DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 527 — zaštitnicami. Tako se imadu po švicarskom š. zakonu pošumiti ona zemljišta, pošumljenjem kojih se mogu stvoriti važne š. zaštitnice, a uvjek onda, kada to vlada jednog kantona zahtjeva. Osobito značenje postizava ta odredba kod zagradnje bujica, gdje novozasadnja šuma igra osobitu ulogu pokraj provedbe vodogradnih radnja. U Franceskoj postoji takova prisilna pomladnja za mor.-iko-obalne pjeskulje. (Slični su zakoni stvoreni za neke austrijske zemlje i krunovine u kojima ima prostranih kraških goljeti tako: Istri, Gorici i Gradiškoj, Trstu, i Kranjskoj, te koji nas najviše zanimaju, pa se čudimo, da se g. pisac na nje ne osvrće, niti ih spominje. Ur.) Na osobito sliodan način uredjena je novozasadnja šuma u Italiji zakonom od g. 1888. Taj nalaže, da se imade sve ono golo zemljište u gorama pošumiti, gdje se to drži potrebnim u svrhe vezanja tla i uredjenja gorskih voda. Isti zahtjevi i mjere propisani su i za morsko-obalne pjeskulje. Sva takova zemljišta imadu se popisati, ter se proglasiti zabranitima (u smislu §. 19. našeg š. z.). I ugarski š. z. odredjuje, da se imadu pošumiti sva ona gola mjesta, gdje je vezanje tla iz narodno-gospodarstvenih razloga potrebno, a naročito ondje: gdje bi se imalo prepriečiti rušanje gora, urvina i pećina, pustošenje po buri i vodi, kao i zapieščivanje. Koji predjeli se imadu pošumiti odlučuje ministar, nakon što se je o predmetu izjavio šumarski nadzornik i žup. upravni odbor. Pošto se svrhe, kojima š. zaštitnice imadu da služe, ugrožavaju onda, ako se posjed jako razdrobljuje, to bi njihovu diobu na malene komade zabraniti valjalo. Ondje pako^ gdje je parcelacija š. zaštitnica već provedena, valjalo bi zavesti prisilnu zajednicu u svrhu zajedničkog gospodarenja, što je u Ugarskoj i Italiji po zakonu i moguće. Kad se koja šuma proglasi š. zaštitnom, tad se time´ nalažu šumovlastniku djelomice ograničenja u uporabi dotičnog zemljišta u obće, a djelomice i s novčanim izdatkom skopčane dužnosti. Da se vlastnik sa takovim ograničenjima u obće iz |