DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 446 — Tehnička svojstva i uporaba kestena. Lanjske godine izašla je u Firenzi knjiga pod naslovom: »Monografia del castagno«, koju je napisao Lodovico Piccioli, nadzornik šumarskog okružja od Siene Kad bi se čovjek držao ove knjige, mogao bi, a da i nije pobliže proučao šumarske znanosti, uzgojiti krasne kestenove šume, jer je u toj knjizi upravo opisano sve, kako treba, da se postupa kod uzgoja, kako treba odabrati stojbinu, razložen je takodjer anatomski sastav kestena, tebnička svojstva i uporaba drva, a napokon spomenuti su i štetnici, koji se pojavljuju na kestenu i obrana od njih. Knjiga je vrlo pomno obradjena na temelju svega, što se je od najstarijih vremena pisalo o kestenu. Kesten se je u prijašnje doba gojio u velikoj mjeri, poznat je ved od najstarijih vremena, današnji njegovi oblici, koji su poznati pod raznim imenima, potiču po svoj prilici od Castanea Kubiny (Kov.) ili Castanea Ungeri (Herr), koji su nadjeni u tercieru u južnoj Francuzkoj, Hrvatskoj, Ugarskoj i drugdje. Od kolike je zamašnosti gojenje kestena, iznesti ću ovdje samo nekoliko podataka. U blagom podneblju počinje kestesten da donaša plod ved izmedju 20. i 30. god., ako raste na samu, da ga može obasjavati sunce i ako su biljke proizašle od sjemena, a ako je u sklopu, onda izmedju 40. i 60. god. Rodi dakle dosta rano, a biljka, ako je i iz sjemena, raste dosta brzo. Piccioli kaže, da je sam vidio 25 god. etara stabalca, koja su bila visoka 18 m., a u 60. ili 70. god. daju debelo drvo za konstruktivnu gradju, koje se, što se tiče debljine, može natjecati s hrastom, kad je hrast 90 ili lOO god. star. Francuzka ima prema drugim zemljama najviše kestenovih šuma. Njezini kestenici zapremaju danas do 578.000 hektara, a u sam Pariz dodje preko jedne zime do šest milijuna kilograma ploda od kestena. U Austriji se goji najviše u južnom Tirolu i u krajevima uz Jadransko more, a dobiva se godi |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 447 — miče do jedan milijun kilograma kestenovog ploda. Hrvatska je takođjer bila bogata kestenicima, zasadjenim još za Rimljana, koji su osobito volili plod od kestena. Kad je kesten u dobi oko šest godina, može se upotrebiti kao vinogradarsko kolje ili kao kolje za mlade uljike i za druge biljke. Kestenjevo kolje bilo je cijenjeno još od Plinijevib vremena, a držalo se je boljim, nego od mnogih drugih vrsti drva. I kod nas u Hrvatskoj bilo je tih kolosjeka više, dok nijesu postradali vinogradi od filoksere, a sad su se opet počeli dizati, od kako se je stala gojiti u večoj mjeri amerikanska loza. Pošto se prije uzgoja bilo koje vrsti drva pita, kakova su svojstva dotične vrsti i kakova joj je uporaba, to ćn ovdje držeći se što više onoga, sto je napisao spomenuti pisac u svojoj knjizi, obrazložiti svojstva kestena i njegovu uporabu. Kod kestena nalazimo mnogo svržnih trakova, koji su veoma sitni i sastavljeni od jednog do četiri reda stanica, te jedva da se vide prostim okom, a po tom možemo da razlikujemo na prvi pogled kestenovo drvo od hrastovog ili bukovog, koje je išarano sa velikim tracima, poznatim obdenito pod imenom zrcala (Spiegel, specchio). Drvo kestenovo imade bijelu prljavo žućkastu bijel, sastavljenu od malo godišnjih kolobara, a drvo samo je manje ili više smedje, sa specifičnom težinom, koja varira izmedju 0´50—0´72, kada je drvo osušeno na zraku, a ako je svježe od 0´80—1-030. Drvo je tvrdo, gustoća mu iznaša po Tredgoldu 118, kad je suho, a 85, dok je još zeleno, ako se uzme, da je gustoća hrastovine u zelenom stanju 100. Drvo je srednje resistentno; za komad dug 5 m. i 10 cm. debeo veli Hassenfratz, da mu je resistencija 967 klg., drugi kažu, da je kestenu absolutna čvrstoća 1039 kg. (bukva 1326), a u sgnječenju 508 (bukva 527). G. C. Siemoni tvrdi, da sto dijelova svježeg drva sadrži 48*8 hlapivih tvari i 51´2 suhog drva, a Schiibler kaže, da sadrži 38.2 vode i 61´8 suhog drva. Drvo u vlažnom malo bubri i steže se veoma malo sušenjem tako, da se ne baca. U mladosti se dade savijati, lake |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 448 — jt pravilne cjepkosti, a lakše se izradjuje, nego hrastovina; ipak ne blanja se dobro a isto tako ne prima osobito laštenje. Izkvari se i unistuje se, kad je izloženo nepogodama vremena, a može se držati zabludom, što su mnogi pisci tvrdili, da su veoma stare kuće i vrata sačuvane baš za to, što su bile od kestena, jer je danas dokazano, da su od hrastovine, s kojom se absolutno ne može natjecati u trajnosti, kada je izložen vjetru i kiši. Kestenovo drvo postavljeno na suhom teško crvotoči, ali može biti slučajeva, da je pokvareno od unutarnjih mana, a da ne pokazuje vidljivih znakova. Može se držati, da je kesten manje trajan, pa makar se upotrijebi i samo u suhom, razcijepan ili otesan, od brijesta, ariža, akacije, a naprotiv trajniji od bukve, graba, klena, običnog bora, lipe, Ijeske, topole. Staro drvo, otesano ili piljeno, nema permanentne resistencije, jer mu anatomska gradja nema velike cohesije, s vremenom najme ta gradja popušta, a za to ga mnogi i ne cijene kao konstruktivno gradjevno drvo, premda se na pogled pričinja jakim. Naprotiv mlada stabla, nepiljena i neotesana, veoma su resistentna i to tako, da nadvisuju samu hrastovinu. Ovim se tumači tako česta uporaba mladih stabala za poduporke kod krovova, gdje nam nije stalo, da nam prave lijepu figuru. Kesten služi bačvaru kao izvrsna i dugotrajna gradja. Upotrebljuje se kao duge za kable, badnja, čabre, barila. Čini se, da kesten spada medju one vrsti drva, koje se u Italiji najviše za tu svrhu upotrebljuju. Moglo bi ga se preporučiti takodjer za bačvice za transport sladora i drugih stvari, koje su u krutom stanju, a takodjer za lagve, u kojima se drži obično vino. Za ovu uporabu mora imati drvo dobru gustoću, mora biti najbolje vrsti i suho, jer u svježem stanju upilo bi od tekućine, a tim bi bilo podvrženo deformaciji. Da li je drvo sposobno za pravljenje duge, kušaju praktičari lupajući njim o kamen; ako puca ili se cijepa, onda je dobro, a ako se prelomi, onda ne valja. Bačvari na slažu raskalanu gradju u vitla i ostavljaju tako do jeseni, poslije se prenese u magazin. Iz magazina dolaze duge u velike tvornice, gdje se svijaju parom. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 71 <-- 71 --> PDF |
- 449 — Mlado drvo upotrebljuju takodjer za bačvice za ulje osobito to rade u južnoj Italiji — gdje ga vise cijene od spužvastog duda — držedi, da ulje podaje kestenu još veću resistenciju. Upotrebljuje se takodjer za stoliće i stolice izradjene po kineskom načinu, za ormare, vrata, žaluzije, okvire kod prozora, a prave se takodjer od njega i košarice raznog oblika i raznih dimensija. Najvažnija je svakako uporaba kestenovog drva kod fabrikacije ekstrakta za mastila i strojbarstvo. Po velikom izkustvu moglo bi se zaključiti, da je drvo, koje je brzo raslo, ima manje tanina od onoga, koje je raslo polagano, dapače su ekstrakti, uz istu cijenu proizvodnje, mnogo ljepši. Najradje se uzimlju u tu svrhu stabla i grane od 20 do 30 godina, jer daju ekstrakt, koji je najljepši i u kojem je najviše samoga tanina, ali se takodjer upotrebljuju stabla sve do 80 god. Za strojarstvo treba, da je drvo zdravo i Čvrsto, jer se ide za tim, da se postignu svijetli produkti. U tinctoriji se ne ide toliko za tim, jer je tamo svrha, da se postignu tamna mazila. Danas više od 907o ekstrakta, koji se proizvadjaju u Francuzkoj, gdje je mnogo kestenika, u Italiji, u Španjolskoj, a i u južnoj Ruskoj služi za strojenje kože, da se pospješi proces strojenja, koji je bio tako spor još prije 20 — 30 godina. Ekstrakti upotrebljavani za tu svrhu moraju imat stanovita svojstva tekućine i topivosti, a osobito, da puštaju boju, da njihova fabrikaclja ne bude stegnuta jedino na jedno prekuhavanje i concentriranje, nego se predmjeva kemički proces čišćenja prekuhavaujem. Sam proces čišćenja predmetom je mnogobrojnih patenta. Čini se, da se upotrebljuje najviše onaj s albuminima krvi, s kojim se obara jedan dio nečistih tvari s jednim dijelom tanina. Poshje ove operacije se filtrira tekućina i koncentrira se uz nizku temperaturu. Cijene ovih ekstrakta znatno su pale poradi konkurencije. Danas su ti ekstrakti gotovo za polovicu jeftiniji. Vrlo su skupe uredbe za pripremu, a strojevi se domala izkvare, jer dolaze u |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 450 — doticaj sa kiselinama, koje ih brzo troše. Dodaše podižu se tvornice i sada, ali ih većina u Francuzkoj jedva nekako životari. Zgodno bi se moglo takodjer upotrebiti impregnirano kestenovo drvo za podvlake kod željeznica, kao što je to učinjeno u Belgiji. Neki vinogradari običavaju, da povise trajnost, staviti kolje u peć, dok ga ne zahvati plamen; površno pougljenjivanje djeluje kao antiseptično sredstvo i opaljeni dijelovi ne podaju više substrata životu fermenata; kolje izvadjeno iz peći odmah se meće u zemlju. Impregnacija se obavlja kao i kod drugih vrsti drva sa creosotom, bakrenim i zinkovim sulfatom i t. d. Profesori Bechi i Haupt zamislili su impregnaciju uštrcavanjem bakrenog clorida. Kolje, koje nije uštrcano, već je za 3 — 4 godine pokvareno u onom dijelu, koji je u zemlji, pa se mora opet oštriti, da se odstrani gnjiloba. Duljina kolja je 6 m., ako se misli opet oštriti, a ako je uštrcano sa bakrenim cloridom, traje 12 godina i ne treba takove duljine. Gotovo je obćenito, da se posječeno kolje ne upotrebi odmah, već da bude godinu dana izvrženo atmosferilijama. Ima ih takodjer, koji drže, da svježe kolje umanjuje prihod na groždju. Ugljen od kestena je malene gustoće i slabe trajnosti, pa se mnogo i ne cijeni. Lako se ugasi. Sto dijelova drva dade po objamu 51´4 dijela ugljena, a po težini 37´8. Težina ugljena iznosi 0"271 (spec. tež.). Kesten se malo cijeni kao ogrijevno drvo, jer pucka, a pri tom se šire iskre, naglo bukti plamen, a da se pri tom ipak ne proizvadja mnogo topline. Dapače, ako je drvo bilo splav- Ijeno, ugasi se posije kratkog gorenja. M. Budiselić, stud. for. 0 klijanju žira. Nijedna prirodna stvorba nije bez razloga, jer svesila prirode daje eksistenciju prirodninama; brineći se za život žive |