DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 438 —


dokazano i u interesu zeiu. zajednica odrediti, da
se s istim omedjašenjem odmah i svrsishodno odpočme.


Važnost sastavka gospodarstvenih osnova, obzirom na to,
što su iste temelj svakom umnom gospodarenju i financiranju
istog — ne trebam istom dokazivati.


Do sada, gdje nam je bilo dozvoljeno sastavljati kakve takve
programe, kao zavremeno nadoraještenje gospodarstvenih osnova,
imali smo u poslu i njeku direktivu — a sada, gdje je i sastav
programa obustavljen, dolazimo u položaj, koji će nas u vehke
dovesti u potežkode.


Zem. zajednica X. n. pr. ne ima niti osnove, niti programa,
a ne će do osnove tako skoro dođi niti onda, kad bude objelodanjen
naputak za sastav istih (taj je naputak medjutim izašao.
Uredn.), i to s toga, jer de se tada u jedan mah navaliti
toliko posla, oko tih osnova, da se ne će moći u prvom
razdoblju kod svih zajednica odpočeti. Tim će takova zajednica
i još kasnije do osnove doći, ako se bude i sa spomenutim
omedjašenjem još dugo otezalo, jer bi tako znalo u čitavom Ti
kotaru u isti čas za vrat sjesti, i osnove i omedjašenje. Tako
dakle, gdje još sada imamo koliko toliko vremena, kasnije ga,
u obće ne bude.


Medjutim odredjujemo u toj zajednici »etat« polag godišnjega
prirasta šume od prilike, a to svatko uvidja, da nije
osobito probitačno.


Meni se je samom desilo pred njekoliko godina — bio
sam naime konservativac u toj ocjeni etata — da sam toga
premalo odredio za sječu i time iskreno priznajem, promašio
najljepše vrieme, u kojem je zem. zajednica u onako podesne
tržne eiene mogla sastaviti liepu glavnicu, tim prije, jer se je
u toj zajednici u ono doba sve diglo, samo da se što više
šume unovči. S tom mojom konservativnosti — koju sam dakako
upoznao post festum, ustanoviv kasnije da sam ipak
mogao više sjeći — izgubili smo liepu glavnicu, u omjeru,
kako su se tržne ciene proraienile. K toj diferenci pribivši