DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 44     <-- 44 -->        PDF

-- 542 —


Siska, odnošaji samoga grada Siska znatno promienili, ipak je
taj grad za trgovinu s francuzkim dužicami ostao i nadalje
najvažnije naše tržište, sto najbolje potvrdjuju oni grdni složaji
dužica, koje se izletnici imali prilike vidjeti uz prugu u Sisku
i najbližoj mu okolici.


Odmah iza Siska u Capragu ugledaše izletnici novi kolodvor
i tračnice nove »banovačke željeznice«, tek prije nekoliko
dana prometu predane, koja će u eksploataciji šuma u našoj
»Banovini« od sele sjegurno veliku ulogu igrati. A doista od
Siska dalje opazit će šumarski stručnjak znatnu razliku, koja
vlada izmedju hrastika bivšega Provincijala i bivše Vojne Krajine.
U prvim nose i najprostraniji hrastici obilježje šuma proizašlih
iz neuredne preborne sječe, dočim su u Vojnoj Krajini
svi stariji hrastici — ako i ne oni najstariji — sastojine jednodobne,
a rubovi njihovi oštri i pravilni. Sve ja to uzgojila sablja
i batina. Nije ni čudo, da se ovdje već opažaju posliedci dugotrajne
uredne šumske uprave i djelovanje prvoga stručnoga
šumarskoga osoblja, koje je za krajiške šume namjestio već car
Josip II. (god. 1787.) dočim je prvo javno takovo osoblje u
Provincijalu skoro čitavo jedno stoljeće kasnije namješteno.


Uz ovakova razmatranja stiže vlak do Sunje, gdje izletnici
na kolodvorskoj stanici objedovaše, a iza toga nastaviše put
prugom Sunja—Kostajnica—Novi. Iz prostrane savske ravnice
kreće pruga u uzku dolinu riečice Sunje, koja protiče izmedju
nizkoga humlja obrasloga većinom šumom i šikarom. Oko 2 kilometra
prije Kostajnice biva kraj nešto zanimiviji, a vrlo je zanimiv
kad se pruga primakne samoj rieci Uni. Krasan je pogled
odavle na Kostajnicu, rieku Unu i nasuprotne obronke bosanske
Cerove kose. Odmah iza Volinja ima željeznički most
preko Une, pa prešav preko njega ostaviše izletnici hrvatsko i
stupiše na bosansko tlo, a da ga već više dana ne ostave.
Pruga prolazi dalje sve do Novoga dosta tiesnom dolinom Une,
a putnik gledajući čas na lievu hrvatsku, a čas na desnu bosansku
obalu Une, ima najbolju priliku vidjeti, koju su razliku
proizveli samo nekoliko stotina godina u natrag sižući razni