DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 457 — Neka bude ovdje rečeno, da se pokusima u sobi, ua prozoru i u loncu, nejednakog svjetla (bez graduirane vlage, topline i t. d.) bez naznačenih i primjerenih prilika, ne može ni iz daleka proučavati rast, a kamo li uzpravnost stablike, bilo to lužnjaka ili ma koje mu drago biline. Najmanje se može po tom zaključivati ravnoća budućeg stabla, tim manje onoga u šumi. — Konačno mi je reći, da sam ovaj moj neznatni člančić uzpisao dobrom voljom radi našeg šumarskog lista, pak zato molim vrlo poštovanog dojena hrvatske nam stručne knjige, da mi ne bi zamjerio, ako se moje shvaćanje o životu hrasta lužnjaka ne slaže sa njegovim. Begna. Odgovor na „Osvrt na članak: ,,Revisija gospodarstvenih osnova*´. u broju 6. »Šumarskog lista« o. g. izvolio se je g. V. Dojković, umir. kr. ž´ip. šum. nadzornik, osvrnuti na članak, koji sam ja objelodanio u broju 4. Š. 1. 0. g. pod naslovom : »Revisija gospodarstvenih osnova.« Na taj osvrt odgovoriti ću što kraće. G Dojković u svojem osvrtu u prvom redu prelazi suvereno preko materijalnog diela mojega članka, gdje sam pisao 0 provedenju revisije gospodarstvene osnove, pak upućuje čitatelje lista na postojeću stručnu literaturu, nabrajajuć pri tom njekoliko stručnih knjiga i naputaka o tom predmetu. Na mene je to učinilo dojam, kao da je hotio reći: „ta to se nalazi u svakoj knjizi o uredjenju šuma, čemu da se o tom još piše u S. listu?« Istina je, da u svakoj knjizi, koja obradjuje nauku o uredjenju šuma, ima nješto i o revisiji gospodarstvenih osnova. — Ali uza sve to, držim, da ovakovi stručni članci nisu u našem Šum. listu suvišni. Ja bi dapače rekao, da se oni uza svu postojeću stručnu njemačku literaturu i kod nas rado čitaju. Bilo bi žalostno, kad ne bi tako bilo. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 458 — U koliko je meni poznato, imati će naš Šumarski list odkađa izlazi jedvfi 4—5 razprava o uredjenju šuma. A tko prati njemačku Btručnu literaturu, vidjeti će malo ne u svakom broju časopisa po koji članak iz uredjenja šuma. Tamo se takovi članci ne smatraju suvišnimi. Tamo dapače ne smatraju suvišnim, da se tiskaju i publici učine pristupnim cieli povjerenstveni zapisnici o načinu, kako se ima provesti revisija gospodarstvene osnove. Ja u ostalom nisam niti imao na umu, da pišući moj članak možda poučavam g. D., kao što valjda ne će ni on predpostavljati, da je nabrajanjem ono njekoliko stručnih djela meni nješto nova kazao. članak sam napisao, jer mi se je to činilo zgodnim a ako sam time i najmladjem drugu pružio prilike, da se nješto nauči, ja sam zadovoljan. U materijalnom dielu mojega članka prigovorio je g. D. načinu zaračunanja prištednja kod II. banske imovne obćine, koji je tamo naveden kao primjer. Po mnienju g. pisca ne bi se imao utržak od tih prištednja privesti nepotrošivoj šumskoj glavnici im. obćine, nego bi se imale te prištednje uložiti u investicije, a ako to već ne, a ono bi se imale odpisati šumske odštete u onoj visini, koliko unovčena vriednost tih prištednja iznosi. Predlog čudnovat, nu bilo bi doista šteta, da se izgubi za potom stvo , tim više, jer dolazi od strane stručnjaka, koji je imao prilike, da to pitanje prouči u Četiri županije. Dakle, da se nagrade još oni pravoužitnici, koji idu praviti šumske štete! Vidi se, da g. D. ne pozna prilike, o kojima izriče svoj sud. — U tomu me utvrdjuje još i dalje nabačena tvrdnja, da u obće pravoužitnici naših krajiških imov. obćina ne mogu iz imovinskih šuma svoje potrebe pokrivati, pak da stoga ne može biti niti govora o prištednjama na godišnjem etatu. Kada bi g. pisac poznavao gospodarstvenu osnovu, sastavljenu za šume II. banske imovne obćine po pokojnom nadšumaru g. Pauai i kada bi poznavao šumsko-gospodarstvene pri |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 459 — like dvorske šumarije, o kojoj je bio govor, valjda ne bi toga bio napisao. On bi na ime bio našaio, da su upravo kod ove imovne obćine godišnji etati u njekim brdskim gospodarstvenim jedinicama samo u jednom dielu opredieljeni za podmirenje pravoužitnika, dočim je drugi dio etata opredieljen za unovčenje, budud nepotreba n za pravoužitnike imovne obćine. Povrh toga zaboravio nam je g. pisac, koji se rado poziva na pozitivne zakone, navesti, na temelju koje ustanove zakona bio bi on proveo taj odpis dužnih šumskih odšteta, kao privatno-pravnih tražbina imovne obćine. Ako je ovaj prvi dio mojega članka još kako tako našao milosti u g. D., a ono je drugi dio istoga, gdje se govori o osoblju, koje bi imalo u obće taksatorne radnje provadjati i koji dio po njegovom mnienju sačinjava »tenor « ciele razprave, izazvao njegovo veliko nezadovoljstvo. Glede toga »tenora« mogu na umirenje g. D. izjaviti, da sam ga b!o već pred dulje vremena napisao kao samostalnu razpravicu i u posve drugu svrhu. U članak o revisiji gospodarstvenih osnova primetnuo sam ga, jer barem donekle stoji s tim predmetom u svezi, premda će pozorni čitaoc biti opazio, da se je nit razprave tu prekinula i da je ovo posebna cielina. Pridometnuo sam ga pako zato, da dadem izraza svojem ličnom uvjerenju, a i onom mojih prijatelja i drugova, s kojima sam 0 tom predmetu ustmeno razpravljao. Na taj »t e n 0 r« okomio se je g. D. svom oštrinom svoga pera, a po mojem mnienju posve neopravdano. Što sam ja dakle tu napisao? Iznio sam svoje lično mnienje, da bi bilo shodno, kada bi se u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade osnovao taksacionalni ured odnosno postavili posebni organi, koji bi, u prvom redu u šumama obeinah i zem. zajednicah, zatim u šumama krajiških imovnih obćina rukovodili taxacionalne radnje i kod istih sudjelovali, a u drugom redu u šumama korporacija, nadarbina, zaštitnim šumaftia itd. takove radnje sami izvadjali. Predlagao sam, da se u tu svrhu proširi šumarski odsjek, pak da se još namjeste jedan ili dva viša Činovnika, koji će |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 460 — poslove rukovoditi, a ovima da se pridieli nuždan broj osoblja iz statusa naših kr. kot. šumara i šumarskih vježbenika. Taj posebni organ, kojega sam radi kratkode i boljeg razumjevanja nazivao taxacionalnim uredom, premda je to sporedna stvar, kako bi se on zvao, imao bi bio specijalno u šumama zem. zajednica organisovati taxacionalni rad tako: da rad rukovode onaj »jedan ili najviše dva tek namjestit se imajudih viših činovnika «, da rad nadziru kr. žup. šumarski nadzornici, a da rad obavljaju kr, kot. šumari svaki u svom kotaru, kojima bi se, gdje bi to nuždno bilo, dodielili oni mladji činovnici šum. odsjeka, odnosno, gdje kot. šumar bilo s koga razloga taj posao ne bi obavljati mogao, da kr. kot. šumari ili kr. šum. vježbenici šum. odsjeka taj red samostalno u dotičnom kotaru provadjaju. Na taj način stajali bi još za vrieme izvadjanja predradnja kao i izradjivanja uredjajnih elaborata u neprestanom savezu i dodiru s organi, koji osnove izradjuju, organi, koji će osnove preizpitati, i oni, koji će ih imati odobriti. Po mojem izkustvu takav doticaj tih organa bio bi vrlo shodan i za samu stvar podesan, a i mnoga šumsko-gospodarstvena pitanja riešila bi se u korist šume i njenog posjednika i brže i naprednije i temeljitije. — G. D. tražedi dlaku u jajetu piišiva tomu, da ga i opet tako zovem, taxacionalnom uredu, da bi on posao monopolisirao i šablonsko poslovanje uvelo. — Ja ne znam, iz kog je on vrela za to crpio svoje uvjerenje, iz mojega članka sigurno ne, jer sam u istom dva puta (str. 157. i i63. br. 11. S. 1.) izričito spomenuo, — kako je i napred razloženo, — da posao imaju obavljati u prvom redu naši kr. kot. šumari, dok se u njihovom kotaru radi. Pa gdje je onda tu monopol taxacionalnoga ureda? Ja bi rekao, da je g. D. trebao za svoj »osvrt« neki naslov pak se je nepozvan nametnuo za branitelja naših kr. kot. šumara, koje nije nitko napao. To proizlazi iz poslednjeg diela njegovog »osvrta«, gdje veli, da ga je »nastojanje; da se kr. kot. šumari privedu pravom svojem zadatku i naravnom svom djelokrugu, ponukalo, da k tomu pi |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 83 <-- 83 --> PDF |
- 461 — tanju progovori«, pak je prema toinvi i stavio svoje predloge, 0 kojima će još biti govora. — Kao da sam ja hotio nješto drugo. — Takovu misao ja od sebe najodlučnije odbijam, jer mi dobrobit naših kr. kot. šumara i vježbenika, kao i promicanje njihovih interesa te usavršivanje njihovo u svakom pogledu svakako više na srcu leži i ležati mora nego g. D., jer sam pozvan, da s njima — ako Bog dade — još mnogu godinicu zajedno poradim na dosta trnovitom putu oko unapredjivanja i šumarskih prilika i staliških interesa. G. D. bacio je pako već davno koplje u trnje i izišao iz naših redova, pak mu je osporovano pravo, da se sada iz svojega mira krivim tumačenjem rieči mješa u poslove, koji su naša interna stvar. Jer na koncu konca držim, da je pitanje: kako se ima organisovati taxacionalni posao za sastavak gospod. osnova u šumah zem. zajednica, koje su predale upravu svojih šuma u ruke zem. šumarskih urednika, intei´na stvar aktivnih zem. šumarskih činovnika. (S ovim se mnienjem mi ne slažemo. Ur.) To sam morao u prvom redu iztaći, da prebijem oštricu »osvrta«, koja bi po mojem mnienju bila kadra u naših kr. kot. šumara pobuditi misao, da bi se oni kod tako važnog posla, kao što je sastavak gospod. osnova, u njihovom vlastitom kotaru imali bili mimoići. Sada ću se na kratko zabaviti prigovorima i predlozima g. D. G. D. prigovara u principu taxacionalnom uredu, jer da bi to bila kopija tudjih odnošaja i osebina državne i šumske uprave. Pri tom se ali g. D. nije osvrnuo na onu stavku mojega članka (str. 15!).), gdje sam naveo za primjer susjednu kraljevinu Ugarsku, u kojoj je država preuzela u svoju upravu šume zem. zajednica, imov. obćina itd. u površini od 1,972.156 jut. i osnovala radi istih posebni »taxacionalni ured«, neposredno ministarstvu podčinjen. Ili je možda tamo »pravna, upravna i posjedovna osebina« zem. zajednica tako bitno drugačija, nego li kod nas, da se ne opire takovoj organizaciji rada? U ostalom je g. D. morao doći do krivih posljedaka, jer |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 4G2 — je krivim shvaćanjem pošao na krive predpostavke, da bi samo osoblje toga taxacionalnog ureda obavljalo poslove oko uredjivanja šuma zem. zajednica. G. D. prigovorio je nadalje, da po zakonima od 22. siečnja 1894. i od 26. ožujka 1894. ne bi bilo mjesta organisaciji takovog rada, jer da zem. vlada imade vršiti samo nadzo r nad šumama, a ne ima da utječe u gospodarstvena pitanja tih šuma. Ovo je naročito naglašeno, a valja ga držati na umu, da se vidi, kako je to pitanje g. D. riešio u svojim predlozima o organisaciji rada. Glede nadzor a spomenut ću, da je doista tako, da kr. zem. vlada ima da vrši nadzor nad šumami zemlj. zajednica. Ali ipak ima i tu jedna kvačica. Skoro sve zem. zajednice predale su upravu svojih šuma u ruke kr. kot. šumara, dakle zemaljskih činovnika, a predati de im valjda u ruke i sastavak gospodarstvenih osnova za te šume. A pošto zem. vlada imade pravo, a i dužnost paziti na to, da ti organi svoje poslove u redu i što brže obavljaju, to po mojem mnienju i uz postojeće zakone može zem. vlada uvesti takovu organisaciju taxacionalnoga rada oko sastavka gospod. osnova za te šume, koja joj se čini najshodnijom. Pak kad bi htjda mogla bi se po mom mnienju odlučiti i na osnuče,taxacionalnog ureda sa orgauisacijom, kako sam ju napred razložio bio. U gospodarstvena pitanja ne utječe kr. zem. vlada u prvi čas, ali utječe onda, kada joj osnova bude na odobrenje predložena, a odlučuje u tim pitanjima meritorno onda, ako nastane glede toga spor izmedju kr. kot. šumara i zastupnika z. zajednice. — Dakle se mora sa tim pitanjima na svaki način baviti. A kada bi postojao organički vez u poslovanju oko sastavka gospod. osnove izmedju organa zem. vlade, žup. uprav, odbora i kr. kot. šumara, svakako bi se takova gospodarstvena pitanja mogla temeljitije i svestranije riešiti, nego bez toga veza, a mnogi prigovori zastupnika zajednice ne bi možda formalno niti izbili na površinu, jer bi se sporazumkom svih tih faktora odmah izgladili. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— 463 — Glede tih gospodarstvenih pitanja dolazi g. D. u protivnost sa samim sobom. On na ime ponajprije piše (str. 276.), da si kr. zem. vlada jošte nijednim zakonom nije arogirala pravo, da utječe u gospodarstvena pitanja šuma z. zajednica. Malo dalje (str. 277., al 2.) govoreći o provedbenoj naredbi k zakonu od 26. ožujka 1894. pako veli: »zanimaju nas znati principi, koji deseza buduće gospodarenje u šumah zem. zajednica udariti.« - Kako će zem, vlada propisati te gospodarstvene principe, kada ne ima pravo, da utječe u gospodarstvena pitanja? Sada dolazim do predloga g. D. o organisaciji uredjajne radnje. Ti predloži glase: 1. Sve predradnje za gospod. osnove i gospod. programe imade za šume svog uredovnog područja izraditi dotični kr. kot. šumar, kojemu se po potrebi imadu pridati privrem. pomoćni organi. 2. Na koliko se kr. kot. šumar sa timi poslovi ma skog razloga ne bi htio ili mogao baviti, imao bi se za dotični kotar prelazno imenovati šumsko-uredjajni povjerenik. 3. Te organe uvodi u smislu propisali, uredjajno-provedbene naredbe u taxacionalno i šumsko-uredjajno poslovanje dotični kr. žup. šumarski nadzornik i nadzire ih. U županijah, gdje tomu zadatku sam žup. nadzornik udovoljiti mogao ne bi, dodieljuju se istomu prelazno, ali sa samostalnim djelokrugo m shodno eksponirani, stariji i izkusniji kr. kot. šumari ; eventualno od u m i r o v 1 j e n i h (!) kr. šumarskih zvaničnika takovi, koji se timi poslovi zanimahu i za njih volju iraadu. (Ovaj poslednji stavak trebao je g. D. svakako izostaviti.) Kr. žup. šumarski nadzornik sa tim osobljem izradjujeredigira konačno uredjajne elaborate. (A gdje su exponirani šumari i umirovljenici, tamo će valjda oni tu izradbu i redigiranje obaviti!) 4. Izaslanici kr. zem. vlade imadu žup. šum. nadzornike uvest i u te radnje izradbom primjera u praksi, itd. (kako to, ta oni imaju samo nadzirati!) ^ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 464 — 5. Privatno j strukovnoj konkurenciji ima se svagdje prepustiti uredjenje šuma onda, ako to zem. zajednica zahtjeva. (Kako će uz to kr. kot. šumari biti privedeni pravo m svojem zadatku i naravno m svom djelokrugu; to je valjda sporedna stvar!) Dotični privatni šum. stručnjak ima si za taj posao izho diti posebno ovlaštenje od kr. zem. vlade. To ovlaštenje imao bi izvršivati u okviru točke 1. i 3. (Dakle bi ga imao uvesti u posao žup. šum. nadzornik, eksponirani šumar ili umirov ljenik i s njim gospod. osnovu izraditi i redigirati) To su predloži g. D. o organizaciji uredjajnih radnja. Ne ću, da 0 njima uzalud trošim tintu i papir, već samo pitam sada svakoga objektivno sudećega, da li je mogao opravdano meni prigovoriti, da moj predlog ne ima uporišta u postojećim zakonima, gdje nam on sam stavlja ovakove predloge, koji se ne dadu po mojem mnienju niti s daleka dovesti u sklad sa po njemu citiranim zakonima. Ako bi po njegovom sudu kr. zem. vlada mogla u provedbi zakona od 26. ožujka 1894. izdati naredbu, koja bi sadržavala predloge g. D., onda bi mirne duše mogla još prije urediti taxacionalni ured sa organizacijom, kako sam ju razvio u svom članku. G. D. zaboravio je, da bi kritlzirajuć mene morao biti sam sebi ostati dosljedan. U ostalom ova ciela razprava imade sada samo a k a d e m i č k u v r i e d n o s t, jer je kr. zem. vlada naredbom od 23. travnja 1903. br. 23142 glede sastavka gospodarskih osnova itd., to pitanje meritorno i inače riešila. Još ću se samo u kratko osvrnuti sa dvie primjetbe g. D. On je prigovorio onom stavku u mojem članku, gdje sam naveo, da se posjednici šuma žacaju predati uredjajne radnje privatnom poduzetniku. Rekao bi dapače, da ga je taj stavak uzrujao, jer ga smatra kao izazov za sve stručare u zemlji, a valjda i kao uvriedu. Ne znam, odkuđa dolazi g. D. na takovu misao. Ja sam jednostavno konstatirao činjenicu, koja mi je iz izkustva poznata, i ništa drugo, a nije mi niti na kraj |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 465 — pameti bilo, da time koga izazovem ili vriedjatn. G. D. zahvaća u tom povodu tja u kolegijalnu nesnošljivost. On je svakako prvi, koji dovadja kolegijalnu nesnošljivost u savez sa mojom malenkošću. Konačno se je g. D. taknuo i šumarskih pokušališta, koje sam spomenuo u točki 9. mojega članka. Ja sam tamo spomenuo, da bi se ustrojenjem taxacionalnog ureda stvorio i z ameta k šumarskih pokušališta, koja su konsekvenca šumar, akademije. Svaki objektivni čitalac mogao je viditi, da sam to samo mimogred spomenuo i tja na 9. mjestu. Ali je g. D. iz toga sačinio jedan stup svoje kritike, citirajuč nam iz djela pok. . prof. Baura njeke stavke. Ta ja sam govorio samo o z ametku , a ne o gotovoj stvari, niti sam razvijao svoje misli 0 svezi, koja bi imala postojati izmedju taxacionalnog ureda i šum. pokušališta. Obuzela ga je dapače već i bojazan, da se u cienu taksatorskog ureda ne bi pitanje o šumarskih pokuša lištih pokopalo u administrativnom autoritetu. Sto se tiče krajiških imovnih obćina, to je g. D. doduše citirao §§ 55. i 56. nap. B (C je valjda tiskarska pogrieška), ali gledom na taj taxacionalni ured nije izveo iz ustanova tih paragrafa dovoljne zaključke. Po § 56. nadleži kr. zem. vladi vrhovna uprava i nadzor nad radnjama oko uredjenja šuma, dapače se dotični operati imaju po procieniteljiraa imov. obćina preko zime izradjivati u šumarskom odsjeku zem. vlade. Po § 55. mogu se za taj posao upotrebiti i procienitelji, koji nisu činovnici imovne obćine. Po mojem mnienju ima u tim ustanovama dovoljno zakonitog uporišta, da bi kr. zem. vlada, kada bi htjela, mogla već radi samih krajiških imov. obćina osnovati taxacionalni ured, jer držim, da je to njena stvar, kako će si ona organisovati vrhovnu upravu i nadzor nad uredjajnim radjama u šumah krajiških imovnih obćina. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 466 — Time sam sa g. D. svršio, pak bi mu preporučio, da bude u buduće objektivniji i da iz riečih ne izvodi ono, što se u obde iz njih izvesti neda. Obzirom na njegovu kritiku dovoljnom mi je zadovoljštinom izjava jednog odličnog i starijeg člana našega dvužtva, koji se je sam dugo godina bavio taxaciom a i dobro pozna naše prilike, te mi reče: »Baš Vam hvala za onaj članak, znate, da ste mi ga iz duše izpisali.« Andrija Borošić, kr. zem, šum. nađzornilc. 0 nedavno izašlom „naputku za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa", za naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Zajedno sa »naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem al j. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152. glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u sumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom« (Sbornik 1894. kom. IX., br. 29.), a koja je naredba u cielosti otisnuta u br. 6. »Šumarskoga lista« od 0. g. izašao je kao prilog C. k §. 29. spomenute naredbe »Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa«. Izdanjem ovoga naputka konačno je udovoljeno samomu zakonu, koji ide za tim da se osjegura potraj no gospodarenje u ovim šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, a jedva je dočekalo izdanje tog naputka šumarsko osoblje naše političke uprave, jer se sad istom moći u podpunoj mjeri posvetiti zadatcima zbog kojih je namješteno. Sam naputak, koji obsiže u svem 52 paragrafa, dieli se u glavnom na pet poglavja, od kojih govori: I. o sastavku |