DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 629 zine, koje se tako uzduhu prieko šume privadjaju, kroz često i snažno uzdusno strujanje i odvadjaju, u šumi bo ne ostaju, kako je to nedvojbeno mjerenjem vlage i ustanovljeno. Pojmljivo je zato, da iz šume proiztičude vodene pare ne dolaze u prilog šumi, ved okolišu, te ako i poljodjelstvo atmosferu obskrbljuje sa vodenim parama, neobskrbljuje ju u onoj mjeri, kako se to donjekle naslućuje, izdašnije nego li šuma. Profesor Dr. Heinrich tvrdi, da se ne može tajiti, da se sa pomnožavanjem pučanstva u pojedinim krajevima obilje vode umanjuje. Močvare i črieti se izsušuju, rieke kotrljaju manje množine vode, jezera tvore vede obale i padaju, gube se. U umjerenom pojasu pokazuje se ovo umanjivanje sporije, nego li u toplijim krajevima, gdje je potreba na vodi mnogo osjetljivija i jača. Da je čitavih krajeva, koji su postali nenapučeni, nije to skrivilo izcrpljenje mineralnih hranivih sastavina tla, ved je tomu bio razlog pomanjkanje vode, jer umanjivanje vode je i posljedica vrlo razširenog poljskog gospodarstva. To ne potječe od samog umjetnog izsušivanja močvara i črietova, niti od krčenja šuma, ved od neizmjerne potrebe vode u kratkom vremenu vegetacije našeg kulturnog bilja, ter podržavanja znatnih množina vode u samoj obradjenoj mehkoti. Intenzivna gojitba bilja troši razmjerno više vode usljed izparivanja bilja, nego li extenzivna, budud se za dobe od njekoliko mjeseci vegetacije troše neizmjerne množine vode iz parivanjem u uzdušni ocean, što prouzročuje nerazmjerne ali česte oborine, kojih se je bojati u mnogim kaajevima, koji su šuma lišeni. Iztražujud prof. Heinrich množine vode, što no ih poljsko bilje za trajanja vegetacije troši, i prispodabljanjem istih sa izdašnošdu izparivanja šumskog drveda, dolazi do zaključka: Šumsko bilje prima dovoljne množine vode, od koje je samo njeki dio potreban, đočim ostatak samo tlo upija u probit vrielovlja (vriela) potoka i rieka. Upliv šumske i gospodarske |