920 rali tog tresetišta; nešto manje, nego se je prvotno mislilo, ali svakako još uviek vrlo mnogo, te je šteta stog vrlo velika. |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 64 <-- 64 --> PDF |
646 Uspjeh dražbe, održane dne 12. listopada 1903. kod krajiške Broj Naziv šumske čestice Broj hrastovih stabala Br. Izklična ciena Nudioci: 1 Ph Deutsch sinovi, Zagreb* 2 Societe d´ Importation / de cliene, Zagreb* i 3 S. Wolfner, Budimpešta 4 C. Mileh, udova 5 S. Benedik, Zagreb 6 Schlesinger, Zagreb 7 Ilea Schlesinger, Bee 8 Hermann Neuhaus, Beč 9 M. Gotharđi, Zagreb 10 M. Drach jr., Beč 11 Josias Eissler šino n, Beč 12 Šipuš & Co., Sisak* 13 M.Vulf sinovi, Budimpešta 14 Emerich Graff, Osiek 15 Holzhandel-Act.-Ges., Beč 16 Holz-Expl´-Ges., Buđimp. 17 M. Sachs, Zagreb 18 Mohr & Co., Wiirzburg 19 I. Hartl, Zagreb & / Halle. Sisak ( 20 A. Berger, Zagreb 21 Grassl, Schenk & Comp., Zagreb 22 Binder & Polgar, Zemun 23 Brodska imovna obćina 24 F. Gamiršek, Mitrovica o ^ O .J2 1037 ; 834 711 1946 101981 73063 114584 89613 J. 145860 112860170860 — 173350 133930 169210 — — — 92350 143000 109600160500 135865 96665 113861 118157 91357 150656 114678160849 152383 128000158915 124400 97380 121890 109150 160107 126107 163315 90144 123980 185995 109328 169600 118885 H4001 123001 143001 117001 80063 153360 123113 151340 145509 117606 156809 95309 130000 110000 146000 161500 112800 139398 M´ 1718 2844 2270 87166 212108 146674 206860 252970 219170 88710 175150 111665 168365 172157 236480 ^06889 190900 2222.37 95100 212408 193620 242170 205670 204117 106916 260745 187687 103001233081 202101 252000 224140 92176´ 203780 260509 202000 Tvrdka, koja je postala dostalcera, krupnim je slovima otisnuta. Od razpisanih 12 čestica u proeienbenoj vriednosti od K 1,137.284 prodane su svekolike čestice uz polučen utržak od K 1,648.170 Višak iznosi . . . K 510.886 = 45% * Zvjezdicom označene ponude nisu sadržavale kakovih posebnih uslova. |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 65 <-- 65 --> PDF |
647 investicionalne zaklade u Zagrebu t. z. bielo drvo. 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 os -o´-l M 1810 o . CCI 680 OJ 545 rt . OJ _Q 726 r-l t-t 800 a o o a o 02 o o i>o -L33 m rt "rt (N rt> o a 50 rt > o a o e 1427(52 47240 38399 ´ 42329 41465 20742 21812 17648 2619 7783 7863 10754 196860 42790 46560 29060 210880 37250 44150 3061O 148250 41250 45300 48300 183865 51157 44663 1V2153 51157 45157 44157 44157 51267 46267 45267 44267 201878 175180 212969 64875 64602 48510 49000 52444 40400 154981 47650 48L60 202762 65323 65050 210007 62687 33169 34478 28876 183998 58775 54464 47752 51247 203001 52001 48O01 45001 50001 48240 41399 35000 40000 25000 219948 197809 50209 47809 203970 52306 48600 27050 3350O 24490 _ 213200 67321 63112 53766 66179 22035 40198 46560 i75G0 36550 19550 4560 11260 11970 Za 7 čestica t. zv. biele šume procjenjene na ... . K. 89.221 polučen je utržak od ,, 208.848 Prema tomu polučen je višak iznad procjene od . . . KrTi97627 (Objelodanjeno polag izkaza sadržanoga u posebnom izdanju lista »Kroat-slav. Holz-ZeituDg). |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 648 — Ovojesenski liet šljuka kroz naše predjele u južne, započeo je vrlo rano. Kako nam prijatelj našega lista piše, već su se vidjale prve šljuke koncem rujna, dok je kod nas još bilo vrlo toplo, i to na takvim mjestima, za koje bi se moglo uztvrditi, da to nisu šljuke, koje su možda u našim predjelima gniezdile, već šljuke stigle sa sjevera, te se već nalaze na putu u južne predjele. Sve to svjedoči, da je na dalekom sjeveru abnormalno rano zavladala takova studen i srnrzavica, koja je prisilila šljuke, da krenu na jug. Sve bi to govorilo za to, da će ovogodišnja zima biti duga i stroga. Doista je u sjevernim evropskim zemljama ta zima već i počela, te se doista iz meteoroložkih izvještaja za prošli mjesec razabrati može, da je u sjev. Rusiji kroz mnogo dana padao polovicom listopada snieg, te ga je mjestimice toliko zapalo, da i su pojedini željeznički vlaci u njem zapeli. U ovoj mjeri to je i za Rusiju abnormalno. Na te činjenice valja stoga i svesti toli rani dolazak šljuka u naše predjele ove jeseni. Drvotržtvo u Hrvatskoj i SlaToniji. U svom zadnjem izvještaju bavi se francezki konzul na Rieci i drvotržtvom u Hrvatskoj i Slavoniji te naglasuje, da hrastove dužice još uviek težko nadju prodje, te kaže, da uzrok tomu nije toliko slaba berba u Francezkoj, koliko utakmica rumunjska i ruska, napose pako američka, koja je u New-Orleansu stvorila novo izvozište dužica u stari kontinent. Ta činjenica, kaže g. A Revelli, težko zabrinjuje i oblasti i trgovce drvima „u ovi m dvjem a ugarskim pokrajinama" (sic!) Nadalje spominje sastanak drvotržaca u Zagrebu i podnesak njihov na vladu te nastavlja: U interesiranim krugovima ciene zalihu neprodane dužice na 20 milijuna komada, nu za pravo bit će ta zaliha do blizu 50 milijuna. Zato smatraju nužđnom prodaju ove zalihe, da se izbjegne ponovnom padanju ciena. Nedavno pošao je povjerenik dužićara u Francezku, da ondje ugovara sa importeurima, nu kažu, da je uspjeh ovoga putovanja bio vrlo slab. Napokon napominje izvještaj, da je izseljivanje, koje je nastalo usljed gospodarstvene krize i usljed drugih razloga u velikoj mjeri smanjilo broj sposobnih radnika tako, da se ukazuje turobna slika glede poslovanja drvima „u ovoj na šumama bogatoj zemlji". Brv. trgovački list. Donosimo ovu viest, da naši cienjeni čitaoci vide, kako o našem drvotržtvu sude drugi činbenici, stojeći izvan naših šumarskih krugova. Kakove treba da naui olbćeuito budu procjene šumskih sastojiua u i)rodajue svrhe ? Na to ćemo obćenito odgovoriti: točne, savjestne i ne previsoke. Točna mora da bude procjena, da i prodavač sam znade što prodaje i kupac što kupuje. Ovo vriedi po gotovo za |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 649 — skupe objekte, dakle kod nas naročito za hrastove šume. Savjestna neka bude procjena zbog pravednih obzira, koje moramo imati proti kupcu. Mnoge naime starije šume nisu zdrave, sve da bi se polag vanjštine stabala moglo držati, da su stabla zdrava. Onaj, koji ovakovu šumu pravo ne pozna, već je možda u nju zašao samo da ju procieni, te se je jedva nekoliko sati ili u najboljem slučaju nekoliko dana u njoj sadržavao, ne će je moći tako poznati, kao onaj, koji s njom upravlja. Ne ima dakle sumnje, da će´ovakovu, na oko zdravu šumu, držati doista zdravom, ako ga na to dobar poznavalac iste ne upozori, a to je procjenitelj, davši već u samoj procjeni tomu izražaja. Procjene neka ne budu konačno previsoke. Previsoke procjene kriju u sebi mnogobrojne pogibelji i to ne samo po kupca, već i po prodavaoca, pače po čitavo narodno gospodarstvo. O tom ćemo se malo potanje izraziti. Previsoka procjena ponajprije odbija kupca od kupa i ne pruža zgodne prilike djelovanju žive utakmice, koja se samo onda razviti može — svakako ne na štetu prodavača — ako objek nije previsoko procjenjen. Opetovane previsoke procjene mogu biti uzrokom, da se kupci mogu sasvim povući iz nekoga kraja i potražiti si drugdje, i daleko, novo polje za svoje djelovanje. Takovih je slučajeva bilo i kod nas; mnogogodišnji kupci ozlovoljeni opetovanim! previsokim procjenama, okrenuše ledja našim šumama, te se je činilo neki i za uvjek, i to svakako na štetu prodavača. Nu i treća je okolnost, koja govori proti previsokim procjenama, baš od osobite važnosti. Treba naime uzeti u obzir, da na kupu šume nije interesovan samo kupac i prodavaoc, već i mnogobrojni drugi ljudi, koji nalaze liepu zaradu ako se šuma kupi, radi i izradi. To su šumski i-adnici, kirijaši, a i mnogi drugi ljudi. Nema li zarade u šumi, od koje oni živu, to su upravo prisiljeni tražiti ju drugdje, čak u dalekom svietu, a mnogi i za uvjek okrene ledja rodnoj si grudi. Tako su evo i iz naše gor. Krajine i strana bliže moru mnogi krenuli u sviet, naročito u Ameriku ne našav običajne zarade u domaćim šumama, jer se one sbog često previsokih procjena prodati mogle nisu. Nu ne strada od toga samo radni faktor već i glavničari. Kad se ne radi, ne treba ni trgovcu novaca, pak se i glavnice slabije ukamaćuju. Trpi od sveg tog i sama država, jer joj željeznice no imaju što da voze, ne ima tereta ni za ladje i t, d. Na to bi sve imao misliti procjenitelj, kao i oni, koji mu možda procjene preizpituju. Držimo s toga previsoke procjene upravo vanredno pogibeljnima, a baš toli povoljne uspjehe ovogodišnjih dražba pripisujemo, kako smo već na drugom mjestu spomenuli, umjerenijim procjenami, za kakove su drvotržci već od više godina svoju rieč ulagali. 45 |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 68 <-- 68 --> PDF |
650 Za,3s:lj-u.Č2a.i 0 blagajničkom rukovanju hrvatsko-slavonskoga I. E, a z h o d. Bilo je o U istinu preliminirano izdano 3 Poimence Opazka H K. K. fil. „Šumar, dom" (odplata zajma, obć. namet, vodovod, plin, itđ.) 11350 10515 2 Nagrada družtvenom tajniku .... . 360 360 3 Nagrada družtvenom blagajniku 360 360 4 Nagrada uredniku „Šum. lista" i „Lug. Viestn. 860 1059 95 5 Uredniku paušal za korekturu . 200 6 Nagrada suradnikom „Šum. lista" i „Lug. viest." 1100 1191 02 7 Tisak „Šumar, lista" i „Lug. Viestnika" 3100 3110 45 8 Vez i odprema „Šumar, lista" i „Lug. Viestn. 700 762 38 9 Nabava strukovnih časopisa 120 10 Troškovi za knjižnicu 200 81 20 11 Pisaće potrebe predsjedništva 20 4 12 Poštarina i biljege predsjedničtva . 120 105 85 13 Razne tiskanice 200 55 14 Trošak glavne skupštine 20 15 Jubilarni štipenđij za polazak kr. šum. akademije 680 680 16 Vanredni troškovi 100 171 17 Podpore 200 360 18 Razhod pripomoćne zaklade 400 250 Ukupno 19990 19065 68 U Zagrebu, mjeseca kolovoza 1903. PredsjedničLvo h.rv.-slav. |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 651 — šumarskoga družtva godine 1902. II. Prihod. OJ H Poimence Bilo je prelimi- K. U istinu primljeno K. fil. Opazka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Novčani ostatak koncem g 1901. Prihod „Šum. doma" Podpora zemlje za promicanje družtv. svrha Podpora zemlje za izdavanje „Lugarskcg Viestnika" Prinos podupirajućih članova Članarina I. razreda Članarina II. razreda Pređbrojnina za „Šumar, list" Ini prihod Prihod pripomoćne zaklade 5000 10400 1200 400 880 2400 2400 380 150 400 4696 11928 1200 400 830 2108 3798 406 893 1213 24 90 59 78 41 03 Ukupno 23610 27474 95 Odbiv razhod od prihoda sa 19065 68 Pokazuje se višak od .. . 8409 27 Kjiovi: osam hiljada četiri stotine i devet kruna 27 lilira, od toga spada družtvenoj blagajni 7446 K. 24 fil. a pripomoćnoj zakladi 9133 k. 03 fil. Slov šumarskog^a družtva. |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 652 Predmet Potreba (Razliođ): „Šumar, dom" (zajam, obć. namet, muzej, vodovod, plin, paziknća, itđ.) Nagrada tajniku družtva Nagrada blagajniku družtva Nagrada uredniku >iŠumar. lista" i „Lugar, viestnika" Uredniku paušal za korekturu... Nagrada suradnikom »Šum. lista« i „Lugar. Viestnika" Tisak i>Šum. lista^ i r.Lug. Viestn." Vez i ođprema nŠumar. lista" i „Lugar. Viestnika" Nabava strukovnih časopisa Troškovi za knjižnicu Pisaće potrebe pređsjedničtva .. . Poštarina i biljege pređsjedničtva Razne tiskanice Trošak glavne skupštine Jubilarni štipenđij za šumarsku akademiju Vanređiii troškovi Pođpore Eazliod pripomoene zaklade .. . . Ukupno.. . Pro 0 potrebi i pokriću razhoda hrv.-slav. Go i i n e 1902. 1903. 1904 zaista izdano preliminirano Kruna o 10515-33 11350 11350 360-— 600 600 360-— 600 600 1059-95 860 860 200 200 119102 1100 1200 3110-45 3100 3200 762-38 700 700 120 120 81-20 200 200 4--20 20 105-35 120 120 55--50 50 800 800 680-— 680 680 171-— 100 100 360.— 400 400 250.— 400 400 19065-68 21400 21600 |
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 653 r aču n šumarskoga družtva za upravnu godinu 1904. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 o 05 Predmet S3 Kruna Pokriće (Prihod): Novčani ostatak koncem gođ. 1903 Prihod „Šumarskoga doma" 4696-24 11928-90 60OO 10000 Pođpora zemlje za promicanje družtvenih svrha.. Podpora zemlje za izdavanje »Lugarskog viestnika« 1200-— 400-— 1200 400 Prinos podupirajueih članova 830-— 1280 članarina I. razreda 2108-59 2400 članarina II. razreda 3798-78 2400 Predbrojnina za nŠumarski list" Ini priiiodi (upisnine, oglasi, kamati i t. d.) . . . . 406-893- 41 400 500 Prihod pripomoene zaklade 121,3-03 1000 Ukupno 27474-95 24580 U Zagrebu , mjeseca kolovoza 1903. Predsjedničtvo hrv.-slav. šumarskoga družtva. |