DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 527 —


zaštitnicami. Tako se imadu po švicarskom š. zakonu pošumiti
ona zemljišta, pošumljenjem kojih se mogu stvoriti važne
š. zaštitnice, a uvjek onda, kada to vlada jednog kantona zahtjeva.
Osobito značenje postizava ta odredba kod zagradnje
bujica, gdje novozasadnja šuma igra osobitu ulogu pokraj provedbe
vodogradnih radnja. U Franceskoj postoji takova prisilna
pomladnja za mor.-iko-obalne pjeskulje. (Slični su zakoni
stvoreni za neke austrijske zemlje i krunovine u kojima ima
prostranih kraških goljeti tako: Istri, Gorici i Gradiškoj, Trstu,
i Kranjskoj, te koji nas najviše zanimaju, pa se čudimo, da se


g.
pisac na nje ne osvrće, niti ih spominje. Ur.)
Na osobito sliodan način uredjena je novozasadnja šuma
u Italiji zakonom od g. 1888. Taj nalaže, da se imade sve
ono golo zemljište u gorama pošumiti, gdje se to drži potrebnim
u svrhe vezanja tla i uredjenja gorskih voda. Isti
zahtjevi i mjere propisani su i za morsko-obalne pjeskulje.
Sva takova zemljišta imadu se popisati, ter se proglasiti zabranitima
(u smislu §. 19. našeg š. z.).
I ugarski š. z. odredjuje, da se imadu pošumiti sva ona
gola mjesta, gdje je vezanje tla iz narodno-gospodarstvenih
razloga potrebno, a naročito ondje: gdje bi se imalo prepriečiti
rušanje gora, urvina i pećina, pustošenje po buri i vodi,
kao i zapieščivanje. Koji predjeli se imadu pošumiti odlučuje
ministar, nakon što se je o predmetu izjavio šumarski nadzornik
i žup. upravni odbor.
Pošto se svrhe, kojima š. zaštitnice imadu da služe, ugrožavaju
onda, ako se posjed jako razdrobljuje, to bi njihovu
diobu na malene komade zabraniti valjalo. Ondje pako^ gdje
je parcelacija š. zaštitnica već provedena, valjalo bi zavesti
prisilnu zajednicu u svrhu zajedničkog gospodarenja, što je u
Ugarskoj i Italiji po zakonu i moguće.
Kad se koja šuma proglasi š. zaštitnom, tad se time´ nalažu
šumovlastniku djelomice ograničenja u uporabi dotičnog
zemljišta u obće, a djelomice i s novčanim izdatkom skopčane
dužnosti. Da se vlastnik sa takovim ograničenjima u obće iz