DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 7 <-- 7 --> PDF |
505 specif. topi. efekat cal. C = 100 Bor — 20 Vrba — 19 Smreka 2800—3700 19 Lipa 3400—4000 18 Topola crna 3400—3700 14 Breza — 23 Jela — 19 Obdenito se uzimlju sliedede srednje vriednosti za drvo: Topi. efekat C=100^ Podpuno suho tvrdo drvo 4144 — Podpuno suho mehko drvo 4236 — Popriečno 4170 — Na zraku sušeno drvo (s IS^/o vlage) 3550 36 Na zraku sušeno drvo (s 107o vlage) 4100 41 U vrućini sušeno 4700 47 Poznajemo li množinu vlage njekog drva, to možemo na laki način proračunati absolutni toplotni efekat. N. pr. Njeko drvo imade 25´57o vlage, tada imade isto 100 — 25-5 = = 74-57o suhe tvari, koja daje ^-^^^^ ^ = 2980 cal. (4.000 uzimlje se za absolut. efekat obdenito). Od ove topline valja odbiti onu množinu, koja se potroši na pretvorbu onih 25*57o vode u paru t. j . 637 X 25-5 _^gg.^ 100 1 kg. toga drva daje po tome 2980 — 1625 = 2817-5 cal. topline. Želimo li proračunati toplotni efekat njekog voluma drva, to moramo uzeti u obzir faktičnu množinu drva u prostornom metru i vlagu, koja je u razno doba u raznoj množini u drvu. Absolutni efekat topi. kubičnog metra drva p = P. D. C; P = težina m´ dotičnog drva u kg.; D =^faktična množina drva, koju sadržaje stalni volum naslaganog drva; C = toplinski efekat. |