DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 447 — miče do jedan milijun kilograma kestenovog ploda. Hrvatska je takođjer bila bogata kestenicima, zasadjenim još za Rimljana, koji su osobito volili plod od kestena. Kad je kesten u dobi oko šest godina, može se upotrebiti kao vinogradarsko kolje ili kao kolje za mlade uljike i za druge biljke. Kestenjevo kolje bilo je cijenjeno još od Plinijevib vremena, a držalo se je boljim, nego od mnogih drugih vrsti drva. I kod nas u Hrvatskoj bilo je tih kolosjeka više, dok nijesu postradali vinogradi od filoksere, a sad su se opet počeli dizati, od kako se je stala gojiti u večoj mjeri amerikanska loza. Pošto se prije uzgoja bilo koje vrsti drva pita, kakova su svojstva dotične vrsti i kakova joj je uporaba, to ćn ovdje držeći se što više onoga, sto je napisao spomenuti pisac u svojoj knjizi, obrazložiti svojstva kestena i njegovu uporabu. Kod kestena nalazimo mnogo svržnih trakova, koji su veoma sitni i sastavljeni od jednog do četiri reda stanica, te jedva da se vide prostim okom, a po tom možemo da razlikujemo na prvi pogled kestenovo drvo od hrastovog ili bukovog, koje je išarano sa velikim tracima, poznatim obdenito pod imenom zrcala (Spiegel, specchio). Drvo kestenovo imade bijelu prljavo žućkastu bijel, sastavljenu od malo godišnjih kolobara, a drvo samo je manje ili više smedje, sa specifičnom težinom, koja varira izmedju 0´50—0´72, kada je drvo osušeno na zraku, a ako je svježe od 0´80—1-030. Drvo je tvrdo, gustoća mu iznaša po Tredgoldu 118, kad je suho, a 85, dok je još zeleno, ako se uzme, da je gustoća hrastovine u zelenom stanju 100. Drvo je srednje resistentno; za komad dug 5 m. i 10 cm. debeo veli Hassenfratz, da mu je resistencija 967 klg., drugi kažu, da je kestenu absolutna čvrstoća 1039 kg. (bukva 1326), a u sgnječenju 508 (bukva 527). G. C. Siemoni tvrdi, da sto dijelova svježeg drva sadrži 48*8 hlapivih tvari i 51´2 suhog drva, a Schiibler kaže, da sadrži 38.2 vode i 61´8 suhog drva. Drvo u vlažnom malo bubri i steže se veoma malo sušenjem tako, da se ne baca. U mladosti se dade savijati, lake |