DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 466 — Time sam sa g. D. svršio, pak bi mu preporučio, da bude u buduće objektivniji i da iz riečih ne izvodi ono, što se u obde iz njih izvesti neda. Obzirom na njegovu kritiku dovoljnom mi je zadovoljštinom izjava jednog odličnog i starijeg člana našega dvužtva, koji se je sam dugo godina bavio taxaciom a i dobro pozna naše prilike, te mi reče: »Baš Vam hvala za onaj članak, znate, da ste mi ga iz duše izpisali.« Andrija Borošić, kr. zem, šum. nađzornilc. 0 nedavno izašlom „naputku za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa", za naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Zajedno sa »naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem al j. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152. glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u sumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom« (Sbornik 1894. kom. IX., br. 29.), a koja je naredba u cielosti otisnuta u br. 6. »Šumarskoga lista« od 0. g. izašao je kao prilog C. k §. 29. spomenute naredbe »Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa«. Izdanjem ovoga naputka konačno je udovoljeno samomu zakonu, koji ide za tim da se osjegura potraj no gospodarenje u ovim šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, a jedva je dočekalo izdanje tog naputka šumarsko osoblje naše političke uprave, jer se sad istom moći u podpunoj mjeri posvetiti zadatcima zbog kojih je namješteno. Sam naputak, koji obsiže u svem 52 paragrafa, dieli se u glavnom na pet poglavja, od kojih govori: I. o sastavku |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 467 — . gospodarstvene osnove; II. o sastavku gospodarstvenoga programa ; III. o očevidnosti i kontroli gospodarstvene osnove (programa); IV. o reviziji gospodarstvene osnove i konačno ; V. 0 zaključnim ustanovama. Uz to sadržaje naputak obrazce skrižaljka i to za: 1. opis medja; 2. izkaz površina; 3. opis sastojina za visoke šume čiste i oplodne sječe; 4. opis sastojina za visoke preborne šume; 5. opis sastojina za srednje šume; 6. skrižaljku dobnih razreda i obću porabnu osnovu za visoke šume čiste i oplodne sječe; 7. izkaz o proračunanju godišnjeg prihoda; 8. obću porabnu osnovu za visoke preborne šume; 9. obću porabnu osnovu za srednje sume; 10. posebnu osnovu na glavni i medjutimni užitak i kontrolnu knjigu o šumskih užitcih za desetgodište ; 11. osnovu steljarenja za vrieme od ; 12. gojitbenu osnovu i kontrolnu knjigu o gojitbenih radnja za desetgodište ; 13. gospodarstveni program za desetgodište Da budu svi gospodarstveni nacrti jednolično sastavljeni pridan je naputku i posebni »obrazac znakova za gospodarstveni nacrt« a šteta je, da nije takov posebni obrazac znakova za sastojinske nacrte izradjen i propisan. Pomanjkanje tog zadnje spomenutog obrazca samo je mali nedostatak; ipak takovi sadržaju primjerice svi sadai)ji — pak i najnovi — naputci za uredjenje austrijskih državnih i zakladnih šuma, prem neobhodno nuždan nije. Ipak držimo, bilo bi dobro takav obrazac makar naknadno sastaviti dati i propisati. Ovakovi obrazci znatno olakšaju posao ne samo onomu koji takove nacrte izradjuje već i onim organima kojima je zadaća šumsko-gospođarstvene osnove preizpitivati. Naveli smo već iz kojih se poglavja naputak sastoji. Ta poglavja nisu ni jednako važna ni jednako velika. Najvažnije i najobsežnije je prvo poglavje, koje svojim obsegom sva ostala zajedno nadmašuje. U slieđećem nastojat ćemo, da u kratko, al ipak po mogućnosti izcrpivo, predočimo glavne ustanove svakoga od spomenutih poglavja naputka, obazriev se naročito na one ustanove, koje su nešto detailnije a i nešto drugačije obradjene, nego li ih obično u sličnim naputcima nalazimo. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 468 I. Sastavak gospodarstvene osnove. Ovo najvažnije i najobsežnije poglavje (§§. 1.—42.) dieli se u 6 podpoglavja, koja obuhvaćaju: A) Predradnje; B) Opis šuma; C) Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja; D) Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište; E) Sastavak osnova za buduće desetgodište; F) Uskladbu gospodarstvene osnove. A) Predradnje (§. 1 —12.). Ovdje je ponajprije govor: o ustanovljenju šumske površine i uredjenju medja. Temelj svemu leži u glavnom u već postojećoj zemaljskoj izmjeri, 8 toga se ima površina ustanoviti pomoćju gruntovnice, zemljarinskoga katastra, segregacionalnih operata i eventualno postojećih gospodarstvenih osnova, a po tom valja obići sve medje i pregledati medjašne znakove. Prerise i sve ine podatke iz gruntovnih mapa i operata vlastan je sastavljač osnove u gruntovnom uredu sačiniti ili crpiti. Posjednik dužan je medje šume u naravi označiti dati a obavit će to sastavljač osnove; jedino kod vrlo velikih potežkoća valja to daljnje odredbe radi prijaviti zemalj. vladi. Razlike u medjama polag mapa i pravoga stanja valja izpraviti, šumske medje trajno vidljivo označiti a kod uredjenja medja još nastojati, da se iste po mogućnosti izravnaju. Po tom ima se sastaviti za svaku šumskogospodarstvenu jedinicu posebni »Opis medja«. Sume, koje medje drvljem obraslim pašnjakom, imaju se 4 m. širokimi prosjeci od takovih odieliti, nu to ne vriedi za one šume, koje su u ime pašničke pripadnosti prigodom segregacije izlučene. Sume imaju se podieliti u gospodarstvene jedinice (uredjajne razrede), u sjekorede, pod kojima se razumjeva suvisli niz sječina a sječa može podieliti na više mjesta, i odjele (okružja). Kod podieljenja u odjele ima se uzeti što veći obzir na oblike tla, prometila a i sadanje medj e s a s t o j i n a; gdje naravnih medja ne dostaja, rabe se prosjeci. Glavni prosjeci, koji su medje sjekoreda a neka imaju u pravilu smjer povoljan za izvoz, imaju širinu od 6—10 met., a pomoćni 2—4 met. Pravilni odjeli neka imaju oblik pačetvorine sa omjerom stranica 1 : 2 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 469 — ili 2 : 3. Duljina odjela je ujedao širina sjekoreda. Polag ustanova novoga austrijskoga naputka za uredjenje državnih i zakladnih šuma i u ovom je naputku izrično rečeno koja ima biti maksimalna veličina pojedinih odjela, te je propisano neka takovi ne budu u pravilu veći od 100 kat. rali. Novomu stanovištu nauke o uredjenju šuma udovoljeno je time, što nuz podjelu u gospod. jedinice pozna ovaj naputak i podjelu u sjekorede, koju pozna naputak za uredjenje naših drž. šuma, ali ne pozna naputak za uredjenje šum.a naših imov. obdina. Unutarnje podieljenje šuma mora se i u naravi trajno označiti, a i prema tomu u nacrtima obilježiti, obilježujud u potonjima gospod jedinice rimskimi, odjele arapskimi brojevi, a odsjeke malim latinskim slovima, dočim za sjekorede uikakova druga oznaka propisana nije, već se oni samo u sastojinskim i preglednim nacrtima strielicom označiti imaju, koja siže preko ciele duljine sjekoreda. Naročito je propisano, da se kod umjetnoga podieljenja šume prosjecima, smiju takovi u čitavoj širini prosjeci tek nakon odobrenja gosp. osnove (programa). Glede izmjer e šume spomenuto je već, da se zemalj. katastr. izmjera ima u pravilu smatrati temeljem svakoj daljnoj izmjeri, te se unutarnja izmjera nadovezuje na vanjske medje, koje se imaju prije točno u naravi i u mapi ustanoviti. Za izmjeru neka se u pravilu rabi teodolit ili busola, a kod prerisavanja mapa neka se uzima obzir na stezanja papira, a sam papir neka se na risaću dasku ne napinje. Izlučivanje odsjeka neka se obavlja istodobno sa izmjerom crta unutarnjega podieljenja ili se na ovo nadovezuje. Kod izlučbe odsjeka (sastojina) neka se ne ide izpod 1—4 rali, a posebno se neka izluče prosjeci u sitnim šumama preko 2, a u visokim preko 4 met. široki. — Šumski gospodarstveni nacrti neka se sastavljaju za šume izpod 400 rali velike svagda u mjerilu katastralnom (1" = 40") a za veće šume dozvoljava se mjerilo 1" = 80" ili 1" = 100". Sastojinski nacrti sastavljaju se sam o na zahtjev šumoposjednika i to u mjerilu 1´´ = 160", 1" ^ 200" ili 1 : 25000 ili u inom povoljnom mjerilu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 470 — Kada su se površine proračunavale imadu se izjednačiti sa površinom izkazanom po katastru, a vrhu izračunatih površina pojedinih odjela i odsjeka ima se sastaviti »Izkaz površina «. Jedinica površine jest jedna kat. ral (1600rj"). Glede »Opisa sa stoj ina«, koji inače sadržaje sve one podatke, koje u obće u takovom opisu sastojina (često zvanom »naposebnom opisu sastojina« ili »specialnom sastojinopisu«) nalazimo, važan je propis ovoga naputka, da se taj za razne vrsti šumskoga uzgv^ja ne sastavlja jednako, pak su s toga i tri različne skrižaljke za »Opis sastojina« propisane. Jedna od ovih skrižaljka (obrazac 3) vriedi za visoke šume koje se sieku čistom i oplodnom sječom; ista ski´ižaljka ima se upotriebiti kad se izradjuje opis sastojina i za sitne šume. Karakteristično je za ovu skrižaljku to, što se zahtjeva, da se označi i srednja visina i sbroj temeljnica po rali i da sadržaje opazku : »0 sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih odredaba«, a da se ujedno može i popuniti još eventualno nuždnim stupcima u koje će se unieti podatci za postotke prirasta i postotak zrelosti (Weiser-procent), ako se ima godišnji prihod ustanoviti na temelju financijalne obhodnje. Glede preborn e šum e zauzimlje taj naputak u obće skroz moderno, a doista izpravno stanovište, da u toj šumi ne imaju dobni razredi već debljinski razredi pravu važnost. U obće posvećuje naputak osobitu pomnju prebornim šumama, a to je jedna od velikih prednosti istoga, jer gotovo svi naputci s razmjerno malo rieči i ustanova prelaze preko preborne šume, a ipak je gospodarstvo s prebornim šumama najteže. Obaziruć se na znatnu važnost preborne šume i njezinih osebina, propisuju naputak od prije spomenute sasvim različnu skrižaljku za »Opis sastojina za visoke preborne šume« (obrazac 4.) te zahtjeva, da se u njoj za svaki debljinski razred izkaže: sbroj stabala, sbroj temeljnica i drvna gromada u m^ po rali i za čitavi odsjek, pa tekući godišnji u "/o i m^, nadalje popriečni godišnji prirast u m^ po rali za normalno stanje debljinskih razreda. Za srednju šumu propisuje naputak takodjer posebnu skrižaljku za opis sastojina (obrazac br. 5). Pak ako i naputak |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— 471 — smatra, da nadstojno drvede srednje šume ne reprezentira ništa drugo nego li prebornu visoku šumu, što je skroz izpravno, ipak ne razlikuje za visoko drveće debljinske već dobne razrede. Veći prostor na kojemu se mogu slobodno razvijati nastojna stabla u srednjim šumama razlogom je, da se debljinski razredi slažu s dobnima, dočim to za sličnu prebornu šumu često ne vriedi, pak je i sklonilo praksu, da u novije doba odstupi u visokim prebornim šumama od izlučivanja dobnih razreda, već se obazire na debljinske razrede. Glede pro računan ja drvne zalihe i prirasta zahtjeva naputak, da se prva nadje u praviha za mladje sastojine pomoću prihodnih skrižaljka, a za sve starije pomoću pokusnih ploha, dočim izbrajanjem stabala valja ustanoviti drvnu zalihu samo sasvim nejednolično obraštenih starih sastojina, zaostalih sjemenjaka ili osobito vriednih starih sastojina; glede prirasta traži se, da se opredieli popriečn i god. prirast za sječnu dobu, a u prebornim i srednjim šumama tekuć i prirast ciele drvne gromade. Skrižaljka dobnih razreda sastavlja se za visoke šume, koje se cistom i oplodnom sječom sieku (tako i za sitne šume) a spaja se sa obćom porabnom osnovom tako, da je za sastavak jedne i druge propisana jedna tiskanica (obrazac (5.) te se u istoj nalievoj strani ova skrižaljka dobnih razreda nalazi (kod naših krajiških imov. obćina spojena je skrižaljka dobnih razreda sa * Opisom sastojina«.) Odjeci unašaju se u tu skrižaljku u pravilu svojom sbiljno m površinom a iztaknuti valja, da se kod I, dob. razreda još naročito unesti ima, je li površina dovoljno ili slabo obrasla. Kod sastojina u kojima se vodi oplodna sječa, imaju se iste, ako je više staroga drveća već izvadjeno, u dva dobna razreda u omjeru svoje drvne zalihe unieti, osim toga ima se čitava ta površina unieti u još jedan posebni stupac za pomladni razred, što je vrlo shodno Ima li koji komad šume u kojoj se vodi preborna sječa, a taj komad ne sačinjava posebnu gospodarstvenu jedinicu, uvrsti se ciela površina toga komada u stupac koji nosi glavni naslov »preborna sječa«. Sve ovo dobro odgovara odnošajima mnogih naših šuma, u kojima |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 94 <-- 94 --> PDF |
— 472 — još vladaju primitivniji odnošaji obzirom na uzgoj, sječu i t. d. — Za preborne šume, koje su izlučene kao posebne gospodarstvene jedinice, ne sastavlja se u obće nikakova skrižaljka dobnih razreda. B) Opi s šuma. Za ovo podpoglavlje, koje sastoji samo od §. 13., ne imamo ništa osobita spomenuti, jer se taj opis sastaviti ima i polag ovoga naputka načinom u obće običajnim i poznatim. Cj Ustanovljenje načina bududeg gospodarenja . U ovom važnom podpoglavlju ocrtana je ponajprije svrha gospodarenja, te izrečeno da je glavna svrha gospodarenja, uvaživ naročito potrebe šumoposjednika, ta, da se uzdrži produktivna snaga tla i crpe što veči po trajni prihodi. U koliko već možda postojeće gospodarstveno razdie- Ijenje šume svrsi odgovaralo ne bi, valja ga preinačiti, odnosno upodpuniti. Glede izbora vrsti uzgoja i drva zagovara se u prvomu redu uzgoj visokih šuma, a u pravilu da se pridrži dotadanja vrst drveća — ako odgovara svrsi gospodarstva. Svagda se naglasuje, da se potrebama i željama šumoposjednika nastoji udovoljiti, na što je svojedobno prvi C. Hejer naročito upućivao a česa se uredjivači i kasnije često držali nisu, pa tako i samo uredjenje šuma često nije rodilo onimi rezultati, koji su se od tog posla punim pravom očekivati morali. Glede izbora obhodnje traži naputak u prvomu redu za v i s o k e šum e t. zv. ekonomsku obhodnju, nu nisu izključene ni ine obhodnje, pak se naročito i t. zv. financijalua obhodnja odabrati može ako to gospodarstvene prilike posjednika dozvoljuju; a može se uspjehom upotriebiti za izračunanje najprikladnije obhodnje i stanje dobnih razreda, ako isto niji previše abnormalno, te naputak takovo izračunanje i primjerom objašnjuje. Izračuna se naime t. zv. „srednja doba ciele šume obzirom na površinu« i umnoži sa 2. Tako rade kod opredieljivanja obhodnja često Francuzi, i doista je to vrlo zgodno. — Glede visokih prebornih šuma napose traži naputak, da se mjesto obhodnje ustanovi t. zv. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 95 <-- 95 --> PDF |
— 473 — obhodnjica (Umlaufszeit), koja se može : ili po volji ustanoviti ili proračunati. Za taj posljednji slučaj propisuje naputak izrično ovo: »Prije svega ima se ustanoviti prsni promjer, koji moraju imati stabla u dobi sječe. Nakon toga valja u tipiekih sastojinah preborne šume i po mogućnosti tamo, gdje najdeblji razred stabala odgovara izabranom prsnomu promjeru, položiti više pokusnih ploha, te na većem broju pokusnih stabala zadnjeg debljinskog razreda ustanoviti onaj broj godina, što ih prosječno trebaju stabla izabranog predzadnjeg razreda debljine, da urastu u najdeblji razred, u kojem polučuju za sječu ustanovljeni prsni promjer. Taj broj godina predstavlja traženu obhodnjic u«. U naputku je ovo računanje objašnjeno jednim računskim primjerom. Ima li u toj prebornoj šumi raznih vrstih drveća i raznih stojbina, pak samo za jednu vrstu drveća i stojbina izračunana obhodnjica za sve odgovarala ne bi, to za taj slučaj naputak opet naročito veli: »Pošto obliodnjica za sve vrsti drveća i za sve stojbine nije jednaka, to se mora u mješovitih šumah, odnosno ua različitih stojbinah, obhodnjica posebice ustanoviti za pojedine vrsti drveća i stojbine, te ju tada valja izabrati ili prema vladajućoj vrsti drveće odnosne stojbine, ili ju za drugu vrst drveća odnosno stojbine valja uzeti još jednom tako visokom, odnosno za polovicu nižom, ili valja povećati odnosno sniziti broj debljinskih razreda jedne vrsti drveća prema drugoj«. Kada se radi na spomenutim pokusnim plohama u tipičkim sastojinama preborne šume valja ujedno ustanoviti po rali i broj stabala, sbroj temeljnica i drvnu zalihu napose za svaki debljinski razre d za normalno stanje šume i prije i poslie sječe. — Za srednje i sitne šume valja odabrati obhodnju, koja najviše odgovara potrebam šumoposjednika; specialno za srednje šume, veli naputak, neka t.ikova u pravilu ne iznosi više od 25 godina za sitno drveće. — Obhodnja dieli se u gospodarstvena razdoblja, za sitne šume 5 —10, a za visoke — izim prebornih — 10—20 godišnja, a ta se diele u 2 podrazdobja. Glede vrsti same sječe može se odabrati takova, kakova najbolje prilikama odgovara. Ako je površina tako malena, |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 96 <-- 96 --> PDF |
— 474 — da se potrajno uživanje samo prebornom sječom osjegurati aio?e, neka se takova i uvede. Inače neka se prebornom sječom sieče ondje, gdje ju §§. 6. i 7. šum. zakona odredjuju. Poredjaju sječina pripisuje se velika važnost; naročito u sitnim i srednjim šumama treba paziti, da budu panjevi zastiđeni od pozebe. Glede uporabe nuzgrednih užitaka valja držati na umu, da se šumskom pašom ne nanose štete a isto je rečeno glede žirovine i sabiranja stelje. Obzirom na gojitba šuma nema naročitih propisa več se od slučaja do slučaja postupak ustanoviti ama, nu potanje se govori 0 njezi sastojina. »Konačno imaju se ustanoviti glavna načela o obaranju, izradbi i o izvozu šumskih proizvoda, te staviti predloži, glede eventualnog nuždnog gradjenja šumskih cesta i puteva, odnosno melioracija tla i t. d.« veli naputak. Što se pako prihoda i sastavka osnove za buduće deset godište tiče, ima se razjasniti način na kojem je proračunat godišnji prihod na glavnom užitku i kako se ima postupati s možda pronadjenim vanreduim prihodom odno-no predhvatom, isto tako konačno izkazati vrieme trajanja gospod. osnove i rok kad ju valja podvrći reviziji. D) Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište . a) Visoke šume. Za one visoke šume, koje se sieku čisto m i oplodno m sječom, obavlja se ii-račnnanje prihoda u pravilu na temelju predhodnog razvrstanja površine i drvne gromade pojedinih odsjeka u gospodarstvena razdobja obhodnje (uredjajnoga doba), te eventualnoga izjednačenja razdobnih prihoda. U tu svrhu sastavlja se obća porabna osnov a (obći sječni red), kojemu je svrha osjegurati potrajno uživanje šuma — što je i zakonom naročito propisano — »te da se ustanovi, da li će se u sliedećem gospod. razdobju uživati samo redoviti ili možda još kakov vanredni prihod, odnosno predhvat na prihodu šume budućih gaspodarstvenih razdoblja«. Upravo time se razlikuje samo izračunavanje prihoda od onog polag Judeichovog sastojinskog gospodarenja i ustanova novoga austrijskoga naputka za uredjenje državnih i zakladskih šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— 475 — Kod sastavka obće porabne osnove postupa se tako, da se u pravilu za prv a tr i gospodarstvena razdobja svak i odsje k dopita svojom sbiljnom površinom odgovarajućoj periodi, dočim se sva daljna razdobja, dakle u pravilu IV., i V. i t. d. perioda, nadieli čitavim odjelima. Kod toga mogu se neke površine izpustiti, a neke i po dva ili više puta za sječu tečajem jedne obhodnje odrediti. Da takove odredbe ne mogu vodili do zlouporabe, to naputak taksativno navadja s kojim se površinama tako postupati smije. Ujedno zahtjeva se ved kod sastavka obće porabne osnove, da se I. perioda u dva podrazdoblja (I.´ I.^) podieli, te da se svakom takovom napose površine za sječu dopitati moraju. Kad je taj postupak proveden, tada se sbroje površine dopitane pojedinoj periodi i uzporede s normalnom. Pokažu li se pri tom znatnije razlike, a stanje je sbiljnih dobnih razreda u obće prilično normalno, tad se ima provesti izjednačenje površina dopitanih pojedinim^ periodama prema normalnom stanju ali ipak tako, da to ne bude skopčano s prevelikim žrtvami. Od toga izjednačenja samo se u nekim slučajevima odustaje. Kod pi´evelike razlike u obrasta pojedinih sastojina ili njihovih stojbina, te se dodieljivanjem sbiljnih površina ne bi moglo potrajnosti u uživanju šuma udovoljiti, tad se ima operirati sa stegnutim površinama i to da se one stegnu na normalni obrast ili jednu stojbinsku dobrotu ili na obje zajedno. U tom se slučaju unašaju u skrižaljke stegnute površine crvenilom kao brojnik, a sbiljne crnilom kao nazivnik. — Kod opredieljivanja godišnjeg prihoda za buduće desetgodište uzimlje se u pravilu obzir na svekoliku drvnu gromadu dopitanu prvim trim periodama. Ova 86 drvna gromada želi tako razporediti, da se osjegura jednakost periodičkih odnosno godišnjih prihoda tečajem prvih trih perioda. Dakle je to ona vrsta periodičkog razšestarenja obzirom na drvnu gromadu (Massenfachwerk), koju zovu Harligovom, ali u pravilu samo za prve tri periode, dočim su sve kasnije periode |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— 476 — iiadieljene po mogućnosti jednakim površinama kao kod Cottinog periodičkog razšestarenja obzirom na sjt´čnu površinu (Fliichenfachwerk) — prem to naputak naročito ne kaže — i tim potrajnosti podpnnoma udovoljeno. Izjednačivanja drvnih gromada izmedju pojedinih perioda provadja se onda, ako iznosi razlika preko lO^/o Sastojinama, koje su dopitane I. periodi, pribraja se prirast od V2 periode i t. d. ako sastojine doista jošte priraštuju. Na koncu obde porabne osnove ima se godišnji glavni prihod za buduće desetgodište izkazati, a izračtna se tako, da se sa 10 podieli prihod I, desetgodišnjeg podrazdobja. Ovako izračunani prihod može se — kako je slično propisano za naše državne šume — uzporediti s godišnjim prihodom izračunanim polag koje formule. Za šumCj koje se sieku preborno m sječom, sastavlja se obća porabna osnova za cielu obhodnjicu, te se ima svakt) gospodarstveno razdoblje nadieliti odgovarajućom sječnom površinom. Postupak je kod toga takov, da se računa samo s onim površinama, u kojima će još za prve obhodnjice biti za sječu zrelih stabala. Ta se površina najednako podieli na pojedina gosp. razdoblja, i to tako, da se prvomu razdobju daju one površine na kojima ima najviše sječivih stabala. Po tom se prelazi na proračunje one drva gromade, koja će se u pojedinom razdobju posjeći. To se pako tako izračuna, da se sadanjoj drvnoj gromadi pribroji odgovarajući prirast (odsjecima dopitanim I. periodi, prirast za 7^ periode i t. d.) a nakon toga odbije se od ovako dobivenog sbroja ona drvna gromada, koja, prema obavljenom iztražive.nju, ima preostati iza sječe, pazee pri tom da se ne smanji u pravilu broj stabala ili sbroj temeljnica, koji je kao normalan ustanovljen za dotičnu šumu nakon sječe. U prihod I. periode stavljaju se još i ona pojedince se nalazeća stara stabla, kojih možda ima na takovim odsjecima, koji u obće ni jednoj periodi dopitani nisu. Pokazuju h pojedina gosp. razdoblja prevelike razlike u sječnom prihodu, nastoji se provesti izjednačenje izmedju pojedinih perioda. Prihod izračunan za pojedino razdoblje a podieljen sa godinama koliko razdoblje traje, daje godišnji prihod. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 99 <-- 99 --> PDF |
— 477 — Ima li u šumi maogo prezrelih i već bolestnih stabala — raztresenih po cieloj površini — ili ako nisu u dotičnoj šumi zastupani debljinski razredi u razmjerju nuždnomu za vodjenje redovite sječe, tad se može visina obhodnjice unapried ustanoviti i godišnji prihod izračunati pomoćju užitnog postotka ili ine koje formule. Za porabnu osnovu sa preborne visoke šume propisan je obrazac br. 8. Obča porabna osnova za sitne šume sastavlja se polag načela izrečenih za visoke šume, koji se sieku čistom ili oplodnom sječom, pak se može ili obrazac za te šume (obrazac 6) rabiti ili se rabi obrazac sadržan u naputku pod br. 13. (isti vriedi za gospodarstvene programe). Za srednj e šume sastavlja se obća porabna osnova »shodnom uporabom načela propisanih za visoke preborne šume s tom razlikom, da se umjesto obhodnjice ima ovdje uzeti za podlogu obhodnja sitnoga drveča«. Za porabu propisan je posebni obrazac (br. 9.). Godišnji prihod u sitni m šumama jednak je drvnoj gromadi, koja se nalazi na dotičnoj godišnjoj sječini; a u srednji m šumama isto takovoj gromadi sitnoga drveda i nadstojnog drveća, kojega se prihod izračuna onako kao za preborne šume. Površina godišnje sječine u pravilu je jednaka desetom dielu one površine, koja je obdom porabnom osnovom opredieljena za sječu u budućem desetgodistu. I glede pretvorbe u vrsti uzgoja govori naputak, te veli, ako se imaju šume koje su proizašle iz neuredne preborne sječe, a pričinjaju se oku kao neke srednje šume, pretvoriti u visoke šume, tada neka se odabere shodno »uredjajno doba« u kojem se ta pretvorba obaviti ima. Utanačujue to vrieme najvedi se obzir uzeti ima na to, da se nakon provedene pretvorbe bude mogla voditi sječa u šumama, u kojim de stabla bit bar donekle za sječu zrela i u dobi, da se saetojine naravnim načinom, a dakako iz sjemena pomladiti mogu. — Kod pretvorbe iz visoke u srednju ili sitnu šumu odmah se čitava površina podieli u sječine odgovarajude obhodnji sitne šume, odnosno sitnoga drveda srednje šume. 3;} |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 100 <-- 100 --> PDF |
— 478 — Važna je daljua ustanova naputka koja govori o «vanrednom prihodu i predlivatu« u šumama. Ponajprije nabraja se sto sve spada u vanredni priliod. Taj sastoji od drvne gromade: dobivene kad se prosieku prosjeci (koji su izluceni kao posebni odsjeci) na površinama šumskoj kulturi otudjenim i što je osobito važno, sav onaj ustanovljeni prihod, koji je veći od normalnoga. O ovom posliednjem naputak toČno kaže, kako se može pronaći. Za visoke šume, koje se sieku čistom i oplodnom sječom, pak za sitne šume proračunat će se taj vanredni prihod tako, da se pošumljena površina gospod. jedinice svede na jednaku stojbinsku vrstnoću, već prema odabranoj vrsti drveća i uzgoja, i ovako stegnuta površina umnoži sa normalnim poprieČnim godišnjim prirastom po rali, koji se izvadi iz skrižaljke prihoda a odgovara dotičnom stojbinskom razredu i odabranoj obhodnji. Odbiv ovako proračunani normalni godišnji prihod od prihoda, koji je ustanovljen obćom porabnom osnovom, dobiva se taj vanredni prihod. Za pre- borne i srednje šume može se taj prihod na taj način proračunati »da se od godišnjega prihoda ustanovljenog obćom porabnom osnovom, odbije popriečni godišnji prirast za cielu gospod. jedinicu i za ustanovljeno normalno stanje svih razreda debljine prije sječe, odnosno svili dobnih razreda; ostatak predstavlja tada vanredni prihod«. I kod pretvorbe prebornih šuma u šume, koje će se sjeći čistom ili oplodnom sječom, ima se po istim načelima taj prihod izračunati, uzev za podlogu računa onu obhodnju i vrst drveća prema kojima će se gospodariti nakon pretvorbe. Slično postupa se kad se visoke šume u sitne ili srednje pretvaraju. Osobito onda, kad nije provedeno izjednačenje razdobnih prihoda, imat će se normalni prihod sravniti sa prihodom ne samo prvog već i daljnih razdobja te kod toga paziti : da li razlika izmedju normalnog i sbiljnog prihoda prvog razdobja doista predstavlja vanredni prihod ili se možda mora smatrati predhvato m na redovitom prihodu daljnih gospodarstvenih razdobja. U naputku |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 101 <-- 101 --> PDF |
— il9 — je ovaj način računanja predhvata posebnim računskim primjerom objašnjen. U našim odnošajima i gledom na šurae za koje je ovaj naputak izdan, ova je ustanova glede vanrednog prihoda i predlivata po našemu mnienju od osobite važnosti, da se naime ne oštete kasnije generacije na korist sadašnje — a bilo je takovih slučajeva, pak možda i najviše s toga — jer nije bilo shodnih ustauova. E) Sastavak osnova za buduće desetgodište. U ovom se podpoglavju ponajprije gotovo o tom što se ima smatrati glavnim a sto raedjutimnim užitkom, a tad se istom razlaže, kako se ima sastaviti posebna porabna osnova za glavni i medjutimni užitak. Ista se sastavlja na temelje obde porabne osnove, a m buduće desetgodište tako, da se za svaku godinu izkaže napose koja će se površina posjeći i koju će drvnu gromadu dati. U toj osnovi valja posebice naznačiti veličinu redovitog i vanrednog prihoda i to: po vrsti drveća i drvnoj zalihi, a osim toga još i propisati način sječe. I za medjutimni užitak sastavlja se porabna osnova, ali ipak tako, da se za obje ove osnove rabi jedna tiskanica polag obrazca 10. Za uporabu nuzgrednih užitaka u pravilu se ne pravi nikakova posebna osnova; samo sa stelarenja, ako se u većoj mjeri izvršuje, neka se sastavi pcsebna osnova za buduće desetgodište. Gojitben a osnov a sastavlja se takodjer lia buduće desetgodište i to na temelju: opisa saatojina, posebne porabne osnove i gospodarstvenog nacrta, a sastavlja se običajnim načinom, te se ima za to upotriebiti skrižaljka polag obrazca 10. Osim ovih običajnih osnova još propisuje naputak, šLo vrlo shodnim držimo, a svojedobno smo i u ovom listu zago varali, sastavak posebne osnove za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih gradjevina u kojoj se ima pro pisati red, kojim će se one u budućem desetgodištu izvesti, a k tomu naznačiti i kojim od prilike troškom. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 102 <-- 102 --> PDF |
— 480 — F) Uskladba gospodarstvene osnove. U ovom (§. 42.) u kratko se nabrajaju oni dielovi iz kojih se ima svaka šum. ^osp. osnova sastojali, a ti su bitni dielovi: 1. Ure djajni zapisnik, a taj se dieli u: a) »opis šuma« koji ima da sadržaje: 1. fizičke odnosaje, 2. pravne odnošaje, 3. gospodarstvene odnošaje; i p) »buduće šumsko gospodarenje « . Nadalje sadržaje kao priloge: 2. Opis šumskih raedja. 3. Izkaz površina. 4. Opis sastojina. 5. Skrižaljku dobnih razreda i obću porabnu osnovu. 6. Izkaz 0 proračunanju godišnjeg prihoda. 7. Posebnu porabnu osnovu. 8. Gojitbenu osnovu. 9. Osnovu za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih gradjevina. 10. Prepis rabljenih prihodnih skrižaljka. 11. Pregledni izkaz o rezultatih pokusnih ploha. 12. Gospodarstveni nacrt, a kod šuma preko 6000 kat. rali površine i pregledni nacrt. Kao novo je, da se zahtjeva pod točkom 11. navedeni »pregledni izkaz o rezultatih pokusnih ploha« te smo naročito i mi nastojali da bude propisan, posto smo se osvjedočili, da je to osobito svrsi shodno, jer se time ne samo lahko kontrolirati mogu u opisu sastojina izkazane drvne gromade, ved je polag tog izkaza moguć najdetailniji uvid u odnošaje pojejedinih sastojina. II. Sastavak gospodarstvenoga programa. Ovo poglavje (§. 43.) govori o gosp. programu, koji nije nego mala jednostavna gosp. osnova. Gospodarski program sastavlja se samo za budućih 10 godina, a u glavnom po načelima koja su propisana za sastavak gosp. osnove. — Ako su odnošaji šume skroz jednostavni može se |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 103 <-- 103 --> PDF |
— 481 — takav program sastaviti u formi uredjajaoga zapisnika i bez svakih skrižaljka, a samo treba da se: 1. prikaže sadanje stanje šume obzirom na položaj, površinu, tlo, vrst drveda i uzgoja, drvnu zalihu i prirast, to pravne i posjedovne odnošaje; 2. učine odredbe, koliko de se, gdje i kojim načinom crpiti šumski užitci odnosno izvadjati šumske gojitbe. Ako je šumska površina tako velika, da se može uvesti potrajno i pravilno gospodarenje, tada se ima za visoke šume koje se sieku Čistom i oplodnom sječom, pak sa sitne šume upotriebiti obrazac 13., dočim za preborne i srednje šume obrazce, koji su propisani za gospod. osnovu. Kod sastavka ovakovoga programa treba ovako postupati: 1. Ponajprije se ustanovi šumska površina, za tim se urede medje i po tom priredi gospodar, nacrt i to na temelju kopije katastralne mape; tada se provede eventualno unutarnje podieljenje šume, razdieliv istu u odjele i to samo kod većih suma, dočim kod manjih šuma već same medje odjela mogu služiti medjama unutarnjega podieljenja. 2. Opis sastojina stegne se samo na najnuždnije opazke glede: stojbine, vrsti drveda, obrasta, drvne zalihe, dobe i tekućeg prirasta. 3. Gdje je mogude neka se sastavi i skrižaljka dobnih razreda, dočim u obdoj porabnoj osnovi valja predočiti smjer bududeg gospodarenja i zajamčiti potrajnost užitaka. 4. Po tom valja ustanoviti godišnji redoviti ili vanredni prihod, odnosno predhvat. 5. Konačno valja opredieliti i ustanovitu površine na kojim de se sjedi glavni prihod na drvu i površine koje de se proredjivati. Za posebnu porabnu i gojitbenu osnovu za budude desetgodište neka se rabe obrazci propisani za gospodarstvenu osnovu. U uredjajnom zapisniku ima se samo u kratko opisati sadanje stanje šuma i budude šumsko gospodarenje. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— 482 — III. Očevidu ost i kontrola go 3 po lar stvene osnove (program a). Da se uzmogne voditi očevidnost o gospodarstvenoj osnovi (programu), kao i u svrhu da se mogu svrsi shodno provesti revizije gospodarstvenih osnova, odnosno sastaviti ponovni gospodarski program : treba za sve šume jednoga šumoposjednika i to šume koje leže u istom upravnom kotaru voditi »Očevidnik o gospodarstvenih osnova (programa). — U takov se očevidnik za svaku gospod jediničnima: 1. uuieti sve promjene nastale tečajem jedne godine u samoj šumskoj površini; 2. zabilježiti sve one dogodjaje, koji mogu biti od važnosti po šumsko gospodarstvo; 3. zabilježiti kako se je razpoložilo s onim utržkom, koji je dobiven predhvatom ili vanrednim užitkom. Sama kontrol a gospodarstvene osnove i li programa obavlja se tako: 1. da se kcd sastavka posebne gosp. osnove ili programa unesu sječine u gosp nacrt samo olovkom ; istom kad osnova ili program bude konačno odobren, smiju se i moraju se izvući crvenilom i providiti brojem one godine za koju su odredjene. Osim toga imadu se godišnje sječine i u naravi izkolčiti i obilježiti; i to, ili za svaku godinu napose ili — kao što kod oplodne i preborne sječe — za više godina zajedno. 2. Kod sastavka godišnjih drvosječnih predloga imaju se u obzir uzeti eventualna prekoračenja ili jM´ištednje na odredjenom godišnjem prihodu, te po tom eventualni manjak izravnati. 3, Konačno imaju se voditi gospodarstvene kontrolne knjige o šumskim užitcima i kulturama. Ove knjige već su sadržane u obrazcima 10. i 12. (obrazac 10. propisan je za »porabnu osnovu« a 12. na »gojitbenu osnovu«). Ovaj je spoj sgodno udešen i podpunoma svrsi shodan. U ove kontrolne knjige unašaju se faktični uspjesi sumarno. Prihodi od nepredvidljivih užitaka imaju se u kontrolnu knjigu unieti crvenilom. — Na izmaku desetgodišta ili kod zaključka gospod. kontrolne kiljige, koji se sbog eventualne revizije još prije obaviti ima, ;mora se kod oplodnih sječa, glje još dovršna sječa provedene nije, površina koja odgovara posječenom starom drveću, unesti u |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 105 <-- 105 --> PDF |
~ 48B — knjigu u obliku čestnika crvenilom. Kad se užitci putem dražbe unovčuju, ima se utržak u kontrolnu knjigu upisati, inače upiše se ona vriednost, koja odgovara postojedim rajestnim cienama. Kod visokih šuma koje se sieku čistom ili oplodnom, za tim kod visokoga drveća srednjih šuma, ima se gospodarstvena kontrola protegnuti na kontrolu glavnog užitka obzirom na površinu kao i drvnu gromadu, dočim se kod sitnih šuma, pak sitnoga drveća srednjih šuma, a medjutimnog užitka u obde, prihodi kontroliraju u pravilu samo polag sječne površine a jedino sbog očevidnosti o visini prihoda izkazuje i drvna zaliha. Kod visokih prebornih šuma i kod pretvorba u vrsti uzgoja, kontroliraju se prihodi i po sječnoj površini i po ukupno m prihodu na drvu. Kod oplodnih sječina obalja se kontrola zajednički za sve dotične odsjeke, a prihodi na drvu obračunaju se na koncu sječe. V. Revizija gospodarstvene osnove. Prema ovomu nazlikuju se dvie vrsti revizija i to: A) Obična revizija, koja se u pravilu obavlja svakih 10 godina B) Glavna revizija koja se obavlja nakon dva ili više desetgodišta. A) Obična revizija. Već kod ove revizije može se sastaviti nov a obća porabna osnova za one šume, koje se sieku čistom i oplodnom sječom, a tako isto i za sitne šume eventualno prema obrazca 13 (to je obrazac za gospod. program) i to tako, da se prvi stupac opredieli za prihod budućeg desetgodišta, dočim da se u minulom desetgodištu posječene površine uvrste iza zadnjega razdoblja kao užitci u budućoj obhodnji. — Posebna porabna i gojitbena osnova za buduće desetgodište imaju sastaviti prema obrazcima 10. i 12. (obrazac 10. nosi naslov: »Posebna porabna osnova za glavni i međjutimni užitak i kontrolna knjiga o šumskih nžitcih za desetgodište ... . a obrazac 12. »Gojitbena osnova i kontrolna knjiga 0 gojitbenih radnja za desetgodište . . . .) |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 106 <-- 106 --> PDF |
— 484 — Sam postupak kod revizije ima biti sliededi: a) Ponajprije se imaju na temelju »očevidnika« (§. 44 ) unieti u gospodarstveni nacrt sve promjene koje su gledom na šumsku površinu i medju još nastale tečajem minulog desetgodišta. b) Iza toga imaju se izmjeriti i u nacrt urisati svi odsjeci, koji su na novo nastali uslied sječe i gojitbe. U samo unutarnje podieljenje šuma neka se tom prilikom nikako ne dira. Novo nastavši odsjeci označuju se starom oznakom slomljenom sa arabskim brojevima (n. pr. a/,, b/,, cA i t. d. — Ako je uslied sječe ili gojitbe posve nestalo dosadanje razlike izmedju dva ili više odsjeka, onda se oni moraju zajedno stegnuti i skupno označiti starim oznakama (n. pr. ab, abe i t. d.) Ako bi se površina šume umnožala novim odjelima, imaju se takovi označiti novim tekućim brojevima (polag §. 4. imaju se odjeli označiti arapskim brojevima) a iza toga ima se opis sastojina dovesti u sklad sa sadašnjim stanjem šume. U tu svrhu valja obići šumu i to od odsjeka do odsjeka, te opisati novo nastale odnosno zajedno stegnute odsjeke, eventualno izpraviti očevidne pogrieške koje su se podkrale u stari opis sastojina kao što i zabilježiti sve promjene, koje su nastale uslied možebitnih raznih šteta. Doba odsjeka unaša se u ovaj revidi ran i spis sastojina tako, da se dobi, navedenoj u opisu sastojina, pribroji toliko godina, koliko je sastavka istog proteklo. Drvna gromada opredjeljuje se kako je već prije rečeno, a uz pripomoć gospodarstvene kontrolne knjige o šumskim užitcima. Osobito točno treba pronaći drvnu gromađu onih stabala, koja su nastala na starim sječinama, dočim se za sastojine, koje će u daljnim razdobljima do sječe doći, imati zaliha tako naći, da se k zalihi izkazanoj u opisu šuma pribroji prirast za minule godine. Odredbe za buduće gospodarenje valja stegnuti na najnuždnije odredbe. 4. Nakon svega toga ima se sastaviti nov a skrižaljka dobnih razreda, nov a obća porabna osnova, a po tom prora |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 107 <-- 107 --> PDF |
— 485 računati prihod za daljnih 10 godina, na isti način, kako je izračunan za minulo desetgodište. Kod visokih prebornih šuma, pak kod srednjih šuma mjerodavni su za taj posao §§. 30—34. naputka. Kod sastavka novih osnova za buduće desetgodište i to ponajprije kod sastavka posebne porabne osnove za glavni i medjutimni užitak imaju se za sjeČu odrediti u prvom redu zaostatci na sječinama koje su već pomladjene, a tad istom sastojine, koje su polag prijašnje obće porabne osnove odredjene za daljnu sječu, nadalje eventualni predhvati (kod oplodnih sječa) u sastojina budućeg desetgodišta, nu ti ne smiju biti veći od drvne zalihe zaostale na starim sjeČinami, konačno, sastojine koje se imaju prorediti. Kod sastavka nove gojitbene osnove imaju se u prvom redu odrediti za pomladjenje: one iz minulog desetgodišta zaostale nepošumljene površine, za tim površine ; koje se uslied buduće sječe pošumiti moraju i s njima u savezu stojeće šumske čistine ; nadalje popravci starih kultura i pošum- Ijenje ostalih čistina; te konačno ine možebitne gojitbene radnje. U slučaju potrebe valja sastaviti i novu osnovu za stelarenje kao i novu osnovu za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih gradjevina. Revidirana gospodarstvena osnova ima se uskladiti. Takova osnova ima se sastojati: a) iz revizionalnoga zapisnika i 2) ostalih (§. 42. naputka) spisa i nacrta. U samom revizionalnomu zapisniku treba navesti: 1. Sve promjene nastale u minulom desetgodištu i to obzirom na površinu šume i šumske medje, i uvrstiti, koji su bili povodi tih promjena, pak stanje medjašnjih znakova; nadalje valja spomenuti, da li su gospodarstvenom osnovom propisani prosjeci doista prosječeni, i u kojem se stanju nalaze šumski putevi važni za izvoz; konačno neka se navedu predloži kako bi se dale prometne prilike poboljšati. 2. Promjene koje su nastale u sastojinama; ventualni izpravci u starom opisu sastojina i konačno sadanje stanje dobnih razreda uzporedjeno s normalnim. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 108 <-- 108 --> PDF |
- 486 — 3. Uspjeh, koji se je dosadanjom osnovom pokazao, i to: a) obzirom na polučeni prihod prema onom u osnovi izkazanom; b) obzirom na količinu izsječenih i pošumljenih površina prema posebnoj porabnoj i gojitbenoj osnovi, uz izkaz vrhu eventualnih pristednja i predhvata, a uz predlog, kako da se te prištednje potroše odnosno predhvati prištednjami izjednače ; c) obzirom na ustanovljeni način gospodarenja te predlogom glede eventualne promjene načina dosadanjeg gospodarenja, da se postavljena svrha gospodarstva što bolje polučiti uzmogne. 4. Način, kako je izračunan prihod za daljne desetgodište i to na glavnom i medjutimnom užitku, te koliko od tog prihoda odpada eventualno na vanredni prihod ili na predhvat* 5. Način, kojim je obavljena procjena drvne gromade, pak razlozi, koji su bili odlučni kod sastavka posebne porabne osnove i gojitbene osnove za dalnje desetgodište, 6. Vrieme, kada je revizija gospod. osnove obradjena uz naznaku roka do kojega ovako revidirana osnova vriedi. Glavna revizija osnove poduzimlje se samo onda, kad 80 misli, da sadanja osnova više pravoj svrsi ne odgovara, te se ima više radikalnih promjena u gospodarstvu provesti, tako: kad valja unutarnje podieljenje šume promieniti, promieniti način uzgoja, odabrati drugu obhodnju ili ako u obde dosadanjoj osnovi za temelj uzeta gospodarstvena načela više ne odgovaraju potrebama šumovlastnika. Takova glavna revizija obavlja se sasvim po načelima koja su u obće za sastavak nove gospod. osnove propisana. V. Zaključneustanove. Ovo kratko poglavlje (§U 52. i 53. govori ponajprije samo 0 tom, da se za jednostavne gospodarstvene odnošaje može ciela gospodarstvena osnova ujednostručiti. U tom slučaju može sasvim odpasti opis medja, te se glede toga nuždni podatci mogu navesti već u samom opisu šuma; može nadalje odpasti i izkaz površina, te se takove ili izkažu po odjelima |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 109 <-- 109 --> PDF |
— 487 — odsjecima u opipu šuma ili u skrižaljci dobnih rai´.reda. Eventualoo može se opis sastojina slcriželjka dobnih razreda i obća porabna osnovu izraditi prama obrazcu 15, koji je propisan za sastavak gospodarstvenoga programa. Konačno uzimlje se u tim zaključnim ustanovama još i obzir na okolnost, da može biti i takovih slučajeva, gdje bi možda bilo uputno odstupiti od načina izračunanja prihoda, koji je ovim naputkom propisan i možda poći u obće kojim drugim putem (poznato je da ima još i mnogo inih do sele u praksi običajnih i vratnih načina izračunanja prihoda, koji se od ovoga u ovom naputku ustanovljenog razlikuju). U takovom slučaju, koji može biti uvjetovan posebnimi mjestnimi, stojbinskimi i sastojinskimi odnošaji ili osobitimi potrebami šumoposjednika, treba za to naročito izhoditi dozvolu kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove. Navoded pojedine ustanove ovoga naputka, iztakli smo naročito i osebine istoga. Ipak čemo još na koncu povući malu paralelu izmedju ovoga naputka i naputaka, koji nas najviše zanimati moraju i mogu, a to su: ugarski naputak valjan i za naše državne šume; naputak izdan za uredjenje šuma naših krajiških imovnih obćina i — novi naputak propisan za uredjenje austrijskih državnih i zakladnih šuma. Ugarski naputak i naputak za im. obćine, kao i ovaj novi naš naputak, idu za osjeguranjem periodičke odnosno godišnje potrajnosti u užitcima ne samo za neko vrieme, već za čitavu obhodnju, pak s toga i traže obću porabnu osnovu za cielu obhodnju, odnosno uredjajuo vrieme. Tomu nasuprot pošao je austrijski naputak više stopami Judeichovog sastojinskog gospodarenja — odnosno ustanova mjerodavnih za uredjenje šuma u Saksonskoj nn koje su tharandska škola u obće, a Judeich" napose imali najveći uticaj — tako, da se porabna osnova samo za dvie periode izradjuje. Mi ovo posliednje ne držimo shoduim, napose ne u ovom našem slučaju, gdje se ima urediti gospodarstvo u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom; pače osnove sastavljene u smislu Judtichove |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 110 <-- 110 --> PDF |
— 488 — metode i propisa novog austrijskog naputka, kosile bi se 8 ustanovama našega »zakona od 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah sto jećih pod osobitim javnim nadzorom«. Sto se pako usvojenja modernih principa šumarske znanosti tiče, može se reći, da naš novi naputak ne zaostaje iza novoga austrijskoga naputka, a znatno je u tom pogledu napredniji — što je sasvim razumljivo — od starijih naputaka: ugarskoga i imovno-obćinskoga Uz to je novi ovaj nas naputak jednostavniji od ugarskoga, polag kojega ima gospod. osnova sastojati iz sijaset priloga — a koji baš nisu neobhodno nuždni — tako, da se je prošle godine profesor uredjenja šuma u kr. ug. ščavničkoj akademiji g. Feketa našao ponukanim staviti predloge, kako bi se uredjajni elaborati, koji se polag loga naputka izradjuju, ujednostaviti mogli (bila je o tom donesena kratka viest u »Šum. listu). Još je jedna velika prednost ovoga našega novoga naputka i to ta, da njegove norme nisu tako krute, kao ostalih naputaka, te ostavlja češće izlaza tako, da u pojedinim slučajevima može uredjivač šuma i samostalno postupati, kako mu to primjerice §§. 32., 52. i 63. zajamčuju. Nu i same osnove sastavljene u smislu novoga naputka, mogu biti jeftinije nego li su primjerice one sastavljene u smislu krajiškoga naputka za šume imovnih obćina i to s toga, jer nije nuždna tako točna procjena drvne gromade svih ?astojina. Računa se naime kod opredjeljivanja etata samo sa sastojinami koje su dopitane najviše trim periodami, pak je s toga bezuvjetno nuždno samo ove sastojine točno procieniti, dočim se ostale ne moraju tako točno procieniti: nasuprot kod imovnih obćina moći će se valjana osnova sastaviti samo onda, budu li sve sastojine točno procienjene, jer se kod opredjeljivanja etata s v e u obzir uzeti moraju. Radi ovih velikih prednosti novoga naputka, naročito njegovih već prije spomenutih i uvaženih osebina, veseljem pozdravljam izdanje ovog novog naputka, pa i ako je isti kasno izašao, |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 111 <-- 111 --> PDF |
— 489 -ipak je pomno sastavljeno djelo, koje našem domaćem šumarstvu na diku služiti može, kao i svim onim, koji su se oko sastavka i konačnog redigiranja istog trudili; u prvom redu referenta za sastavak ovoga naputka g. zem. šumar, nadzorniku A. Borošidu. Izdanjem ovoga naputka, izpunjena je ne samo osjetljiva praznina u zakonu od 26. ožujka 1894 . vec i u obće u našem domadem šumarstvu, a sam naputak ne samo da de biti kriepki vodj našim šumarima službujudim kod političke uprave, ved i mnogim drugima; ponajpače može on to biti i šumarima u Srbiji, a i onim u Bugarskoj, kojima naš jezik nije tudj. Dapače tog smo mnienja, da bi šumarske uprave u tim zemljama — za koje znamo, da još ne imaju posebnih naputaka na uredjenje šuma — najbolje učinile, da uz male preinake, ved prema svojima zakonima, taj naputak usvoje ili uzmu za temelj kod sastavka vlastitog naputka; odnošaji tamošnjih šuma i onako su u velike slični odnošajima onih naših šuma za koji je ovaj naš naputak izdan. Proi /. Partaš, Osobne viesti. Osobna viest. Preuzviženi gospodin pokrovitelj našega družtva Dragutin grof Khuen-He dervary, do sele ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, imenovan je ugarskim ministrom-predsjednikom, a novim banom kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovan je Preuzvišeni gospodin dr. Theodor grof Pejačević , vlastelin našički, bivši do nedavno mnogogodišnji veliki župan županije virovitičke. Premješten je i potvrda. Kr. ugar. ministar za poljodjelstvo obnašao je kr. šumarskog računarskog protustavnika Desidera Diossy-a premjestiti od kr. računovodstva pridieljenog kr. šumarskom uredu u Otočcu, kr. računovodstvu, pridieljenom kr nadšumarskom uredu u Vinkovcima, i to u svojstvu predstojnika potonjega računovodstva, te definitivno potvrditi dosadašnjeg privremenog kr šumarskog oficijala Dragutina Orenčaka u Otočcu. |