DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 429 — skupnu imovinu oštećivati, dakal?:o u svom interesu, nego li si na skupštini glavu trti, kako bi zajedničku imovinu unapređili. Nisu nadalje osamljeni slučajevi, da se u skupštini mora dati mjesta i glasa onim, kojim se iaače družtvo rado ugiba i kojih se izjave inače ili na prosto ne slušaju ili se uzimlju, što no rječ : eum grano salis. Ako baš i naknadna norma protjera takove individue iz skupštine, još mi je uvjek u rezervi pitanje: a tko da i na koji način i kako da bez gubitka vremena takove ustanovi, kad se ih onako i opet 500—600 svakojakih okupi? Prije skupštinarenja valjalo bi veći dio razpoloživog vremena potrošiti na takova examina; i najzad tko jamči za mir i rezultat? Nadalje se neriedko čuju prigovori, da u skupštinama govore i oni, koji se grade, da su ovlašteni, a u istinu nisu. Treba i to u skupštini ustanoviti; a tko će i u koliko vremena kraj navale tolike mase? Ima zatim zajednica, gdje u obće velike većine ovlaštenika niti ne ima kod kuće po veći dio godine, a gdjekojih, i tih je mnogo, i po više godina. To su u prvom slučaju kod nas — u Gorskom kotaru i Primorju — šumski radnici, koji su svake godine počam od 15. rujna pa 1. svibnja odsutni na zaradi u Bosni, Slavoniji i Magjarskoj, a u drugom slučaju naši Amerikanci. Prama tomu kod nas gotovo niti nije moguće i samo pomisliti na pravodobni sastav proračuna zajednice, jer se mora predpostaviti, da je u spomenutom razdoblju odsutno više nego 75´´/o ovlaštenika, dakle o nadpolovičnoj većini ne ima niti govora. Usljed tog se je nadležno višeputa pjželilo, da se obzirom na tu okolnost skupštinari po njekom stalnom redu, n. pr. da se obdržavaju skupštine u proljeću i jeseni, kao i kod županija. Ovo bi na prosto u praksi za uredovanje i interes zajedaice vrlo teretno, da, i štetonosno bilo, jer se tečajem godine nagomila sva sila prešnih pitanja, koja se moraju odmah i rješiti, po tom i skupštinariti, ne u godini, kako se želi dvaputa, već deset i višeputa. Tako se n. pr. u praksi 30 |