DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 529 — radnja po državnim organima, plaćanjem nagrada za pošumljenje i konačno podpuaim odštećenjem svili naraslih troškova. Tako su u Ugarskoj šume zaštitne ili od poreza proste, ili se plaća od njih samo sniženi porez ; u Austriji i kod nas izvode državni odnosno zemaljski organi radnje oko zagradnje bujica, dočim se u Ruskoj pokrivaju svi troškovi za sastavak gospod. osnova za šume zaštitnice iz državne blagajne. Pruski zakon od god. 1875. dopituje podpunu odštetu za stegnuće i ograničenje, kojima se vlastnik ili uživatelj podvrći mora, kao i troškove za ogoj i obranbene udesbe; ali imade i vlastnik i to samo k posljednim doprinašati, nu samo na toliko i u razmjeru, na koliko je njegovo zemljište po tim udesbama u vriednosti poraslo. Po obćenitim načelima imao bi odštetu platiti onaj, u kojega je korist šuma zabranita. Pruski zakon od god. 1875. proveo je to načelo na toliko dosljedno, što je isti u prvom redu prepustio da predlog za zabranu stave ugroženi interesenti, koji za slučaj zabrane imadu nositi odštetne troškove. Isto tako mora po austrijskom zakonu od god. 1884. poduzetnik nositi troškove radne odštete. Izkustvo je ali pokazalo, da se u takovim slučajevima zakon veoma malo uporabljuje, stranom s pomanjkanja uvidjavnosti, stranom jer je težko provesti dokazni postupak, a i troškova radi. Cesto puti presižu ovi posljedni snagu pojedinca, ili ne stoje u nikakovom razmjeru sa izčekivanom koristi. Da se ali osjegura izlučba šuma zabranitih, koju se za obći interes potrebnom drži, to je pruski zakon ostavio pravo takovog predloga obć. zastupstvima i zem. redarstvenoj vlasti. U načelu imali bi ali samo interesenti zabranu pokretati. Pa baš iz tog razloga ostao je taj zakon bez osobitog posljedka. U Austriji jest po naravi odnošaja kod zagradnje bujica skoro uvjek slučaj, da je krunovina ili država poduzetnik radnja. Preuzme li država dužnost odštete, onda se pozivlje zakon u pomoć i u dvojbenim slučajevima, pa mogu tu ustanovu koli šumovlastnici toli i interesenti zlorabiti. |