DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 618 — Medjutim to je prešlo, a na čast hrvatskom šumarstvu mogu reći, da je ta pogrieška već nazad 10 — 15 godina opažena, te se je, u koliko je to moguće bilo, izpravilo mjestimično tim, da se je nastojalo takova stabla užiti izvanrednimi sječami na račun izvanrednoga prihoda. S toga danas mjestimično takovih stabala u obće više ne ima, ili ih ima veoma malo, te će ih u brzo * sasvim nestati izuzam one slučajeve, gdje se ona usljed udaljenosti od prometila, ili usljed pomanjkanja istih ne mogu u obće unovčiti. Dalnja pogrieška u gospodarenju sa prebornim šumami učinjena je kod samoga provadjenja prebornoga sieka. Nije naime bila dovoljno proučena narav redovitog prebornog sieka, te se s toga osobito uzgoju i njegi sastojine nije posvećivala dovoljna pažnja. Kod obilježbe onih stabala, koja su se imala iz sastojine izvaditi, postupalo se je tako, da se je uzelo e su jelova i smrekova stabla sa 50 cm., a bukova i javorova stabla sa 40 cm. prsnog promjera za sječu dozrela, pak su se iz sječine vadila, u koliko je to sklop dopuštao, samo stabla počam od te debljine naprvo, dočim bi se smrtnim griehom bilo smatralo, da se je izvadilo i koje tanje stablo, makar ono i bilo u sasvim pregustom sklopu, prelomljeno, jako ozledjeuo i slično. U novije doba opaža se i u tomu kod nas napredak, jer se sada kod obilježbe stabala u prebornim šumama uzimlje obzir i na potištena, prevršena, prekobrojna stabla; nu nasto se kod nas još malo ili ništa ne uzimlje obzir je to, da se njezi sastojina iza sječe ne posvećuje dovoljno pažnja, čemu je dokazom to, da možemo više manje u svim skoro sječinama naći tamo zaostalih prevršenih, polomljenih, nagnutih, obaranjemizvozom ozledjenih i t. d. stabala, za koja se može stalno uztvrditi, da ne će moći zdrava dočekati druge obhodnjice, koja je, kako već rekoh, većim dielom ustanovljene do 40 godina, što je po mom sudu u svakom slučaju uzeto vanredno visoko. Uz najpomnije obaranje, izradbu i izvoz ne da se usujetiti. da ne bi koje od onih stabala, koja su imala ostati na sječini, |