DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 630 — kulture na odnošaje vlage još je znatniji. Bilje bo povedava površinu na koju se izparuje, više se izparuje nego li tlo, na kojem nema vegetacije, a tim pospješuje zasićenje uzduha s vlagom. U tom je uzko spojena tvorba oborina. Zima obiluje najmanje sa oborinama (145 mm.), ljeto najviše (231 mm.), i zato se priznati mora, da bilje upliva na ove razlike. Drveće se izparuje sporije ali neprekidno; lišće drveća se razvija u svibnju, djelomice i prije, a list odpada ponajviše u studenomu. Poljsko bilje počima se razvijati tek u svibnju, u srpnju im je već konac životnoj snazi. Šumsko drveće izparuje indi najmanje 6 mjeseci, a poljsko bilje samo 3 mjeseca. Potonjeg je bilja najveća transpiracija stegnuta u još užje vrieme, buduć je ista za dobe sazrievanja manja, a najveća za dobe razvitka cvata i u vrieme cvatnje. Pomislimo li si tu omašnu množinu vode, koju bilje u toli kratkom vremenu u atmosferu izhlapljuje, to potonja mora biti vlage presita, a usljed brzog izparivanja tekuće i sgusnuća plinovite vode sliede električni pojavi; žestoki vjetrovi i prolomi oblaka zaredaju tamo, gdje je poljska gojitba prama zaštićujućoj i ublažujućoj šumi suviše i nerazmjerno razprostranjena. Mah preotimajuće gojitbe poljsko-gospodarstvenog bilja uzrokom su nejednake porazdiobe oborina. Najžešći pljusak u savezu sa prolomom oblaka i poplavama izmjenjuje se sparinom i sušom. Te nepogode šume ublažuju i proti istima su uztuk, kiše bo pojednako razdjeljuju, čim se njihova žestina umanjuje, dapače i gubi, doČim su same poplave redje, ter je odtok vode u rieke pravilan i potrajan. Krčenje šuma ne prouzročuje nepogodu poplava, već ju prouzročuje tim napredujuća gojitba izdašno transpirajućeg bilja, ter pošto poljsko gospodarenje sve više površina šumi i šumskom gospodarstvu preotimlje, to se zato i te nepogode sve više šire. Prema ovom razlaganju prof. Heinricha postaje konačno poljsko gospodarstvo po državu pogibeljno, što na svu sreću |