DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 616 — u kojim Blučajevim de se i pitanje ob odšteti, ako ne ra.zpravnim putem, a to svakako putem »postojećih zakona«, dakle po redovitom sudu, svom riešenju privesti. Pomognemo li se mi propisa, kakovih potrebu gore pod točkami 1.—3. naglasili, tad je izvan svake dvojbe, da će se šum. tehničarom polit, uprave pružiti za unapredjenje i podignuće gospodarstva u sukromnim šumama tako sigurno djelujući instrumenat, kakovog niti jedna od ustanova našeg š. z. sada ne podieljuje, pa će tada i prestati potreba, da se cilj i svrha — sami po sebi plemeniti — nastoje postidi manjkavim! sredstvi. Objasniti i ukriepiti će se tada i djelovanje tih organa, ter steći priznanje i šire publike, jer će se odnositi njihove odredbe na popravak takovih manjkavostih u sukromnom šum. postupku, koji će biti shvatljiv i svakomu laiku. A tada de i prestati potreba, da se šume zaštitnice i ondje traže, gdje im niti po njihovu sastavu niti po zak. propisima — mjesta ne ima. Neke crne točke u uzgoju i njezi sastojina na kraškom tlu. Iz sadanjeg stanja šuma bivše gornje Krajine razabire se, da su šume kr. državnog erara, krajiških imovnih obćina i zemljištnih zajednica do pred koji decenij bile uživane većim dielom neredovitom prebornom sječom, siekuć pri tomu liepša i zdravija, a ostavljajući, naročito u odaljenim i nepristupnim predjehma, stara prezrela i nagnjila stabla. Uz bezbroj takovih starih, debelih i nezdravih stabala bilo je, a na žalost i daaas još mjestimično ima, veoma mnogo jelovih i smrekovih stabala, koja su inače najliepših dimenzija, nu koja su nebrojeno puta zasječena po Krajišniku, koji je na taj način kušao saznati koja stabla se dadu dobro ciepati za krovnu dasku. Usljed toga zasiecana su [takova stabla obično u svom najljepšem dolnjem djelu gnjila na više metara, te ta |