DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 586 —


a) ved gore spomenute najniže ležeće šume u kojima se ima
osjegurati drvarija seljacima, voded strogo potrajno gospodarenje
prebornom sječom a uz 100 godišnju obhodnju; razred
b) obuhvada one sastojine, koje će se čistom sječom u 30 gogodina
u svrbe eksploatacije posjedi, a dalje gojiti po mogudnosti
čamova i to ponajpače smrekova šuma; c) u ovaj razred
uvrštene su sastojine visokoga i vrletnoga položaja izpod glavice
KlekovaČe i Lunjevače, po svom karakteru zaštitne šume,
gdje se opet mora voditi preborna sječa i strogo potrajno gospodariti
u 120 god. obhodnji; i d) razred koji obuhvada same
najviše glavice Klekovače i Lunjevače, gdje rad previsokoga
položaja, silnoga kamena i pedina ne može o kakovoj sječi kod
racionalnoga gospodarenja ni govora biti, ved je to prava zabranjena
šuma (Bannwald) u koju se u obde dirati ne smije.


U razred a) spadaju šume na obroncima ležede, sve do po
prilici 1000 m. visoko; u razred b) silne sastojine, koje se prostiru
po prostranoj kraškoj visoravni i manje strmim obroncima od
kojih 1000 —1300 m. nad morem; u razred c) uvrštene su
sastojine na strmim gorskim rebrima ležede, kojih 1300—1500 m.
nad morem; a u d) kržljave i riedke sastojine, pune klekovine,
iznad 1500 m.


Kako bi ved spomenuto, odpađa od prilike polovica ciele
»Crnegore« na razred a), a druga na sva tri ostala uredjajna razreda:
b) ej i d). Od ovih potonjih razreda odpada na desetke
tisuća rali na razred b), dočim na razred c) tek nekoliko tisuda,
a na razred d) samo nekoliko stotina hektara.


Pojedini razredi tako su veliki, da ih je još nuždno podieliti
u gospodarske jedinice, te se kani u svakoj neko normalno
stanje dobnih razreda polučiti. Svaka od ovakovih gospod. jedinica
dieli se većinom pomodju glavnih prosjeka u pojedine
sjekorede — da ne budu sjedine predugačke —- a pojedini sjekoredi
u pojedine odjele ili okružja.


Kod unutarnjeg podieljenja pazilo se je doduše na shodne
naravne medje, ali su ipak vedinom umjetne rabljene — glavni
i pomodni prosjeci — jer se u ovakovom kraškom terrainu