DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 533 — karakteristikom u našem smislu), dok je š. paša u njima samo na tako dugo zabranita, dok bi ista drveću, pomladku ili^tlu štete nanjeti mogla. No za sva ta stegnuća, što ih država u javnom probitku tako sukromnom šumovlastniku nalaže, odredjuje ona u §. 2. jošte : »da se za takove šume imade podieliti ili podpuni oprost od poreza ili okolnostim odgovarajući porezni popust«. — Naš šumski zakon takove ustanove glede šuma zaštitnica ne poznaje, a glede šuma zabranitili kaže u §. 19. samo: »Ako se iz takovih naredaba (o osobitom postupanju sa šumom) podignu tražbine na odštetu, imadu se iste prosudjivati po postojećih zakonih«, koju ustanovu je vrhovno upravno sudište (gosp. pisac misli valjda bečko, jer mi ga ne imamo. Ur.) pod 30. studena 1878. br. 1963. onamo protumačilo, da to imade prosuditi redoviti sudac odsudom donesenom u redovito zavedenoj odštetnoj parnici´. Predjemo li sada na analizu naših šumsko-zakonskih ustanova, koje slove o šumam zaštitnicam, to vidimo, da §. 6. propisuje, da se imadu šume, koje stoje na: a) zemljištu, koje bi se lahko razrahlit moglo, b) strminah i velikih visina, ili sjeći samo na uzke pruge, ili prosjecat malo po malo i odmah opet nasadjivat mladim drvljem; dočim je c) visoke gore gornjega ruba šumske vegetacije slobodno sjeći samo tako, da se biraju i obaraju pojedina velika stabla. Prije dakle, nego li šumarski tehničar političke oblasti pristupi k uredovanju glede izlučbe ili proglašenja stanovite šume šumom zaštitnicom iz razloga, što je sukromni šumovlastnik pri postupanju svojom šumom povrjedio koju od ustanova §. 6. š. z. ili: ako svoje šume jošte niti sjedi počeo nije, ali kriteriji sastava njenog tla i položaja dadu predmnjevati, da bi pri uporabi šume mogao povriediti koji od gornjih zakonskih propisa, valja š. tehničaru da bude glede uvjeta točaka ´ Manz´ Gesetze betreffend đas Forstwesen. Beč 1890. 6 kr. 50 fil. str. 16. 37 |