DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 429 —


skupnu imovinu oštećivati, dakal?:o u svom interesu, nego li si
na skupštini glavu trti, kako bi zajedničku imovinu unapređili.
Nisu nadalje osamljeni slučajevi, da se u skupštini mora dati
mjesta i glasa onim, kojim se iaače družtvo rado ugiba i kojih
se izjave inače ili na prosto ne slušaju ili se uzimlju, što no
rječ : eum grano salis.


Ako baš i naknadna norma protjera takove individue iz
skupštine, još mi je uvjek u rezervi pitanje: a tko da i na koji
način i kako da bez gubitka vremena takove ustanovi, kad se
ih onako i opet 500—600 svakojakih okupi? Prije skupštinarenja
valjalo bi veći dio razpoloživog vremena potrošiti na takova
examina; i najzad tko jamči za mir i rezultat?


Nadalje se neriedko čuju prigovori, da u skupštinama govore
i oni, koji se grade, da su ovlašteni, a u istinu nisu.
Treba i to u skupštini ustanoviti; a tko će i u koliko vremena
kraj navale tolike mase?


Ima zatim zajednica, gdje u obće velike većine ovlaštenika
niti ne ima kod kuće po veći dio godine, a gdjekojih, i
tih je mnogo, i po više godina. To su u prvom slučaju kod
nas — u Gorskom kotaru i Primorju — šumski radnici, koji
su svake godine počam od 15. rujna pa 1. svibnja odsutni na
zaradi u Bosni, Slavoniji i Magjarskoj, a u drugom slučaju
naši Amerikanci.


Prama tomu kod nas gotovo niti nije moguće i samo pomisliti
na pravodobni sastav proračuna zajednice, jer se mora
predpostaviti, da je u spomenutom razdoblju odsutno više nego
75´´/o ovlaštenika, dakle o nadpolovičnoj većini ne ima niti govora.
Usljed tog se je nadležno višeputa pjželilo, da se obzirom
na tu okolnost skupštinari po njekom stalnom redu, n. pr.
da se obdržavaju skupštine u proljeću i jeseni, kao i kod županija.
Ovo bi na prosto u praksi za uredovanje i interes
zajedaice vrlo teretno, da, i štetonosno bilo, jer se
tečajem godine nagomila sva sila prešnih pitanja, koja se moraju
odmah i rješiti, po tom i skupštinariti, ne u godini, kako
se želi dvaputa, već deset i višeputa. Tako se n. pr. u praksi


30