DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 645 — K ovogodišnjim velikim mjerodavnim dražbama moramo ubrojiti svakako i dražbu šume vlastelinstva dolj, Miiioljac; prodalo se je 30.700 hrastovih stabala na 292 rali i to najboljem nudiocu „bečkom dioničarskom družtvu za trgovinu s drvom´ za svotu od 5,960.000 kruna. Ova je dražba morala vanredno dobro izpasti, jer je po hrastu polučena popriečna ciena od 190 K, a to je i za tamošnje odnošaje vanredno mnogo. Na strani 646—647. donosimo uspjeh naše najvažnije dražbe u hrastovim šumama, naime uspjeh dražbe kod krajiške investicionalne zaklade, koja je dne 12. listopada u Zagrebu održana. Različite viesti. Najstariji hrast u šumi grada Petrinje zovu „šukundjedom", jer mu ne ima ni iz daleka ravna hrasta u cieloj gradskoj šumi zvanoj „Kotar". Taj hrast, od kojega smo i dvie uspjele fotografske snimke primili, ne odlikuje se možda svojom osobitom visinom, jer ne ima više pravoga vrha, ali se odlikuje vanredno krupnim deblom, te mu promjer u prsnoj visini iznosi 2 m. i 78 cm., a još kod dvanaestoga metra u visini nešto preko metra. Polag stručnjačke procjene ima u njem 17´3 m^ drva za pilu, 13´6 m^ za cjepku i samo 3 m^ ^— jer ne ima vrha, a grane su mu slabe — za ogriev. Ukupna kubatura tog hrasta iznosi dakle blizu 34 m^; kad bi ga svega izradilo na ogriev, dao bi 46 prostornih metara ili blizu 12 metričkih hvati drva. Crospođarslia al^adeiuija u n^ar. Starom gradu {Magyar Ovar) u obće je dobro posjećivan zavod, nu ove godine tolik se je broj djaka upisao, koliko ih još dosele upisano bilo nije, naime 205. Broj je to za zavod ovakove vrsti doista vrlo velik, po gotovo kad uzmemo u obzir okolnost, da uz ovu gospodarsku akademiju obstoje u Ugarskoj još četiri srednje gospodarske škole. K ovako dobrom posjetu ovih gospodarskih škola moogo su doprinesli i posebni zakoni, izdani u Ugarskoj u tu svrhu, da se i privatni veleposjednici gotovo sile namještati ne samo domaće sinove, već i absolvente domaćih zavoda u obće. Požar tresetišta u Eczedu u Ugarskoj. U rujnu o. g. zapalila su se prostrana tresetišta oko Eczeda u Ugarskoj, te su žrtvom požara postala i neka sela i majuri, ležeći na tom tresetištu, koje zaprema površinu od kojih 8000 rali. Nakon velikih napora tamošnjeg pučanstva i u pomoć poslanoga vojničtva, jedva je uspjelo nekako lokalizirati taj požar, koji je konačno ugušila opetovana jaka kiša, koja je kasnijih dana pala. Od spomenutog tresetišta faktično je gorilo na 4300 rali, a polag konačnih izmjera doista je izgorjelo 1920 rali tog tresetišta; nešto manje, nego se je prvotno mislilo, ali svakako još uviek vrlo mnogo, te je šteta stog vrlo velika. |