DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 640 —


ako ne baš u šumi ili tik šume — smještene u šumovitim
krajevima, ter nam manjkaju u tu svrhu prosudjivanja nužcini
podatci sa postaja još u samoj šumi smještenih i takovih, koje
bi bile smještene na čistinama u nešumovitim predjelima.


I Dr. G. Calberla mnije, da se mogu uplivi šume na
klimu procjenjivati »samo opažanjem na mnogostrano izabranim
a sa najvećom opreznošću i točnošću vodjenim meteorološkim
postajama, huduć se inače bez takovih dokaza ne može ocjenjivati
upliv nadmorske visine, udaljenosti od mora, oblika
zemaljske površine, obzirom na veći ili manji upliv šume.


Upliv šume na odnošaje vlage može se pako prosudjivati
samo po podatcima postaja, koje leže: u prilično sličnom obliku
područja, t. j . u konfiguraciji predjela (terraina), dakle u ravnici;
koje leže u jednakoj zemljopisnoj širini, jednakoj udaljenosti od
mora i jednakoj nadmorskoj visini; koje su dakle postaje na
gusto smještene, a nedostaju samo opažanja u šumi samoj, jer
je upliv šume u tom pogledu po okoliš izvan šume baš od
bitne važnosti, pa zato posljedci opažanja razštrkano smještenih
postaja za riešenje pitanja, da li šuma upliva na klimu i vlagu,
nisu dostatni. Dr. G. Calberla tvrdi konačno i to, da obzirom
na sušu u riešenju pitanja pomnoživanja vlage, u na
vlazi oskudjevajudim predjelima, osim mora, kao prvi nadzemni
izvor vlage, prvo mjesto zauzima šuma.


Osobita znamenitost pokrova zemaljske kruglje za podržavanje
ravnoteže, poznata je u kućanstvu prirode već od vajkada,
a i vrli fizičar dr. Robert Maier uvjeren je, da je sunce
praizvor zemaljske topline posredstvom nadzemnog bilja, koje
kao akumulator sunčane djelatnosti toplinu na kraće ili dulje
vrieme skuplja ili uzdržaje, ter pripisuje u tom pogledu naročitu
važnost šumi, koja se dokazati može tek mnogogodišnjim
iztraživanjima i opažanjima u raznim zemljama, po načelima
pravoj svrsi vodećima.


Šumarski nadsavjetnik Dr. Fischbach polazeć sa praktičnog
stanovišta, smatra šumu samu vrelom iztraživanja uz
sudjelovanje stručara, komu su dogotovštine svemira u području
mu najbolje poznate.