DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 536 — Kušalo se pokušajima ustanoviti medju, pri kojoj pojedine vrsti kamenja i uz koji kut naklona, svoj položaj ne mienjaju. I ako se u tom pogledu ne dadu za praksu odsječene brojke navesti, pošto važnost ili indiferentnost strmine odvisi od sastava, kao i upliva vode na nju, to je ipak shodno navesti, da je pokušajima ustanovljeno: da su se kamene ploče, ničim ne obteredene, a postavljene na istu ili sličnu podlogu, počele sklizati istom pri kutu naklona od 35—38 stupanja. I to ploče, na koje nije djelovalo trvenje medjunaslaga! Objasnio sam to sve stog razloga, da pozornost šumara svedem na te strmine, pa da ga podsjetim, kolikom li rigoroznosti strmine prosudjivati valja prije, no se na temelju istih stanovita šuma, zaštitnicom proglasiti smije. Ističem ali sada već, da se u Švicarskoj, ne imadu li strmine inog značaja van samo naklonost svoga kuta, istima u pitanju šuma zaštitnica posvećuje samo onda važnost, ako se njihovi spustovi nagiblju pod kutem naklona od 35 i više stupanja. U Austriji poprimili su za razredjenje strmina sliedeće stupnjevanje položaja: ravan 0—5", naklonjen 6 — 10", kosast 11—20", strm 21—30", veoma strm i vrletan 31—45", odvaljiv preko 45". I »velike visine« §. 6. našega š. zakona valja objasniti. Dr. Lorenz kaže, da se neda obćenito ustanoviti kako visok mora biti stanoviti predjel, da ga nazovemo briegom. Po običajnoj uporabi govora nazivlju se visovi, koji se preko 300 metara (1000 stopa) iznad svog okoliša uspinju »briegovi«, niže visove od 90—300 met. zovu »brežuljci«. To bi bile razlike u orografskom smislu. U šumsko-botaničkom pogledu razlikuju Hempel i Wilhelm pojedine pojase, pa prema njima podieljuje visove na sliedeći način. U pojas ravnice i dolina spadaju mjesta, gdje se goje voće i loza, u pojas briegova spadaju predjeli obrasli pretežito šumom, u alpski ili pojas visogorja prediel, koji poČima nad gornjom medjom sklopljenih šuma. Prvi ili kulturni pojas siže u južnom dielu Alpa do 700 m., u sjevernom dielu i u Karpatama do 550 m. U pojasu brie |