DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 431 —


otimali, malo ne i počupali za četinjačom, a ma plačali, kano
da je pozlaćena.


Medjutim naše skupštine nisu imale tada priečijega posla,
ved njekako jadno podmiriv troškove proračunom izkazane, porazdjeliti
jelovu gradju medju ovlaštenike, i to bez obzira, da
li takova pojedincu treba ili ne treba.


Sad su nasuprot ciene četinjači pale za 30 i više "/o, a
sva je prilika, da će žalibože kod toga još razmjerno dugo i
dugo ostati.


Takovu će krizu lahko preboljeti država ili veliki kapitalisti,
nu mala i slaba jedna zajednica, koja tek životari, imati
će liep broj godina pred sobom, da joj prodje u zaborav, ako
ne drugo, već znatni gubitak kamata, da niti ne govorim o još
znatnijem dielu glavnice. Hvala zato idealnoj autonomiji zem.
zajednica i njenom »zabrinutom« forumu — skupštini, tom neriedkom
stjecištu tarišuma i isto takovom egoističnih spekulanata.


Ovamo u nas ima zem, zajednica, ovlaštenici kojih — to
spominjem za Primorje — gotovo niti ne reflektiraju na isto
ogrievno drvo, a zatim gotovo svim skupa, ili bar ogromnoj
većini ovlaštenika, ne treba gradje. Nu unatoč tomu kod nas
sliedi zaključak za zaklučkom, da se gradja medju ovlaštenike
podieli, a znatno manji dio iste unovči. A znate li zašto? To
je zato, da tada ovlaštenik tim laglje i sjegurnije gradju proda,
pa makar i za 10 krana, dočim bi istu zajednica javnom dražbom
u pravilu — i to se.uvjek i dogadja — bar
za 25—50 i više % u korist cjeline skuplje unovčila. I to se
ne da nikako zatrti, jer je puk i suviŠ3 zagrezao u uvjerenju,
da je tako bolje; bolje najme, da su novci pojedinom u žepu,
makar ih i manje bilo, nego li da ih je više, a obćinskoj, dotično
blagajni zem. zajednice. Vrlo je vjerojatno, da za to kortešira
i gdjekoji šumski trgovčić, koji je ujedno i vjerovnik
liepog broja ovlaštenika, koji će dakako — i onako u načelu
zato — biti za diobu gradje i time svom vjerovniku omogućiti,
da od njih pokupuje gradju za 20—507o jeftinije, nego li bi
stojala na javnoj, pod nadzorom oblasti stojećoj dražbi.