DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
~ 547 — evo već 8 daleka vidljivog strmog »Muleža« (1013 m.) a s desna u pozadini silne i šumovite „Grmeć planine« (najviši vrhovi »Javornjača« 1433 m »Crni vrli« 1604 m.) — izpod »Crnoga vrha« nalazi se u visini od 1555 m. razvalina staroga Grmed grada valjda u Bosnoj najviše gradine — pred njom niže »Celickova kosa« (857 m.) a iza nje bliže Sani liepa »Srnetica « izpod koje leži bos. Petrovac. Naveli smo ovdje planine i vidjenije im vrhove, da si i onaj cienjeni čitaoc, koji nije s nama putovao, može donekle stvoriti sliku ovoga krasnoga predjela, kojim se vozismo, a bio je to na otvorenim kolima, na kakovim se vozismo, a za vedroga ljetnoga dana pravi užitak, užitak, kojega već ne ima putnik, koji putuje samo željeznicom. Odvezav se iz Banskoga mosta ostavili smo cestu i krenuli starim turskim putem ravno put Čaplje, gdje se u Sani nalazi zahvalna rešetka .Fangrechen), jer se drvo tvrdke Steinbeis i dr, dolazeće iz eksploacijonoga područja »Crne: gore« od gor. Ribnika pak dovle (45 kilometara) slobodno po Sani spljavlja. Ovdje se trupci uhvate i tad vežu u splavi i ovako dalje po Sani do Novoga (70 kilometara) splavljaju. Sana je naime za splavljanje već od prirode vrlo zgodna voda, s tog na njoj i ne ima nikakovih osobiti h udesba: kao vodara, pregrada i t. d. kao kod mnogih potoka u Alpama, koji se istom ovakovim udesbami moraju za splavljanje prikladnimi učiniti, što često ogromne troškove iziskuje. U Sani ima dosta vode — kad je samo malo veća voda — a ipak nije toliko duboka, da bi 3e moglo mnogo onog drva izgubiti, koje se je napilo i potonulo. Sve to čini ovaj transport na tu ogromnu daljinu zgodnim, jednostavnim i o-obito jeftinim, te u velike doprinosi k umanjenju troškova dopreme. Prije se dakako nije ovdje drvo splavilo, pa nije ni bilo ljudi splavljenju drva vještih. Kad je medjutim tvrdka Steinbeis splavljanjem odpočela, pribavila si je Ijudih tomu vještih iz Bavarske, pak Kranjske, uz koje su se ljude i domaći ljudi u taj posao doskora uputih. Sad već rade kod toga većinom domaći ljudi, Bosanci. — Kod rešetke u Čaplji vežu ti ljudi trupce, smrekove i jelove, u sasvim gibke |