DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 522 — da sljedimo njegova razmatranja, a kad s njima budemo gotovi, opeta se povratiti na pitanje o tim šumama u smisla našeg š. zakona. Poteškoća u provedbi izlučbe tih šuma leži u ustanovljenju medjašnice, gdje javni probitak počinje. Austrijska zakonska osnova od godine 1878. o novom š. zakonu razlikovala je osim šuma zabranitih, jošte i šume zaštitnice, pa je k ovim posljednim pribrajale one šume, kojih osobiti stojbinski odnošaji iziskuju izvjestne propise za osjeguranje ponovnog pomladjenja odnosnog šumišta, ili za očuvanje sastojina proti elementarnim pogibeljima, kao što su n. pr. šume na pjeskuljama ili na tlu, koje bi se odplaviti dalo. To razlikovanje ali nije potrebrso, pošto štete, koje se sbivaju na stajalištu dotične šume zaštitnice i njenom okolišu priete, kao što n. pr. odplava i zapieščivanje. Biti će naime jedan od najredjih slučajeva, da se šuma zaštitnica ne bi istodobno imala proglasiti i šumom zabranitom. Tada ali prestao bi djelovati javni interes, pa bi se moralo šumovlastniku prepustiti, da u vlastitom probitku oprezno šumari. Pošto medje, unutar kojih može šuma zaštićivati, jošte dovoljno učvršćene nisu, to manjka izcrpiva definicija za šumu zaštitnu, manjka pako naročito definicija takova, koja bi omogućila, da se pri praktičnoj uporabi svom sigurnosti ustanovi, da li se stanovitoj šumi takovo djelovanje pripisati može. Za to niti ne sadržavaju šumski zakoni glede šuma zaštitnica i š. zabranitih obće definicije, već samo navode one pogibelji, koje bi šuma imala prepriečiti; kao takove vriede: a) odklanjanje štetnih klimatičnih utjecaja (Švicarska, Wiirttemberška, Badenska, Italija); zdravstveni obziri predjela (Austrija, Italija) ; b) upliv na stvaranje vrelovja (Bavarska, Francezka, Ruska); i na vodostaj rieka (Pruska, Franceska, Švicarska, Italija, Austrija, Euska); c) odklanjanje poplava (Švicarska, Pruska, Italija); |