DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— 476 — iiadieljene po mogućnosti jednakim površinama kao kod Cottinog periodičkog razšestarenja obzirom na sjt´čnu površinu (Fliichenfachwerk) — prem to naputak naročito ne kaže — i tim potrajnosti podpnnoma udovoljeno. Izjednačivanja drvnih gromada izmedju pojedinih perioda provadja se onda, ako iznosi razlika preko lO^/o Sastojinama, koje su dopitane I. periodi, pribraja se prirast od V2 periode i t. d. ako sastojine doista jošte priraštuju. Na koncu obde porabne osnove ima se godišnji glavni prihod za buduće desetgodište izkazati, a izračtna se tako, da se sa 10 podieli prihod I, desetgodišnjeg podrazdobja. Ovako izračunani prihod može se — kako je slično propisano za naše državne šume — uzporediti s godišnjim prihodom izračunanim polag koje formule. Za šumCj koje se sieku preborno m sječom, sastavlja se obća porabna osnova za cielu obhodnjicu, te se ima svakt) gospodarstveno razdoblje nadieliti odgovarajućom sječnom površinom. Postupak je kod toga takov, da se računa samo s onim površinama, u kojima će još za prve obhodnjice biti za sječu zrelih stabala. Ta se površina najednako podieli na pojedina gosp. razdoblja, i to tako, da se prvomu razdobju daju one površine na kojima ima najviše sječivih stabala. Po tom se prelazi na proračunje one drva gromade, koja će se u pojedinom razdobju posjeći. To se pako tako izračuna, da se sadanjoj drvnoj gromadi pribroji odgovarajući prirast (odsjecima dopitanim I. periodi, prirast za 7^ periode i t. d.) a nakon toga odbije se od ovako dobivenog sbroja ona drvna gromada, koja, prema obavljenom iztražive.nju, ima preostati iza sječe, pazee pri tom da se ne smanji u pravilu broj stabala ili sbroj temeljnica, koji je kao normalan ustanovljen za dotičnu šumu nakon sječe. U prihod I. periode stavljaju se još i ona pojedince se nalazeća stara stabla, kojih možda ima na takovim odsjecima, koji u obće ni jednoj periodi dopitani nisu. Pokazuju h pojedina gosp. razdoblja prevelike razlike u sječnom prihodu, nastoji se provesti izjednačenje izmedju pojedinih perioda. Prihod izračunan za pojedino razdoblje a podieljen sa godinama koliko razdoblje traje, daje godišnji prihod. |