DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 605 — sjenovitih mjesta, ali pružaju ujedno i svjedočanstvo, da je i na golom primorskom kršu, izvrženom silnoj sunčanoj žegi i dugotrajnoj suši, moći, dakako samo sa znatnim troškom, uzgojiti šumu, koje u ovom kraju toli malo ima. Sa brda Mrljana pruža se spram juga i zapada krasan vidik na Spljet, morsku obalu s bližim otocima Bracom i Suletom , a spram iztoka najprije na morski zaliv uz »Sedam kaštela«, a straga iza toga na brdine Mosor i Golo brdo, izmedju kojih leži tvrdi Klis, braneć prelaz iz dalmatinskoga Zagorja k morskoj obali spljetskoj. Izpod Klisa ali kraj obale morske leži u razvalinama stara rimska Salona, glavni grad Dalmacije za Rimljana, i današnje maleno seoce Solin. Sa brda Mrljana ne vidi se medjutim ni stara Salona, ni današnji Solin, nu pohod Salone uzet je u program izletnika, ali istom za poslie podne ovoga dana. Spustiv se sa brda Mrljana, uputili su se izletnici ponajprije u spljetsko kupalište zvano »na bačvicama«, koje se nalazi baš na protivnom kraju grada. Ovo je morsko kupalište na cieloj našoj iztočnoj obali jadranskoga mora najveće i od prirode najljepše, pa je stoga i razumljivo, što se u tolikoj mjeri posjećuje. Da su izletnici ovu priliku okupati se u moru jedva dočekali, nije čudo, uzev u obzir napore predjašnjih dana, tim više, što je i tog dana već od rana jutra silna žega vladala. Iz kupališta uputila se većina izletnika da obadje grad i vidi njegove znamenitosti; a tih ima ovdje mnogo. Dalmacija je klasička zemlja, naročito Spljet i okolica mu. Divili su se izletnici ostatcima velebne palače cara Diokleciana, u kojoj je našao mjesta cieli stari Spljet. Stari Spljet i ova palača neki su unicum, pa nije čudo, da Spljet od godine do godine stranci sve više posjećuju. Pregledav stolnu crkvu, nekadašnji hram Jupitrov cara DIokletijana, koja se sada velikim troškom već od više godina temeljito restaurira, kao i ostale ostanke ove palače, izletnici su posjetili muzej, u kojem im je tumačem bio sam ravnatelj istoga, monsignore Bulić. Taj je muzej krcat raznovrstnimi ostatci ne samo iz carske palače Diokletianove, |