DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 520 — govu bližnju ili daljnu okolicu, makar i u raznoj mjeri, dade svesti na sljedeće činjenice: 1. Najuspješnije djeluje šuma na vezanj e tla , naročito u gorju : gdje spriečava odplavlenje, puzanje tla i t. d.; u ravnici i u primorju: jer veže pjeskulje. 2. Manje je odlučan upliv šume na mjestnoivrjemenito razdjelenje vodotoka, koj može do izražaja doči po tome: što ograničuje poplavnu pogibelj, a podržaje izvore i potočide. 3. Oslablenje štetnih vjetrova odnosi se naravno samo na najbližji okoliš šume. Sličnu mjestnu zaštitu pruža suma i proti snježnim zapusima. 4. Uzdržanje ili ograničenje pogibelji od urvin a odvisi od mjestnih odnošaja, pa može šuma u tom pogledu jedanput jako puno koristiti, a drugi put ništa. »Sume, koje su po svom položaju i po sastavini predjela na kojem stoje, od važnosti po kulturnu sposobnost ne samo svog vlastitog stajališta, već i susjednog zemljišta ili cielog predjela, zovu se šume zaštitnice ili šume zabranite«. — Tako ili naime definira Dr. Scliwappacli.* Prema ustanovam našeg a š. z. a naročito prema propisima §š- 6. i 7. s jedne i §. 19. s druge strane, moramo mi šume zaštitnice razlikovati od šuma zabranitili. Moramo to činiti već i zato, što se ta razlika osniva i na samim različnim ustanovama našeg obćeg gradjanskog zakona, koje ustanove se imadu smatrati temeljima, na kojima su gornje šumsko-redarstvene odredbe sazidane. §. 364. 0. g. z. glasi: Pravo vlastničtva može se ovršavati samo na toliko, na koliko se time ne zahvaća niti u prava trećih, a niti se pri tom neprekoračuju stege, koje su propisane u zakonu za podržanje i unapredjenje obćega dobra. Na tom temelju ograničuju sada ustanove §. 6. i 7. našega š. z. šumovlastnika, da on sa svojom šumom u stanovitom u zakonu naznačenom slučaju ne smije i ne može postupati po * Str. 228 njegova, jiir označena djela. |