DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 620 —


najmanoj površini, Nu to nije ni potrebno, dapače ovakov
zahtjev je u protuslovju sa današnjim stanjem šumarske nauke
0 prebornoj sječi. —


Naš narod ima zao običaj, da on obično radje okreše debelu
bukvu, umjesto da ju posječe. Taj zao običaj vlada osobito
u gornjoj Krajini, a razlog će mu biti u tomu, što Gornjokrajišnik
još niti danas nije naučen, da se prije nastupu zime
obskrbi sa ogrievnim drvom. Tek kada snieg zapadne te studen
pritisne, onda se sjeti da treba drva. Nu pod sniegom ne može
se naći leževina, a za posjeći i kući dovesti cielu bukvu ne
ima vremena. S toga hajde na bukvu, okreši dvie tri grane,
s njima ne šančiće, pa hajd brže bolje kudi.


Posljedica toga je, da se osobito u onim šumama, koje
su bliže sela, nalazi mjestimično puno bukovih nebrojeno puta
okresivanih kreka. Takove kreke, inače i bakilje zvane, imaju
obično veliku i nizko nasadjenu krošnju. Dok je pod takovom
krekom još mlad podmladak, nastoji obično šumar, da bi se
čim prije uklonila iz sastojine, jer zna, da će mu posije smetati
razvitku podmladka, S toga se takove bukve po šumarima
najradje doznačuju za ogrievna drva ovlaštenicima. Nu ovi takove
bukve obično ne posieku, jer su preveć čvorave, te se
vanredno težko ciepaju, nego ih samo okresu. To se tako godine
i godine ponavlja, podmladak odraste, a bukova kreka još
uviek stoji uzprkos toga, što su se u njezinu krošnju zapleli
vršci od mladih bukvića i jelića. U takovom stadiju je već i
okresivanje pogibeljno za podmladak, pak s toga se obično
pusti neka raste i podmladak i bukova kreka, te neka se medjusobno
bore kako znadu.


Tu je očito, da je takova bukova bakilja na štetu razvitka
sastojine. Šumar to obično i sam uvidja, te je nastojao, da tu
bakilju odstrani na gore navedeni način, nu kada mu nije uspjelo,
da ju tim načinom odstrani iz sastojine, propustio je, da
ju radi uzgoja i razvitka podmladka, dade na trošak šumoposjednika
pravodobno posjeći, odnosno, ako to već nije dopustivo
radi štete, koja bi se tim nanjela podmladku, da ju je
dao prstenovati, da se osuši.