DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 642 —


f


Predmetom ovog proučavanja može biti šuma valjano uzgojena
i pravilno izrabljivana, jer inače |su kobne odtud potječuće
pogrješke.


No i u valjano uredjenim šumama valja obzir uzeti na
sam uzgoj, jer preborna šuma primjerenom i razmjernom
smjesom dobe drveća od 1 do 150 godina inako će uplivati,
nego li 10 do 15 godišnja hrastova šuma galjaca, ili nizka,
srednja, ili pravilna visoka šuma sa cistom ili oplodnom sječom.


Šume su uztukom protiv odplavljivanja plodonosne melikote
i zapješeivanja, protiv snežnim usovima i štetnim vjetrovima,
dosljedno uplivaju i na oborine, kao na kišu, snieg i
tuču, u kojem pogledu je od važnosti ustanovljenje množine
oborina, koje u šumi na samo tlo dospievaju, što ovisi od vrsti
drveća, uzgoju i starosti porastlina. Zato nije dovoljno mjerenje
oborina u jednom samo dobnom razredu i u jednom
samo dielu šume, pogotovo ako šuma nije jednolična.


Rose su naročito u mladjim dobnim razredima izdašne,
magle su po šumama često guste a inje obilato, što svakako
na vlagu stojbine upliva, dočim se u šumovitim predjelima tlo
nepromrzne tako duboko, kao golo zemljište. To su sve činjenice,
koje nisu dovoljno izpitane obzirom na upliv šume, uz
svojstvo upjjanja i podržavanja vlage po mahovini i stelji, ter
brže il polaganije odkravljenje i taleuje sniega.


I minist. savjetnik Dimitz priznaje, da voćarstvo i vinogradarstvo
stradava i jropada sa preotimajućim mahom pustošenja
šuma, jer nam na očigled učestale povodnje i poplave
nemilo harače i pustoše takove okolice, koje su se njekoć sa
obilja šuma i gajeva zelenile i rodovitošću izticale. Kad se
naročito uvidja, da se pustošenjem šuma pravilna ravnoteža
klimatskih odnošaja narušava i razoruje na uštrb kulture, to
moramo doći do toga uvjerenja, da suma svakako na mjestnu
klimu upliva.


I on je mnienja tog, da tomu treba dokaza namicati, ter
da će iztraživanja i proučavanja opažanjima i eksperimentima
još dugo potrajati, kao i opriečna mnienja ob uplivu šume, pa




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 643 —


će i onda, kada bude dovoljan posljedak sa opažanjima polučen
i sa izvedenim eksperimentima postignut, u učenim krugovima
u ovom pitanju još razna mnienja medjusobno u
oprieci stajati.


Prema dosadanjem dakle iztraživanju nije još mogude bilo
zaniekati važnost šume pogledom upliva na podnebje i vrieme,
ter će konačno riesenje tog pitanja ležati po svoj prilici još u
dalekoj budućnosti. V. B.


Osobne viesti.


Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je imenovati kot. šumara im. obćine ogulinske, Ivana D o n ad
i n i a, nadšumarom im. obćine sa sustavnim berivima.


Izabran. Kr. žup. šumarski nadzornik u miru, Vilim D o j k o v i ć,
dosele tajnik „Trgovačkoga doma" u Zagrebu, izabran je šumarskim
upraviteljem gradske šumske zajednice u Kamniku u Kranjskoj.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Novo je izašlo:
Kor<>skenyi, pivničarstvo. Po najboljih djelih i vlastitom izkustvu
veli g. pisac, da je to djelo napisao, jer je ta grana kod nas dosta zapuštena
i neobradjena. Djelce ovo Izašlo je nakladom knjižare Kugli-a
u Zagrebu, a ciena mu je 1 K 50 f.
. Hattingberg. Referat betreffend die Frage der Hypothekarentschuldung.
Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 12 K. 0 glavnim nazorima pisca
u tom pitanju bilo je već u našem listu govora.
Friedricli, die Bodenmeliorationem im Herzogthum Bukovina.
Ciena 4 K.
Hilfsbacli fiir Forstaxatore, Izdalo je baltičko šumarsko družtvo.
Ciena 14-4 K.
Koll, geodetische Rechnungen mittels der Reclienraaschine. Ciena
6 kruna.
Weisskirchner forstliche Blatter. Ovaj novi šumar, časopis počeo
je izdavati Reuss u družtvu s tamošnjim šumarskim nastavnicima. Već
je izašla i druga svezka tog časopisa.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 641 —


Bez obzira lih na šumsko-gospodarstveno stanovište uzet
nam je šumu u obzir i sa stanovišta geografskog, poreznog i
statističkog, kao daljnih i bitnih činbenika po obde blagostanje.


Zato treba opažanjem u samoj šumi odpočeti i postepeno
na graničeću okolinu prenieti, jer tim načinom čemo za geografska
područja valjano uporište u riešenju pitanja ob uplivu
uredjene i valjano uzdržavane šume u tom pogledu steći za
pojedine predjele.


Tomu je neobhodno potrebna zasada, po kojoj razne oblike
šume i stanje takove valja svesti na srednju vriednotu
normalne šume, ali ćemo u iztraživanju upliva pojedinih uzgoja
naići na razne potežkoće, jer su baš i vlastitosti pojedinih uzgoja
vrlo razne.


Nadalje je obzir uzeti i na vrst drveća, dobne razrede, da
li je šuma listača ili četinjača, mješovita ili čista, jednolika ili
ne, koje su opet obstojuosti ovisne od geografskog položaja,
nadmorske visine, a i od same stojbine.


Nemanje je obzir uzeti za pojedino područje iztraživanja i
opažanja na okolnost tu, da se (primjerice) u razdobju od 10
godina stanje šume mienja. što je na prosječnu vriednotu iztraživanja
upliva od bitnog zamašaja, i zato su u tu svrhu
desetgodišnja iztraživanja i opažanja prekratka s naročitim obzirom
na mlado, srednje dobe i staro drvlje, kao i obhodnju
u visokim šumama.


U pogledu poreznom i sa ovog prenesenom statističkom
zauzima šuma inu važnost. Mnoge bo šikare, grmovi i pustopašice
nazivlju se šumom, gdje šumi ni traga nije.


Važno je iztražiti nadalje ini upliv, koji je povrh šume
potreban, da na stanovito područje povoljno djeluje, a tim
se nameće pitanje, u kojem omjeru treba šuma da postoji
prama ostalim vrstima kulture.


Suma razno upliva i prema svomu položaju, kao i ekspoziciji
prama stranam svieta i zato su nedostatni statistički podatci,
koji se ne osvrću na sam obrast, položaj i porazdiobu šuma.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 640 —


ako ne baš u šumi ili tik šume — smještene u šumovitim
krajevima, ter nam manjkaju u tu svrhu prosudjivanja nužcini
podatci sa postaja još u samoj šumi smještenih i takovih, koje
bi bile smještene na čistinama u nešumovitim predjelima.


I Dr. G. Calberla mnije, da se mogu uplivi šume na
klimu procjenjivati »samo opažanjem na mnogostrano izabranim
a sa najvećom opreznošću i točnošću vodjenim meteorološkim
postajama, huduć se inače bez takovih dokaza ne može ocjenjivati
upliv nadmorske visine, udaljenosti od mora, oblika
zemaljske površine, obzirom na veći ili manji upliv šume.


Upliv šume na odnošaje vlage može se pako prosudjivati
samo po podatcima postaja, koje leže: u prilično sličnom obliku
područja, t. j . u konfiguraciji predjela (terraina), dakle u ravnici;
koje leže u jednakoj zemljopisnoj širini, jednakoj udaljenosti od
mora i jednakoj nadmorskoj visini; koje su dakle postaje na
gusto smještene, a nedostaju samo opažanja u šumi samoj, jer
je upliv šume u tom pogledu po okoliš izvan šume baš od
bitne važnosti, pa zato posljedci opažanja razštrkano smještenih
postaja za riešenje pitanja, da li šuma upliva na klimu i vlagu,
nisu dostatni. Dr. G. Calberla tvrdi konačno i to, da obzirom
na sušu u riešenju pitanja pomnoživanja vlage, u na
vlazi oskudjevajudim predjelima, osim mora, kao prvi nadzemni
izvor vlage, prvo mjesto zauzima šuma.


Osobita znamenitost pokrova zemaljske kruglje za podržavanje
ravnoteže, poznata je u kućanstvu prirode već od vajkada,
a i vrli fizičar dr. Robert Maier uvjeren je, da je sunce
praizvor zemaljske topline posredstvom nadzemnog bilja, koje
kao akumulator sunčane djelatnosti toplinu na kraće ili dulje
vrieme skuplja ili uzdržaje, ter pripisuje u tom pogledu naročitu
važnost šumi, koja se dokazati može tek mnogogodišnjim
iztraživanjima i opažanjima u raznim zemljama, po načelima
pravoj svrsi vodećima.


Šumarski nadsavjetnik Dr. Fischbach polazeć sa praktičnog
stanovišta, smatra šumu samu vrelom iztraživanja uz
sudjelovanje stručara, komu su dogotovštine svemira u području
mu najbolje poznate.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 639 —


Hrastovice 1233 mm., Jasenovca do 1000 mm., Kostajnice do
1050 mm., Mečenčana 1071 mm., Petrinje do 1050 mm. i
Sunje 756 mm.


Ove su postaje smještene u samim mjestima, osim postaje
u PIrastovici, te leži postaja Glina 112 m.. Jasenovac 92 m.,
Kostajnica 110 m., Mečeučani 179 m., Petrinja 106 m. i Sunja
100 m. nad morem.


Postaja u Hrastovici smještena je podno i tik šume imovne
obćine II. banske, zvane Vučnjak, na visočici od 282 m absolutne
nadmorske visine, 33" 57´ geograf, dužine i 45" 24´
geograf, širine, te je ista postaja sa svojim opažanjem odpočela


g. 1898., baveć 8e uz ombrometriju i sa meteorološkim opažanjem
u toliko, u koliko joj to bijaše moguće obzirom na
razpolaganju joj stojećih meteoroloških instrumenata.
Kako iz gornjih podataka da je sliedi, najveću godišnju
množinu oborina zabilježila postaja u Hrastovici, koja leži —
kako predspomenusmo — tik uz šumu.


Uz godišnju množinu oborina od naročite je važnosti po
mjestne odnošaje i godišnja porazdioba oborina, ter i broj slučajeva
oborina.


Iz opažanja postaje u Hrastovici ustanovljeno je, da je g.
1899. bila prosječna godišnja temperatura 13-2" C, u 147. slučajeva
da je palo na 139 dana 1166´4 mm. oborina, prosječni
godišnji tlak zraka bio je 743 mm., a godišnja prosječna množina
vlage 58´57o.


God. 1898. palo je do 1000 mm. oborina, g, 1900. pako
1207´7 mm., dck je g. 1902. palo 1271 mm. oborina, indi od
godine 1898. do godine 1902. palo je tu ukupno oborina
5865 mm., ili prosječno godimice 1175 mm. Ovu ^množinu
ostale postaje u Banovini izkazati ne mogu, koja se okolnost
sravnivanjem svesti može na tvrdnju Dr. Schreibera, da razlika
nadmorske visine od 1000 m. množinu oborina podvostručuje.


— No u ovim podatcima ipak ne nalazimo temelja, da upliv
šume na vrieme i množinu oborina zanieČemo, buduć su osim
postaje u Hrastovici takodjer i ostale postaje u Banovini —


ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 638 —


banje prama gore, jer promotrimo li točke tangente raznih
dielova na jednom pravcu strujanja, to demo na istim smjer
brzine uzdušnih čestica opažati.


Predmievati je, da osovni sustav (komponenta) u razmjerju
prama vodoravnoj, od podnožja gora pa do blizu vrhunca raste,
te u tom nam je tražiti i razlog obilnosti kišnim oborinama.


Položaj postaje na strmim obroncima, uplivat će na relativno
obilje oborina, ako ista leži u smjeru vladajudih vjetrova,
koji dovode vlažni morski uzduh.


Leže li doline tako, da u iste vlažni vjetrovi izravno dopiruju,
to nastaje živahno uzdušno gibanje u vis, što uvjetuje
pomnožavanje kiše u takovom području okolice.


Mogu tada nastupiti i mjestimične vijavice, koje prouzrokuju
pljusak kiše na vrlo ograničenom prostoru kao i prolom
oblaka, što ovisi o položaju (terraina) zemljišta, a obilje oborina
nedvojbeno je ovisno od osnovne komponencije gibanja.


Dodjedno svomu promatranju i proučavanju dolazi prof.
Schreiber do konačnog zaključka, da ne postoji upliv šume
na klimu i vrieme.


U godišnjem izvješću zagrebačkog meteorološkog observatorija
za god. 1901. God. I., sadržani su podatci, odnoseći se
na naše klimatičke odnošaje i množine godišnjih oborina.


Žalibože, -premalo je ustrojeno meteoroložkih postaja, da bi
se odnošaji pojedinih okoliša medjusobuo prispodabljati mogli,
a tako isto je u tom pogledu od uštrba i okolnost ta, da nam
takovi podatci manjkaju i iz prijašnjih godina.


U cielom području postojavše II. banske krajiške pukovnije
nalazi se samo njekoliko ombromelrijskih postaja, a nijedna
meteorološka postaja I., II. ili III. razreda, to i ta
okolnost ovdje onemogućuje svako što točnije ustanovljenje
klimatskih odnošaja pojedinih predjela Banovine.


Ombrometrijske postaje u Banovini su u Petrinji, Hrastovici.
Glini, MečenČanima, Kostajnici, Sunji i Jasenovcu, ter je
glasom predspomenutog izvješća zagrebačkog meteorološkog
observatorija g. 1901. palo oborina u okolišu: Gline 996 mm.,




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 637 —


stajama ustanovljene množine oborina sa visinom se gomilaju ;
u obće se može uzeti, da razlika visine od 1000 m. množinu
oborina podvostručuje, a prema tomu da ostali uplivajudi razlozi
na godišnje množine oborina djeluju kao razlika od 100 m.
visina.


Do istog posljedka dolazimo opažanjem temperature i
vlage.


Kad je kod obijuh ovih činbenika zakon proporcionaliteta
medju njihovim razlikama sa visinom utvrdjen, to ćemo taj
zakon i za godišnje množine oborina, kao dovoljno dokazanim
smatrati.


Tomu dosliedno, ako bi postojao upliv šume, to je taj
tako velik, kao rastuća visina od 100-—200 m. ter će (terrain)
zemljište šumom obraslo, toliku množinu oborina uvjetovati,
kao 200 m. višje ležeća čistina.


Postaje u ponorima i klancima smještene, izkazivati će
nevjerojatno velike pozitivne razlike, dočim relativno pomanjkanje
tise, izkazuja postaje na visokim, kao i dubokim zaravancima
(Plateau), ter na glavicama gorja.


Blauford tvrdi, da pošumljenjem većeg obsega pojedinih
okolina, raste i množina kišnih oborina, koju tvrdnju profesor
Dr. Sehreiber pobija svojim iztraživanjem zakonitog sustava
(componente) uvjetujuć množine godišnjih oborina, po kojem
dolazi do zaključka, da su množine kišnih oborina mjestimice
tolike u nešumovitom okolišu, kao i u šUmom obraslom, i
zato je po mnienju njegovom upliv šume, ako već i postoji,
samo neznatan, a razlog ćemo imati traži drugi, koji razmjerje
rastuće množine godišnjih oborina narušava.


Od upliva je i oblik terraina (zemljišta), jer okoliši naročito
razderanog obličja sa dubokim dolinama, klancima i ponorima,
relativno obiluju na kišama, što se sliedećim razjašnjuje:


Predpostaviti je, da u uzdušnim gomilama sa lih vodoravnim
gibanjem, osobite pojave kondensacije nastati ne mogu,
već u gibanju osovnom, te je snaga kondensacije vodene pare
kod istog sadržaja gibanja to veća, što veće je i osoviio gi




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 636 —


U tom je tlak para u izravnom protuslovju prama temperaturi.
Odnošaji vodenim parama jesu osebujni i ravnaju se po
tom, da li je vodena smiesa atmosfere para ili vodeni plin.


Ako bi postojala porazdioba temperature kod uzduha sa
parama (sitog) punog, to se ne bi parna napetost umanjivala
proporcionalno visinom, ista bi se u dubljim slojevima bržje
razvijala, nego li u višjim.


Ako bi množina kiše ovisila, kako se obdenito sudi, od
sadržine vodenih para uzdušnib slojeva diljem zemaljske površine,
to bi se ista visinom umanjivala.


Od dana na dan iztiču se razlike u predtečama vremena,
a ponajviše o podne u uzduhu sa parom nezasidenom, dok po
nodi može užduh biti sit parama toli, da uzsliedjuje kondensacija.


Ako se indi uzduh o podne diljem zemaljske površine
giblje i dosegne visinu od 1000 m. i ako je nepromjenjena
specifična sadržina vode (težina u 1 klg. vlažnog uzduha nalazede
se pare), to bi se umanjila napetost parama po dokazu
iztraživanja za 0´83 mm., dočim u istinu umanjuje se za 1 03 mm ,
tako, da izlučenje vode svakako, a ne primanje, uzsliediti mora,
sto opet stoji u protuslovju sa dokazima računično-jednačbenim
utvrdjenima, po kojima se negiblje uzduh diljem zemaljske površine
uzduž, već uz strmiji (zaoštreni) kut.


Upravo ovi odnošaji parne napetosti morali bi sasma drugi
biti, kada bi omašniji prirast vodenih para sa polja, šuma, livada
i inih zemaljskih površina samo približno tako velik bio,
kako se to obdenito misli, ter izlaz tomu može biti jedino potanja
teorija toli važnog predmeta, koli sa stanovišta teoreticnog
toli i praktičnog.


Množine godišnjih oborina jesu posliedicom najrazlieitijih
pojava u gibanju atmosfere, koje se u vrlo mnogom pogledu
prosudjivati mogu, budud nakon godina velike razlike u pojedinim
predjelima nastati mogu, i u istinu nastaju.


Promatranje takovo možemo predočiti grafičkim načinom,
kojim demo se osvjedočiti, da u svim godinama na raznim po




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 635 -
Iztraživanjem je ustanovljeno, da šumske postaje izkazuju
vede množine vodenih para, nego li one u gradovima i u nešumovitim
okolišima, ali sam upliv šume toli je neznatan, da
nije prave svrhe iztraživat ga.


Izpitavanjem učvršćeno je, da napetost pare raste u visinama
do 300 m. od 6 satih u jutro do 10 satih na večer, a
osobito od 6 satih u jutro do 2 sata po podne raste sve više
prema visini. Tako po prilici doljni uzduh po 1 kub. m. samo
0´09 gr. vodc-ne pare zaprema, dočim istodobno množina vodenih
para u 1 kub. m. uzduha u visini od 1000 m. poraste
na 066 gr. usuprot umanjuje se po podne prema visini, izčezava
po prilici u visini od 300 m. i u daljnoj visini prelazi
u naglo pospješno padanje parnog tlaka.


Po nodi pako parna napetost pada vrlo po nizinama i
dolinama, dočim po visočinama i iznad 1000 m. visine, po
svoj prilici se povisuje.


Predteče samim dogodjajima su komplicirane, da je u obde
nemoguće iste razbistriti i razjasniti.


Po svoj prilici da tu sudjeluju padajuće i uzvisujuće se
zračne struje, budud bi se inače pri tišini zrak gibao diljem
zemaljske površine po danu prama gore, po noći prama dole.


Upijaju li vodu slojevi zemljom se sterudi, to se množina
vodenih para iztiče u veličini, postupice upitih množina. Ako
se pako uzduh uzdiže okomito, to ne de zaprieke dovodnji biti,
ter se može predmievati, da su u prostoj atmosferi zakoni porazdiobe
para drugi, nego li diljem zemaljske površine.


Ako se po riodi uzduh spusti na zemaljsku površinu, to
sliede suhe uzdušne mase sa visina atmosfere, i tako može naumanjenje
vlage, koje se po podne, nakon što u vis prestaje
gibanje u gorju, razvijati počimlje i postupice širi po nizarama
i dolinama. To je sve tek samo predmievanje.


Točniji se postizavaju posliedci (proiztoci) računom sa jednačbama,
po kojemu sliedi porazdioba vodenih para u slojevima
visočina po podne razmjerno umjerenije i pojednako, nego
li u jutro, a naročito u večer.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 634 —


Na srednju godišnju temperaturu osobito upliva visina
položaja, vrlo vjerojatno i proporcionaliteta izmedju padanja
temperature prama uzdizavanju visina, uzvisivanju položaja.


Po proučavanju direktorialnog assistenta meteorologicijog
instituta, Lindemanna, dolazi dr. Schreiber do zaključka, da
je dnevna promjena temperature prema visini položaja znatna,
jer dok u niveau´u mora termometar prosječno od 6 satili u
jutro do 2 sata poslie podne za S´S" raste, raste u visini od
1000 m. jedva tek za 4" dočim je padanje temperature od
2 sata poslie podne do 10 sati večeri bitno manje.


Što se tiče minimalne temperature, to se je bojati, da na
te vriednote uplivaju instrumenti.


Naročito prenizke temperature mogu nastati razstavljenjem
vinovice u cjevi termometra, ako ne bi to opažatelj pravodobno
smotrio i pogrješku uklonio.


Padanjem i nagomilavanjem hladnog uzduka po nodi na
podnožje ravnica i dolina, nastaju hladne nodne temperature u
otvorenom položaju, u gradovima se to manje opaža, što se
opet pripisuje uplivu sgrada, ograničenog prostora za opažanja
odabranog i pričvrščivanju instrumenata na stiene samih zgrada.


Poput temperature uzduha, može se i godišnja srednja uzdušna
vlaga opredieliti, i to predočenjem porazdiobe uzdušne
pare diljem zemaljske površine.


Pojedine postaje kad i kad izkazati mogu osobito velike
pozitivne odklone, koji se mogu svesti na postupak sa psychrometrom.


Ako je obklop mokrog thermometra loš, ili ako nije ovlaženje
dosta dugo prije preduzetog opažanja izvedeno, to se tada
stupanj vlage iztiče previsokim.


Znatnim pozitivnim odklonom razlogom može biti proti
vjetru vrlo zaštićeno smještenje psjchrometra, a obratno na
visokom položaju na vrlo otvorenom i izloženom mjestu izpostaviti
instrumenti, pokazuju relativno male parne napetosti.


Jednostavan i jeftin psjchrometar nije zato loš instrumenat,
jer i skupocjeni instrumenti ne mogu bolje svrsi služiti,
ako su u zločestoj ruci, t. j . ako se nevjesto rabe.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 633 —


kojoj osnovi je izvesti temeljne formule za bitna meteorologična
opažanja


Računati nam je bo sa uzdušnim slojevima, koji se u neposrednoj
blizini nalaze sa kopnom i vodom, kao zemaljskom
površinom. Temperatura u ovim slojevima manje je ovisna od
topline, koju sunčanim trakovima oduzimlju, nego li od odnošaja
temperature tla, nad kojim se oni vitlaju, i strujanju pram
svemiru.


Predmievati je za to, da su od upliva obijuh okolnostih
razlike temperature vrlo ovisne, koje se formulom mehaničke
teorije o toplini, razjasniti mogu.


U tom pogledu su teoretična proučavanja zakona temperature
doljnih. uzdusnih slojeva, od male koristi, buduć tomu
podlogom služiti ima ino stanovište (Činjenice).


Tim se ali ne tvrdi, da se teorija ima smatrati suvišnom,
pače u protiv teoretična proučavanja zakona temperature prispodabljanjem
sa proiztocima zbilja iistanovljenima, jesu vrlo
važna. (Vergleicli der Ergebnisse mit der Wirklichkeit).


Opažanjem ustanovito je, da u obće uzdušna temperatura
prama visini pada. Učestale promjene od ovog zakona nisu u tom
pogledu mjerodavne. Proučavanjem opažanja u svim skoro klimatima,
došlo se je do uvidjavnosti, da je proportionaliteta
padanju temperature u visinama, prvo približenje, koje svrsi
najviše odgovara, i da se mal´ ne u svim krajevima zemlje
skoro jednaki koeficienti izpostavljaju.


Stalnost upliva geografičke širine i esposicije, svesti je na
teoriju ob upijanju i izžarivanju topline.


Promatranjem karta isoterma upada nam odmah u oČi
upliv kopna i vode, usljed kojeg se isoterme veoma oddaljuju
od istosmjernica prama ekvatoru. Manje nepravilnosti pokazuju
se i po kontinentu, i za to je predmjevati, da osim visine položaja
— ako ne postoje pogrieške u redukciji svedene na površinu
(niveau) mora, — postoje još ini razlozi lokalne naravi,
koji na odnošaje temperature uplivaju, ma da i nisu od osobite
važnosti.


44




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 632 —


površini, koja bi se po stanovitoj foi´muli izvadjala, čemu još
bitne zaprieke predstoje.


U tu svrhu valjalo bi ustrojiti pomanje kotare ua zemaljskoj
površini, ili pako pojedine predjele uzeti, koji su .u
samoj prirodi izra:iito omedjeni za se, kao kotare promatranja
i iztraživanja.


Ovakovi kotari tvorili bi zajedno područje jedne skupine,
što bi konačno vodilo žudjenoj svrsi.
Cielo bi ovakovo uznastojanje bilo komplicirano, poradi
znatnog gibanja uzduha.


Fizikalno svojstvo u gornjim slojevima zemlje, u koliko
isto upliva na uzduh i u koliko se kao predmet meteorologičkog
iztraživanja smatrati mora, opredieliti će se dovoljno ta predspomenuta
četiri faktora, ako se pri tom i naoblaka ter upliv
vodenih para, i t. d., na intensitatu sunčanih trakova, kao i
ostala ina sekundarna djelovanja u obzir uzeti imaju. Poradi
lahkog gibanja uzduha, mogu nastati i bitna poremedenja po
odnošaje, uplivajuće na predteče vremena i podnebje, koja smetaju
umjerenom toku zakonom opredieljenih pravilnosti, ter u
vrlo blizkim okolišima prouzročuju velike razlike u vremenitim
prigodama.


Sve ove uplive upoznati demo tek onda, ako temeljne zakone
exaktno proučimo i upoznamo.


Obzirom na četvrti faktor, biti će težko ustanoviti brojke
vriednota uplivanja, ako je svojstvo zemaljske površine na
malom području vrlo različito.


Ovako u glavnim potezima sudi i razpravlja dr. P. Schreiber
u »Tharander Forstliches Jahrbuch«, svezak 49. ob uplivu
šume na klimu i vrieme, dočim glede godišnje srednje uzdušne
temperature nadovezuje u glavnom sliedeće:


Porazdioba uzdušne temperature i zakoni, po kojima ista
uzsliedjuje, od davnine je predmet marljivog proučavanja meteorologa,
a da su ipak ti zakoni još malo exaktno poznati,
razlog je tomu taj, da nije proveden ozbiljan pokus proračunavanja
na pravom temelju mehaničke teorije topline, na




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 631 —


još dokazano nije. Ako bi tumačenje prof. Heinricha stojalo,
to bi tada puno prije pojačanje oborina sliedilo za dobe glavne
vegetacije, poradi izparivanja vode, proiztičuće sa poljanalivada.


Ali i tu nastaje pitanje, kamo se izparine izlučuju? Ovo
izlučenje može biti koli poljskomu toli i šumskomu gospodarstvu
ili ni jednom ni drugom od koristi.


Dr. Schreiber mimoilazi ovu promatranja, sudeć, da valja
predpostaviti, da predteče vremena ne ovise od stanovitih faktora,
koji se osnivaju na zakonu fizike, i po kojem svoje razne
oblike primaju.


Ove faktore pronađi prvi je uslov za riešenje visećeg pitanja.
Njekoji faktori, koji uplivaju na oblik vremena po teoriji
i izkustvu jesu:


1. Zemljopisna širina, koja služi za ustanovljenje jakosti
etrujanjanja sunčanih trakova (obasijanje).
2. Visina nad morem, po kojoj su naročito uzdušne množine
od upliva promjene gornjih slojeva zemaljske površine
neovisne tim više, čim su više od iste udaljene. A^isina nad
morem uvjetuje nadalje relativni odstup uzdušne pare, koja
upliva na sve dogodjaje vremena.
3. Exposicija, kod koje se u obzir uzeti mora na distanciju
zenita prama površini i na azimuc osovne ravnine (luk
horizonta izmedju nadtjemenice i meridijana).
Exposicija upopunjuje strujanje (obasijanje) sunčanih trakova.


4. Svojstvo zemaljske površine, koje upliva na razno djelovanje
sunčanih trakova.
U obzir je uzeti vodu, snieg, led, materiju zemljišta, pokrov
tla sa livadom, poljskim biljem, šumskim drvedem, i t. d.
Za ove faktore biti će nuždno izvesti brojke vrednota, da
se uzmogne ustanoviti obćenito djelovanje elemenata, na vrieme
uplivajućih.


Daljnja je potreba narav tih funkcija opredieliti, te bi
konačni posljedak bila slika dogodovština na cjeloj zemaljskoj




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 630 —


kulture na odnošaje vlage još je znatniji. Bilje bo povedava
površinu na koju se izparuje, više se izparuje nego li tlo, na
kojem nema vegetacije, a tim pospješuje zasićenje uzduha s vlagom.


U tom je uzko spojena tvorba oborina. Zima obiluje najmanje
sa oborinama (145 mm.), ljeto najviše (231 mm.), i zato
se priznati mora, da bilje upliva na ove razlike.


Drveće se izparuje sporije ali neprekidno; lišće drveća se
razvija u svibnju, djelomice i prije, a list odpada ponajviše u
studenomu.


Poljsko bilje počima se razvijati tek u svibnju, u srpnju
im je već konac životnoj snazi. Šumsko drveće izparuje indi
najmanje 6 mjeseci, a poljsko bilje samo 3 mjeseca.


Potonjeg je bilja najveća transpiracija stegnuta u još užje
vrieme, buduć je ista za dobe sazrievanja manja, a najveća za
dobe razvitka cvata i u vrieme cvatnje.


Pomislimo li si tu omašnu množinu vode, koju bilje u
toli kratkom vremenu u atmosferu izhlapljuje, to potonja mora
biti vlage presita, a usljed brzog izparivanja tekuće i sgusnuća
plinovite vode sliede električni pojavi; žestoki vjetrovi i prolomi
oblaka zaredaju tamo, gdje je poljska gojitba prama zaštićujućoj
i ublažujućoj šumi suviše i nerazmjerno razprostranjena.


Mah preotimajuće gojitbe poljsko-gospodarstvenog bilja
uzrokom su nejednake porazdiobe oborina.
Najžešći pljusak u savezu sa prolomom oblaka i poplavama
izmjenjuje se sparinom i sušom.


Te nepogode šume ublažuju i proti istima su uztuk, kiše
bo pojednako razdjeljuju, čim se njihova žestina umanjuje, dapače
i gubi, doČim su same poplave redje, ter je odtok vode
u rieke pravilan i potrajan.


Krčenje šuma ne prouzročuje nepogodu poplava, već ju
prouzročuje tim napredujuća gojitba izdašno transpirajućeg
bilja, ter pošto poljsko gospodarenje sve više površina šumi i
šumskom gospodarstvu preotimlje, to se zato i te nepogode
sve više šire.


Prema ovom razlaganju prof. Heinricha postaje konačno
poljsko gospodarstvo po državu pogibeljno, što na svu sreću




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 629 zine,
koje se tako uzduhu prieko šume privadjaju, kroz često
i snažno uzdusno strujanje i odvadjaju, u šumi bo ne ostaju,
kako je to nedvojbeno mjerenjem vlage i ustanovljeno.


Pojmljivo je zato, da iz šume proiztičude vodene pare ne
dolaze u prilog šumi, ved okolišu, te ako i poljodjelstvo atmosferu
obskrbljuje sa vodenim parama, neobskrbljuje ju u onoj
mjeri, kako se to donjekle naslućuje, izdašnije nego li šuma.


Profesor Dr. Heinrich tvrdi, da se ne može tajiti, da se
sa pomnožavanjem pučanstva u pojedinim krajevima obilje
vode umanjuje.


Močvare i črieti se izsušuju, rieke kotrljaju manje množine
vode, jezera tvore vede obale i padaju, gube se.


U umjerenom pojasu pokazuje se ovo umanjivanje sporije,
nego li u toplijim krajevima, gdje je potreba na vodi mnogo
osjetljivija i jača.


Da je čitavih krajeva, koji su postali nenapučeni, nije to
skrivilo izcrpljenje mineralnih hranivih sastavina tla, ved je
tomu bio razlog pomanjkanje vode, jer umanjivanje vode je i
posljedica vrlo razširenog poljskog gospodarstva.


To ne potječe od samog umjetnog izsušivanja močvara i
črietova, niti od krčenja šuma, ved od neizmjerne potrebe vode
u kratkom vremenu vegetacije našeg kulturnog bilja, ter podržavanja
znatnih množina vode u samoj obradjenoj mehkoti.


Intenzivna gojitba bilja troši razmjerno više vode usljed


izparivanja bilja, nego li extenzivna, budud se za dobe od


njekoliko mjeseci vegetacije troše neizmjerne množine vode iz


parivanjem u uzdušni ocean, što prouzročuje nerazmjerne ali


česte oborine, kojih se je bojati u mnogim kaajevima, koji su


šuma lišeni.


Iztražujud prof. Heinrich množine vode, što no ih poljsko


bilje za trajanja vegetacije troši, i prispodabljanjem istih sa


izdašnošdu izparivanja šumskog drveda, dolazi do zaključka:


Šumsko bilje prima dovoljne množine vode, od koje je


samo njeki dio potreban, đočim ostatak samo tlo upija u probit


vrielovlja (vriela) potoka i rieka. Upliv šumske i gospodarske




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 628 —


Drugačije je tomu u nekim prigodama, kao primjerice za
oluje, jer tada se predteČa kondensacije širi i razvija u doljnim
slojevima atmosfere.


Malo je teme u uporavljenoj meteorologiji, preko koje se
toliko piše i razpravlja, koliko o uplivu šume na oborine, pa
ipak dosadanjim proučavanjem ovo pitanje ostalo je neriešeno.
Eazlog tomu nalazi Dr. Sclireiber u tom, sto se nije obzir
uzimao na prigode, u kojima je silno, pravilno i slučajno
mienjanje u oborinama nastajalo, a koje je sigurno od promjene
šumskog stanja neodvisno, da zato stojimo pred zapletenim
problemom, da ne možemo djelovanje jednog nit drugog
faktora na čistac izvesti, pa zoto da bi se ovo pitanje kraju
privesti imalo po strogoj metodi matematično plijsikalnira
znanostima.


Dosadanja šumska opažanja u tom pogledu ne podaju
valjano uporište k riešenju toga pitanja. U tu svrhu bi se
morala što više u unutarnjosti šume na dovoljno velikim čistinama
urediti kišomjerne postaje i u obde postaje za mjerenje
oborina.


Sa kišomjerima pako postavljenim pod krošnjama drveća,
ustanovljiva se samo ona množina oborina, koja nije na
samoj krošnji zadržana i koja nije mimo odcurila.


Tako je ustanovilo, da se po prilici u tako postavljene
kišomjere, t. j . na tlo pod krošnjom drveća, od pale oborine
u bukvicima 16—907o, u omoricima 73 — 787o, u boricima
66—7o7o i u porastlinama od ariša do 857o ukupno vode sabere.


Dr. Sehreiber sumnja, da dosadanji sistem dvogubili postaja
vodi k svrsi i k riešenju pitanja glede upliva šume
na vrieme. Postaje se bo uredjuju blizu ruba šume, dočim bi
svrsi valjda više odgovaralo, da se uredjuju na središtu u većim
šumskim komplexima, da se preduzimlju prispodabljanja sa
ukupnim opažanjem vremena, ter tvrdi, da je prigodom oborina
to absolutno i nuždno.


Predmievati se može, da silesija lišća velike množine vode
izparuje što obilje kiša prouzroČuje, no vodene se parne mno




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 627 —


vlage na polju, da su (indi) u tom pravcu sve ine zasade
netemeljite.


U tom pogledu Dr. Schreiber poziva se na podatke opažanja
Webera, sastojeea se u sliededoj skrižaljci o razlici parnouzdušne
napetosti: Suma — polje


U proljeću ljeti jeseni zimi godimice Opazka
bukvicima
omoricima
boricima... .
+ 0-2
0-0
— 0-2
+ 0-1
0-0
— 0-2
0-0
0-0
— 0-2
0-0
0-0
— 0-1
+ 0-1
0-0
— 0-1
1-5 m. iznad
površine tla
bukvicima . .
omoricima . .
boricima ... .
+ 0-02
+ 0-01
+ 0-01
— 0-1
+ 0-1
+ 0-5
0-0
0-0
— 0-1
O´O
0-0
— 0-1
0-0
+ 0-1
+ 0-1
U
krošnjam


Weber tvrdi, sto se tiče absolutnog stupnja vlage, kako
to proizlazi iz svih posljedaka opažanja, da se konstantno tlak
parš u šumi prama polju u obde ne povisuje, ved dapače da
je isti toli često i manji od onog u polju, kao i obratno.


Pogledom na relativnu vlagu sliedi takodjer, da upliv
šume na istu velik biti ne može, ako naime upliv na uzdušnu
temperaturu velik nije.


Nadalje tvrdi Dr. Schreiber, da šuma na učestanje i
množinu oborina u obće, samo u podredjenom pogledu uplivati
može.


Neodvisno je pitanje o tomu, koliko uplivaju šume više
na vrst i način upijanja oborina kroz nadzemnu površinu, i
tim spojeno daljnje gibanje vode. Da šume znamenito uplivati
moraju na uzdržavanje vode, to je nedvojbeno, jer pada li kiša
na neobraslo tlo, to se gubi množina pale vode i takova izčezne,
dočim padne li kiša na obraslo tlo, to se na takovom
i zadrži i po istom upija sve više, a naročito po šumama.


Predteče kondensacije u atmosferi zbivaju se u takovim
visinama, da nadzemne površine tla na iste neznatno uplivati
mogu.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 44     <-- 44 -->        PDF

626


U boricima U omoricima U bukvicima


maxi-minimaxi-
minimaxi-
minimum
mum mum mum mum mum
Siećnja
Veljače
Ožujka
Travnja
Svibnja-
Lipnja
Srpnja
Kolovoza
Eujna
Listopada
Studenoga
Prosinca
— 0-6
— 0-8
— 0-9
— 1-0
— 1-4
— 1-9
— 2 1
— 2´2
— 2-1
-1-4
— 0-7
-0-5
+ 0-5
+ 0-4
+ 0-5
+ 0-5
+ 0-5
+ 0-6
+ 0-7
+ 0-8
+ 0-9
+ 0-6
+ 0-5
-{-0-5
— 1-1
-1-
4
— 1-7
— 2 1
— 2-1
— 2-B
— 2-8
-2-8
— 2-6
-1-6
— 1-0
-0-7
-fl-O
+ 1-0
+ 1-0
+ 0-8
+ 1-1
-f 1-2
+ 1-3
+ 1-5
+ 1-3
-I-0-8
-f 0-7
+ 0-8
— 0-6
— 0-6
— 0-4
— 0-2
— 1-5
— 3-2
— 3-6
— 3-1
— 2-6
— 1-4
— 0-6
— 0-5
+ 0-4
+ 0-3
+ 0-3
-I-0-4
+ 0-7
+ 0´9
+ 1-0
+ 1-1
+ 1-2
+ 0-8
+ 0-3
+ 0´3


On je uporabom Ahsraannovog aspirativnog psjchrometra
polučio znatno manje razlike temperature izmedju šume i polja,
ne od 2—3" dnevne miene, već sa tek 0*3 do 0*4°.


Uzduh u šumi ustanovio je zorom za izhod asunca samo za
jednu desetinu stupnja toplijim, po podne pak jedva tri desetine
stupnja hladnijim od uzduha u polju (kako se to razabire iz
časopisa za šumarstvo i lovstvo »Zeitschrift fiir Forst- und
Jagdwesen« 1893.—5.), kako to izkazuje aliededa skrižaljka:


Za izhoda sunca Po podne od 2´/^ do 3 sata
Za mjesec
u polju u šumi šuma —
polje u polju u šumi šuma —
polje


IV., V. 7-25 7-32 + 0-07 19-90 19-59 -0-3 1
IV., VIL 10-62 10-81 + 0-19 22-43 22-24 — 0-19
12-07 12-21 + 0-14 21-22 20-93 — 0-32


vm.


8-24 8-14 — 0-10 16-43 16-22 — 0-41


IX


Schubert ovim razlikam nalazi razlog u namještaju i zaštiti
termometra.


Pošto indi pitanje ob uplivu šume na temperaturu sa dosadanjim
iztraživanjima i opažanjima nije u nikojem pogledu
još dovoljno razjašnjeno, to Dr. Schreiber dolazi do daljnjeg
zaključka, da je naime uzdušna vlaga toli malo različna od




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 625 —


do —1-9"´; 4—6 h. p. — 4° do — l-9». U jeseni maximum
7—9 h. a. +1-5´´ do — O´B«; 4—6 h. p. _ 1-70 do — 0-6».
U zimi maximum 7—9 li. a. + 0´5 do + 0-1"; 4—6 h. p.


— l-l" do — 0´6". Godimice maximum 7--9 h. a, + 1-0 do

0-8°; 4 — 6 h. p. — 2-r do — 1-0".
Ovim podatcima priznaje profesor Dr. Schreiber važnost,
Miitrich je opet ustanovio prosječnu razliku dnevne periode
izmedju šume i polja sa 0´34´´ C , ii mieujajuću se za
1*45´´C. Miitrich je sa petnaest - godišnjim opažanjem i iztraživanjem
pronašao, da se mienja mjesečno i prosječno dnevna
toplina ovako: C"


U boricima U omoricima U bukvicima


Mjeseca


o


c


a.
a.
0


Siečnja 6-1 6-0 -1-1 6-3 4-3 —2 6-0 5-1 -0-9
Veljače 7-0 1-9 -1-1 6-7 4-5 -2-2 6-4 5-5 —0-9
Ožujka 9-3 8-0 -1-3 8-3 5-7 —2-6 8-1 7.4 -0-7
Travnja-11-9 10-4 -1-5 10-0 7-1 —2-9 10-3 9-8 -0-5
Svibnja 13-6 11-7 -1-9 11-6 8-5 —3-1 12-1 9-9 —2-2
Lipnja 14-1 11-6 -2-5 12-0 8-6 -3-4 12-4 8-3 —4-1
Srpnja 13-5 10-7 -2´8 11-4 7-6 —3-8 11-9 7-5 —4-4


7-3


Kolovoza 13-2 10-2 -3 11-2 —3-9 11-6 7-3 -4-3
Eujna 12-2 9-2 -3 10-0 6-4 -3-6 10-3 6-5 —3-8
Listopada 8-6 6-6 -2 7-0 4-5 -2-5 7-1 51 —2
Studenoga 6-2 5-1 -1-1 5-7 3-9 —1-8 6-7 4-9 —0-8


3-9


Prosinca 5-4 4.4 -1 5-4 —1-5 5-4 4-6 —0-8


zatim srednji proiztok extremue temperature, prispodobom raz^
like temperature u šumi i one u polju: Šuma — polje, C °:
(Vidi skrižaljku na strani 626 odozdo.)


Iz ovih prispodoba proizlazi, da je u šumi dnevna miena
temperature manja, nego li u polju.


U noći ne pada termometar u šumi kao u polju, a po
podne ne dosiže visinu u šumi, kao u polju. Ove pak posljedke
pobija I. Schubert sa svojim opažanjima.




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 624 —
Za Bosnu bje ustanovljeno — po časopisu austr. družtva
za meteorologiju, god. 1885. —, da je na postaji: Sarajevo
544 m. visine, zimi —0-4", proljeću 9", ljeti 18.6", jeseni 9,4";
Travnik 500 m. visine, zimi — l-O", proljedu 9"7°, ljeti 19´2´´,
jeseni lO´O", a prosječno godimice na postaji Sarajevo 9-2" C,
a na postaji Travnik 9 5" C temperatura, dočim je opet ustanovljeno
za Hercegovinu, da je na postaji: Klisa 340 m. visine,
zimi 5-5°, proljeću 12-3", ljeti 23", jeseni 14-3", Mostar
51 m. visine, zimi 6-5", proljeću 14*5", ljeti 25-9°, jeseni 16-5",
a prosječno godimice na postaji Klisa 13-8" i na postaji Mostar
15"9" C. temperatura.


Ti posljedci opažanja svedeni na 200 m. visine, izpostav-
Ijaju prosječninu ili srednju vrjednotu za Bosnu zimi 0*9",
proljeću 11´2", ljeti 21*1", jeseni 11-6", a za Hercegovinu zimi
6´0", proljeću 13*4", ljeti 24-5", jeseni 15-2", a prosječno za
Bosnu ll´O", a za Hercegovinu 14-9" C. godišnje temperature.


Iz ovih opažanja proizlazi razlika izmedju Bosne i Hercegovine
u temperaturi zimi 5-1", proljeću 2-2", ljeti 3"4", jeseni
3-6° i godimice 3-9" C.


Kada bi šuma ovim razlikama uzrok bila, tad bi morale
iste po ljetu biti najveće, zimom najmanje, opažanja ta pako
protivno slove.


Hercegovina je izložena vrućim vjetrovima, a ti prieko
Alpa (Alpenkette) u Bosnu ne promahuju.


Profesor Weber je pak uvjerenja tog, da bi se mnienja
glede upliva šume na podnebje, koja se osnivaju na obćim
meteorologiČkim crtežima, sa prispodobuim opažanjama upravo
u tu svrhu zametnutima, razbistriti mogla.


Iz ovakovih opažanja profesora Webera, izvodi profesor
Dr. Schreiber, obzirom na razlike dnevne periode za Bavarsku
i Wiirtemberžku, sliedeći pregled :-


Kazlika je dnevne temperature izmedju šume i polja;
Suma — polje:
U proljeću maximum 7—9 h. a. +0 5 do — l´O"; 4—6


h. p. — 2-1" do 1-2". U ljetu maximum 7—9 h. a. + 1-7"


ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 623 —


neblja te osobite kršovitosti tla ne ide sa spomenutim vrstima
dryeča, tamo bi se moralo pokušati sa uzgojem nizke bukove
šume, nu ne sa čistim BJekom, jer kod takovog se, kako je
poznato, neda bukva uzgajati, nego sa prebornim siekom.


Biti će mjestimično dovoljno takovih sastojina, koje bi se
mogle lahko pretvoriti u nizku prebornu šumu, nu kako ne
imamo glede toga još dovoljnog izkustva, imali bi se učiniti
pokusi Takovi pokusi mogli bi se učiniti bez osobitog troška
najprije na manjim površinama a posije kaka bi se u tomu
steklo dovoljno izkustva, moglo bi se preči na prcvadjanje u
većem obsegu.


Navedenim mnijem da sam dovoljno dokazao, da je potrebno,
da u mnogom pogledu prekinemo sa dosadašnjim! tradicijami,
te da moramo nastojati što bolje proučiti osebine i
potrebe našega šumarstva a i žiteljstva pojedinih krajeva, te
prilagodjivati se s jedne strane novijim stečevinama šumarske
znanosti, a s druge strane promjenjenim odnošajima i potrebama
ovlaštenika, nastalih usljed pomnoženja pučanstva, diobe
zadruga i sve to većeg nestajanja šumskog tla A. Kern.


Upliv šume na podnebje i vrieme.


Stručna mnienja ob uplivu šume na podnebje i vrieme se
razilaze, jer dok jedni sude, da je taj upliv bitan, drugi ga
niječu, dok opet njeki ga samo djelomice i donjekle priznavaju.


Geograf Wojeikoff tvrdi, da je šuma od znatnog upliva za
podnebje i vrieme, dočim je profesor Dr. Paul Schreiber protivnog
mnienja, on bo misli, da je upliv šume po uzdušnu
temperaturu toli neznatan, da nije od bitne praktične važnosti.


Wojeikoff pripisuje uplivu šume, da se temperatura u obče
povisuje — često prekidno — od morske obale prama velikomu
kontinentu, ili samo usporito raste, no profesor Schreiber
priznaje tu činjenicu drugim okolnostima, a naročito obćenitim
razlikama temperature, kao primjerice izmedju šumom bogate
Bosne i na šumama oskudjevajuće Hercegovine.