DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 592 — tara u onom dielu, gdje još čamove šume tog kotara djelomice karakter prašume nosi; pozna od predjašnih sličnih ekskurzija mnoge šume svih naših alpinskih krunovina i zemalja; provezo se mnogobrojnim! čamovimi šumami Njemačke — naročito cielim Schwarzwaldom pak šumama Švicarske; zavirio i u Karpate a provezo se i diljem ciele Bosne: ipak ne pamti, da je igdje vidio stabala ove visine. Stara jelova stabla visoka su poprieko oko 50 metara, doČim su još viša smrekova stabla — blizu 60 metara. U pojedinim pouikvama i vrtačama ima još i duljih stabala; nekih jela do blizu 60 a smreka do blizu 70 metara visokih. Dakako, da su sva ta stabla po više jstotina godina stara. I u samoj Bosuoj, koja u svojim prašumama ima dosta čamovih stabala osobitih dimenzija, te je s toga i na glasu, poznata je »Crna gora« sa svojih najviših stabala. Te su silne visine stabala zadivile svojedobno članove austrijskoga državnoga šumarskoga družtva, a tako isto i sada članove izletnike hrv.-slav. šumarskoga družtva. U ovim šumama osjeća se prava veličajnost prirode, nenagrdjena djelima ljudske ruke. Još ima nešto u ovim šumama što oku stručnjaka vrlo godi, a to je ona silna množina humusa, kojim je ovaj pravi kraški vapnenac prekriven, a taj humus daje ujedno stručnjaku pouzdanja, da će se i uz zavedeni način sječe osjegurati opet uzgoj liepih Čamovih šuma u budućnosti; pak ako i ne budu ovi kršni krajevi u buduće više vidili stabala sadašnjih dimenzija, ipak će se pouzdano uzgojiti bar stabla kakova smo vični gledati po inim drugima t. zv. »gospodarstvenim« sumama. Kraj ovih dimensija stabala, nije ni čudo, da uza sve to, što su ta prastara stabla dobrim dielom nagnjila ili inako oštećena, ipak pojedino stablo daje znatnu množinu tehničkoga drva. Ta kako se i ne bi moglo kod stabalah koja imadu i do 20 i više m´, bar nekoliko m^ drva za tehničku porabu sposobnog izvaditi. Sječine s toga davaju po rali, odnosno hektaru, znatnu množinu drva sposobnog za pilanu, nu dakako da i mnogo toga na sječini zaostane. Trupčiće, koji su samo djelomice nggnjili, kupuju tada ini manji trgovčići i domaći ljudi rado, da od njih prave šindru. |