DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 69 <-- 69 --> PDF |
- 567 — Po tom uzima rieč družtveni tajnik Ante Kern, te priznaje da uslied previda nije stavio predlog, da bi se bivšem blagajniku družtva Leonu Sipeku kliknula „Slava", pak s toga zahvaljuje g. pređgovorniku, što je na taj propust upozorio. Glede ostalih prigovora, što ih je g. pređgovornik upisao u grieh družtvenoj upravi, mnije, da su ti prigovori neosnovani, te stoga želi na pojedine točke, u koliko je naime u brzini dospio, da si ih pobilježi, pobliže odgovoriti. Upravni odbor družtva radio je po svojoj uvidjanosti u interesu družtva i njegovih članova u onom obsegu, u koliko tu spada u njegov djelokrug i u koliko se je nadala potreba ili su okolnosti bile takove, da bi prema jednom ili drugom pitanju trebalo zauzeti stanovište. Tako n. pr. nije upravni odbor u predmetu poboljšanja plaćah šum. tehničara kod političke uprave za sada učinio nikakove korake, a nije učinio stoga, što je držao, da to pitanje obzirom na poznato stanje zemaljskih sredstava ne bi za sada bilo shodno poticati. Kada pako bude za to hora, tada mnije da bi svakako bolje bilo, da u tom pitanju zauzme stanovita glavna skupština, jer će njezin glas svakako više važiti nego li samo glas odbora, pak istom ako skupština ne bi došla u priliku o tom se izjaviti, morao bi shodne korake pređuzeti odbor. Da medjutim to pitanje niti sada još nije akutno, najbolji je dokaz u tomu, da nitko, dakle niti sam g. pređgovornik nije za današnju skupštinu stavio u tomu kakav predlog. Priznaje, da upravni odbor nije u ovoj upravnoj godini učinio nikakovih koraka glede toga, da se u privatnu šumarsku službu ne bi namještali neosposobljeni šumari, nu to nije učinjeno stoga, što nije dovoljno učiniti samo predstavku, kojom se moli, da se u privatnoj službi nenamještaju neosposobljeni šumari, nego treba takodjer predložiti sredstva i načine kako bi se to dalo provesti, a da se nepovriede opravdani interesi službodavaca i služboprimaca. Kako bi se to imalo i moglo učiniti, o tom se još i danas vode veoma obširne razprave u njemačkoj i češkoj literaturi, jer je preko u Austriji to pitanje mnogo akutnije nego li kod nas, pak akoprem se je tamo njekoliko stoljeća prije nego li kod nas počelo racionalno šumariti, nisu još uvjek dospjeli to pitanje uspješno riešiti. Drži stoga, da će biti svakako bolje, da se u tom niti kod nas neprenagli. Priznaje da knjižnica još uvjek nije uredjena, a nije uredjcna stoga, što nije dovoljno sastaviti samo jednostavan popis knjiga, nego to treba sistematički urediti, a to iziskuje puno posla. U obće drži, da je taj prigovor stavljen samo zato, da je jedan više, jer faktično baš osobita potreba porabe knjižnice ne postoji, čemu je dokaz, da ni u izvješću spo |