DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 446 — Tehnička svojstva i uporaba kestena. Lanjske godine izašla je u Firenzi knjiga pod naslovom: »Monografia del castagno«, koju je napisao Lodovico Piccioli, nadzornik šumarskog okružja od Siene Kad bi se čovjek držao ove knjige, mogao bi, a da i nije pobliže proučao šumarske znanosti, uzgojiti krasne kestenove šume, jer je u toj knjizi upravo opisano sve, kako treba, da se postupa kod uzgoja, kako treba odabrati stojbinu, razložen je takodjer anatomski sastav kestena, tebnička svojstva i uporaba drva, a napokon spomenuti su i štetnici, koji se pojavljuju na kestenu i obrana od njih. Knjiga je vrlo pomno obradjena na temelju svega, što se je od najstarijih vremena pisalo o kestenu. Kesten se je u prijašnje doba gojio u velikoj mjeri, poznat je ved od najstarijih vremena, današnji njegovi oblici, koji su poznati pod raznim imenima, potiču po svoj prilici od Castanea Kubiny (Kov.) ili Castanea Ungeri (Herr), koji su nadjeni u tercieru u južnoj Francuzkoj, Hrvatskoj, Ugarskoj i drugdje. Od kolike je zamašnosti gojenje kestena, iznesti ću ovdje samo nekoliko podataka. U blagom podneblju počinje kestesten da donaša plod ved izmedju 20. i 30. god., ako raste na samu, da ga može obasjavati sunce i ako su biljke proizašle od sjemena, a ako je u sklopu, onda izmedju 40. i 60. god. Rodi dakle dosta rano, a biljka, ako je i iz sjemena, raste dosta brzo. Piccioli kaže, da je sam vidio 25 god. etara stabalca, koja su bila visoka 18 m., a u 60. ili 70. god. daju debelo drvo za konstruktivnu gradju, koje se, što se tiče debljine, može natjecati s hrastom, kad je hrast 90 ili lOO god. star. Francuzka ima prema drugim zemljama najviše kestenovih šuma. Njezini kestenici zapremaju danas do 578.000 hektara, a u sam Pariz dodje preko jedne zime do šest milijuna kilograma ploda od kestena. U Austriji se goji najviše u južnom Tirolu i u krajevima uz Jadransko more, a dobiva se godi |