DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 393 —


prodaju ustanoviti dovoljno točno i na stojećim stablima pomodju
Pukove tangecijalne promjerke


Tim sam obrazložio dva načina pi´ocjene, koje mi kod
procjene jelovih i smrekovih stabala možemo po mom mnienju
s uspjehom rabiti, te držim, da sam ovim dokazao, da se procjena
jele i smreke može provesti vanredno točno — puno
točnije nego li kod skupocjene hrastovine. S toga je moje
uvjerenje, da je nadošlo vrieme da prodaju uz naknadnu premjeru,
kao našim odnošajima danas vise neodgovarajuću, sasvim
napustimo, te predjemo na prodaju uz procjenu na panju, a
to je opravdano tim većma, što su naši šumsko-upravni kotari
bas tamo gdje su "jelove i smekove sastojine, još uvjek
odveć veliki, te bi s toga svaki upravljajući šumar ono vrieme,
što ga sada izgubi kod mehaničkoga rada oko naknadne premjere,
mogao kud i kamo bolje upotriebiti za ini koristniji
šumarski rad, tako n. pr. kod kulturah, a naročito kod uzgoja
sastojina


Ovomu se je potonjemu veoma važnomu poslovanju šumara
kod nas u prebornim šumama posvećivala do sada mala ili
nikakova pažnja, akoprem je to za uzgoj prebornih šuma jedno
od najvažnijih pitanja, te se u tom pogledu ima još mnogo
toga iztražiti i utvrditi.


To je medjutim posebno pitanje, koje po svojoj važnosti
zaslužuje, da se s njim čovjek posebice pozabavi, pak s toga
želim moje opažaje i nazore o tom predmetu iznieti u posebnoj
razpravici. A. Kern.


Šume zaštitnice (§§. 6. i 7.), i šume zabranite
(§. 19 š. z.).


Piše V. Do,ikovi(5, kr. žup. šum. nadzornik u miru.


Uvod.


Star je naš šumski zakon od godine 1857. Imade u njemu
odredaba, koje nisu u skladn sa modernom šumsko-poHtičkom
naukom i novijimi zasadami narodno-gospodarstvenimi. Pokraj




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 392 —


kodjer dosta točne rezultate, a sastoji se u tomu, da se mjerenjem
na dovoljnom broju posječenih stabala izračuna za svaki
debljinski razred najprije koliko centimetara odpada na koru
na onom mjestu, gdje obično pada srednji promjer od u tehničke
svrhe uporabivog diela stabla, a za tim da se izračuna
za koliko centimetara pada promjer stabla po tekućem metru.


N. pr. da je u našem primjeru ustanovljeno, da na koru
odpada 2 cm. i da nam pad po metru iznaša 1"5 cm. i napokon,
da se panj kod takovih stabala ostavlja 50 cm. visok.
U tom slučaju će se kubni sadržaj tehnički uporabivog diela
uzornog stabla sa 55 cm. prsnog promjera, sa 3"5 m. dolnjeg
neporabivog diela — računato od — panja i sa 16 m. tehnički uporabive
duljine, izračunati na temelju srednjeg promjera i duljine
toga diela stabla. Duljina nam je već izračunata, a srednji
promjer, koji je u slici 1. označen kod točke g ustanoviti
ćemo po padu na sliedeći način:
Od točke a—c imamo 3´5 m., a pošto je toč. a visoka
0*5 m., a točka b (prsni promjer 1´3 m.), to imamo izmedju
prsnog promjera (toč. h.) i dolnjeg promjera uporabivog diela
(toč. c) udaljenost od 2-7 m,, a od c—g t. j . do srednjeg promjere
uporabivog diela iznosi duljina 8 m. ili ukupno od
b—g 2-7 + 8*0 = 107 Ako tu duljinu izračunamo za koliko
ee promjer stabla umanjuje, dobit ćemo u našem slučaju
10*7 X 1´5 = 16 t. j . promjer se je umanjio za 16 cm. Odbiv
to od prsnog promjera sa 55 cm. dobijemo srednji promjer
55—16^3 9 cm., nu to je promjer s korom. Moramo s toga
odbiti koru, koju smo prema gore navedenom ustanovili sa
2 cm., te ćemo konačno dobiti srednji promjer bez kore tehnički
uporabivog diela uzor stabla sa 39—2 = 37 cm. Iz tog
srednjeg promjera sa 37 cm. i izračunate duljine sa 16 m.
možemo po kubičnim tablicama izračunati kubni sadržaj tehnički
uporabivog diela uzor stabla, a prema tomu i sadržaj
svijuh stabala.


Ne imamo li za to padanje promjera dovoljno podataka
od posječenih stabala, to se može pad u svrhu procjene za




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 391 —


sa ukupnim brojem stabala dotičnog debljinskog razreda,
dati u tehničke svrhe uporabu drvnu gromadu svih stabala
dotičnog debljinskog razreda, a izračunamo li opisanim
načinom kubni sadržaj u tehničke svrhe uporabivog diela uzorstabala
i svih stabala ostalih debljinskih razreda, tad ćemo
zbrojiv drvne gromade svih debljinskih razreda, dobiti ukupnu
u tehničke svrhe uporabivu drvnu gromadu svih procienjenih
stabala.


Kubni sadržaj na napried navedeni način obračunatih
uzor-stabala možemo ustanoviti na sliedeća 2 načina


1. Jedan način sastoji se u tomu, da u sastojini nadjemo
stabla, koji svojim uzrastom i punodom odgovaraju stablima
dotičnog debljinskog razreda — da li su ona tehnički vise ili
manje uporabiva, to je sasvim sporedna stvar — te koja imaju
onaj prsni promjer, kojeg smo izračunali za uzor-stablo.
Ta uzor-stabla, odnosno uzmimo u razmatranje samo
uzor stablo jednog debljinskog razreda se posječe, te se na
njemu odmjeri najprije ona duljina, koje je za uzor stabla izračunata
kao dalnji neuporabivi dio, u našem slučaju 3—5 m.
Na tomu mjestu se kora sa stranah oguli tako, da možemo
promjerkom izmjeriti promjer bez kore, za tim se počam od
toga mjesta prama gore izmjeri računom ustanovljena duljina
tehnički uporabivog diela uzor stabla, u našem slučaju 16 m.
(na slici kod d) te se i tu radi mjerenja promjera kora sa
strane oguli, a nakon toga se konačno izmjeri kubni sadržaj
uporabivog diela c d, bilo na temelju srednjeg promjera, ili
sekcioniranjem, i to bez obzira na to, je li taj dio na oborenom
stablu zdrav ili gnjil, ili inače neuporabiv.


Tim načinom dobit demo sasvim točno kubni sadržaj
u tehničke svrhe uporabivog diela uzor-stabla
bez kore.


2. Drugi način nije tako točan, nu ako smo u prijašnjim
godinama mjerenjem dovoljnog broja posječenih st:ibala sabrali
si dovoljno podataka o tom, kako pada promjer stabala prama
vrhu i debljina kore, možemo i sliedećim načinom dobiti ta


ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 390 —


Nakon toga se iz »ra/:i-eduili skrižaljka« podatci prenesu
u niže navedenu skrižaliku, koja se obično nazivlje »Obračun
uzor-stabala i drvnih gromada«, te se izračunaju podatci za
uzor-stablo.


Obračun uzor-stabala i drvnih gromada


na temelju procjene izbrajanjem atabala.


Vrat đrved 3,
kruž. ploština uzor-stabla svih stabala


´a´
o
´3
wcm.
03
O
M
O
a
m^
c aft
P
^ o
Jit Ž"" ^
C3
a
V/i
o
"ft
a
>ES3
3
m*
O
ft
"3
ft
cm. m.
3
šestorni sadržaj1
3
oi
bi)

za
O>
o
bD
35 0-096 1 !
36 O´lO´i
37 0-107
38 0-113
39 0-110
40 0 126
41 0-132
42 0-138
43 0-145
44 0-152


Ukupno —


Uzmimo za primjer, da smo za uzor-stablo I. debljinskog
razreda izračunali prsni promjer od 55 cm., duljina dolnjeg
neuporabivog diela je 3 5 m., a duljina tehnički uporabivog
diela da je 16 m.


Na temelju tih podataka moramo ustanoviti kubni sadržaj u
tehničke svrhe uporabivog diela uzor-stabla, koji će nam, pomnožen




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 389
03
m
´o´
S-i
o3

a
32
53
O
>
1=1 ^ ^ 1)
OoTdo
c3
53
f^^
s
Opazka
prsni promjer cm. m.
OJ
H1 48 16 3-5 radi gujiloće
2 52 — 12
3 62 — 18 4 radi izkrivljeiiosti


r—»
a
o
OJ
u
Vrst drveća
Za tehn. svrhe neupor. dolnji dio
u metr.
0 0 0 5 1-0 1-5 2-0 2-5 i t. d.
Ukupno
stabala
met.
tu
Y
o
SH
"a
00 ^^
35
36
37
// /
.//
38
39
40
41
42
43
44
Ukupno




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 10     <-- 10 -->        PDF

388 —


(U ovom manualu dolaze


takodjer rubrike za bukvu i


javor, jer se te vrsti nalaze u


prebornim šumama pomješane sa


jelom i smrekom, i jer se pro


cjena tih vrsti obavlja u glav


nom po istim načelima kao kod


jele i smreke).


Kada su tako procienjeni i


u manul ubilježeni svi potrebni


podatci za svako pojedino stablo,


tad se ista razvrstaju u debljin


ske razrede, te se za svaki deb-


Ijinski razred izračuna uzor stablo.


U tu svrhu se na temelju


procjebenog manuala svako po


jedino stablo ubilježi znakom


točke ili poteza u odnosni stupac


»razrednih skrižaljka«, od kojih


jedna služi za izračunanje du


ljine dolnjeg neuporabivog diela,


dočim druga za izračunanje du


ljine u tehničke svrhe upora


bivog diela stabla.


Obrazac razredne skrižaljke


je sliedeći: (Vidi na str. 389.).


Ova skrižaljka služi na iz


računanje dolnje neuporabive


duljine, dočim ako hodemo iz


računati u tehničke svrhe upo


rabivu duljinu, tad ne ćemo u


tiskanicu uvršćivati rubrike za


duljine od 0*5 m., 1 m. i t. d.


nego ćemo početi sa najmanjom


tehnički uporabivom duljinom od


4 m.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 387 —


Da se može točno izračunati kubna sadržina u tehničke
svrhe uporabivog diela uzor-stabla, odnosno svih stabala, mora
se u prvom redu točno izmjeriti prsni promjer pojedinog stabla,
zatim se mora ucjeniti duljina onog diela stabla, koja je u
tehničke svrhe uporabiva, i napokon se još mora procjeniti
duljina onog diela stabla, koji je počam od reza na panju,
radi raznih pogriešaka. u tehničke svrhe neuporabiv.


Ako smo spomenuto troje dobro ustanavili, tad ćemo obzirom
na to, što kod jele i smreke ne treba, kao kod hrasta,
razlikovati razne sortimente, jer barem do sada, a vjerojatno i
u bližoj budućnosti plaćati će se za jedan kubni metar jelovog
i smrekovog drva u okruglom surovom stanju jedna te ista
ciena bez obzira na to, da li je dotični trupac tanji ili deblji
i konačno obzirom na to, što jela i smreka imaju pravilno
deblo, imati sve podatke, koji su nam potrebni za točnu procjenu
stabala.


Kako se ima izmjeriti prsni promjer, to je obćenito poznato,
a kod procjene duljinah, koja se mogu veoma točno
ustanoviti sa visinomjerom, moram primjetiti, da nije potrebno
da spomenute dvie duljine kod svakog stabla ustanovimo visinomjerom,
jer bi to bilo skopčano sa silnim gubitkom vremena,
nego je dovoljno, da procjenitelj samo prvih dana pomoćju
motke ili visinomjera ucjeni visinu, a nakon što mu se
je oko uvježbalo, da duljine ucjenjuje okularno.


Takovu procjenu predočuje zorne slika u kojoj a predstavlja
prerez izmedju stabla i panja, h prsni promjer, c ono
mjesto dokle je stablo radi pogriešaka n. pr. gnjiloće, neuporabivo,
d ono mjesto dokle je stablo u tehničke svrhe uporabivo,
e predstavlja duljinu dolnjeg u tehničke svrhe neuporadiela
stabla, i napokon f duljinu u tehničke svrhe uporabivog
diela stabla.


Spomenute podatke o prsnom promjeru, o duljini dolnjeg
neuporabivog diela (a c), zatim duljinu u tehničke svrhe uporabivog
diela stabla i napokon eventualne opazke. imaju se
bilježiti u procjenbeni raanual sastavljenom po sliedećem obrazcu.
(Vidi na str. 389.).




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 386 —


ona stabla, koja se imaju iz sječine izvaditi, te ih s toga doznačio
liupcu, temeljem obstojećih lokalnih skrižaljkah izračuna
šestorni sadržaj cieloga stabla


Takav način prodaje, gdje se naime za gradjevno drvo
plada ista ciena kao za ogriev i odpadke, doduše je veoma
jednostavan, nu i veoma primitivan, te može pod okolnostima
biti veoma štetan i nepravedan po trgovca i po šumoposjednika.
S toga se taj način prodaje većim dielom opet napušta, te
toga radi ne ču o njemu dalje ni razpravljati.


Drugi način prodaja na panju jeste sasvim sličan onomu
u hrastovim šumama, a sastoji se u tomu, da se stabla točno
prociene na njihovu tehnički uporabivu drvnu gromadu, ista
pomnoži sa ustanovljenom cienom, te tim dobiveni umnožak
uzme kao izklična ciena.


Da takova procjena bude valjana potrebno je dvoje: 1. da
se učini valjano analiza ciena, i 2) da se točno ustanovi u tehničke
svrhe uporabiva drvna gromada.


Kako se ima obaviti analiza ciena, to aije stvar ove razprave,
pak s toga prelazim odmah na drugu točku t. j . na
ustanovljenje u tehničke svrhe uporabive drvne gromade.


Prije, nego li na to predjem, moram ovdje izrično naglasiti,
da mi nije nakana napisati nješto kroz novoga, jer kao
što je ono, što sam do sada naveo, više manje občenito pomete
svakom šumarskom stručnjaku, tako su mu obdenito poznate
i one stvari, o kojima ću govoriti u daljnjem toku ove
razprave. Nakana mi je samo da razpravim, kako se može
shodnom uporabom poznatih stvarih iz dendrometrije obaviti
jeftinim i brzim načinom za prodajne svrhe dovoljno točna
procjena jele i smreke.


Svakomu šumaru je poznato, da jela i smreka imade uzpravno
i puno deblo, te da se iz granah ne izradjuje nikakova
gradja. S toga možemo kod tih vrstih drveća lahko i sa dovoljnom
točnošću izračunati uzorna stabla, a na temelje istih
može se točno izračunati ne samo ukupna drvna gromada svih
procieniti se imajućih stabala, nego i ona njihova drvna gromada,
koja je sposobna u tehničke svrhe.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 385 —


Zadnjih decenija nastojalo se je, da se u prvom redu odstrane
što prije prestara i boležljiva stabla, te su s toga ostale
u glavnom samo zdravije sastojine. Radi toga je iz napred navedenih
razloga, barem za šume, koje stoje pod osobitim javnim
nadzorom i u javnoj upravi, opravdano, da se napusti prodaja
uz naknadnu premjeru, te da se obćenito predje na prodaju uz
procjenu na panju.


Prelaz od jednog načina prodaje na drugi ne može i ne
smije biti prenagao, jer mnogi drvotržei, osobito manji domaći
trgovci ne mogu se odmah, nego tek polagano uputiti u novi
način prodaje, a i mnogi šumari su protivnici takovog načina
prodaje; ne možda jer ga ne bi držali shodnijim, nego iz veoma
jednostavnog razloga, što im je naknadna premjera njekim načinom
prešla u krv, te što nenaviknuti na točno procjenjivanje
stojećih stabala, njekako ne imaju pravog pouzdanja u mogućnost
točne procjene stojećih stabala, a konačno biti će ne
malim razlogom i to, što za takav način procjene nije obćenito
poznata i usvojena metoda, koja bi odgovarala svim uvjetima
— koja bi naime davale točne rezultate; nadalje, koja ne
bi prouzrokovala nerazmjernih troškova, te konačno koja bi
omogućila točnu a uz to brzu kontrolu procjene.


Podpunosti radi moram ovdje spomenuti, da su se u navedenim
krajevima razvile u potonje doba dvi e vrsti prodaja
na panju.


Jedna se sastoji u tomu, da se sječine označe u naravi,
nu stabla se ne obilježe niti prociene, nego se prodaja obavlja
na taj način, da kupac kupuje sva ona stabla u sječini, koja
se po sudu upravljajućeg šumara budu imala prema propisima
redovite preborne sječe iz sastojine izvaditi, te da kupac za
1 m´´ drvne gromade tih stabala plati ugovorenu jediničnu
cienu bez obzira na to, koliko će od toga biti tehnički uporabivo
ili ne. Kupac dakle ima platiti ukupnu drvnu gromadu
stabala (Baumholzmasse) bez obzira na njezinu uporabivost. Ta
drvna gromada ustanovljuje se tako, da se po prsnom promjeru
onih stabala, koja je upravljajući šumar označio kao




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 384 —


piovadjajuei šumar, u interesu šumoposjednika nastojao, da
stabla dadu što veću zaraČunanu drvnu gromadu, te je s toga
okružljivost i čvoravost, koju je kupac držao veoma znatnom,
nastojao prikazati kao veoma neznatnu.


Usljed toga došlo je kod premjerivanja često do veoma
neugodnog natezanja i pravdanja o tomu; je li koji trupac veoma
znatno okružljiv i cvorav, ili nije ?


S jedne strane one neugodnosti kod premjere, koje su
cesto dovele do ozbiljnih svadja i tužba, a s druge strane veliki
troškovi koji su sa tom premjerom bili skopčani koli za
prodavaoca, toli za kupca, i koji često nisu bili u -razmjerju
sa kupovninom, ponukale su šumske uprave u spomenutim
krajevima, da su nastojale prekinuti sa načinom prodaje uz
premjeru, te da uvedu prodaju uz procjenu na panju.


Posljedica toga nastojanja bila je ta, da su se kod imovnih
obdina i državne šumske uprave počele uvadjati prodaje na
panju, dočim se kod njekih privatnika i kod njekih zemljištnih
zajednica i sada još većim dielom obavljaju prodaje uz naknadnu
premjeru.


Neda se tajiti, da u mnogim slučajevima imade prodaja
uz naknadnu premjeru znatne prednosti pred prodajom na
panju.


Taj slučaj nastupa osobito u prestarim sastojinama, te u
onim, gdje su stabla usljed od prije uobičajenoga zasjecanja
istih, za moći ustanoviti je li su za krovnu dasku dovoljno
cjepka ili ne, veoma boležljiva, te gdje stoga šumar često uz
najpomnija iztraživanja prigodom procjene, ne može ustanoviti
dokle ide u stablu gnjiloća i okružljivost. Ta okolnost kao i
to, što se kod smreke i jele ako nije cjepiva, redovito ne mogu
u trgovačke svrhe upotrebljivati komadi, koji su kraći od
4 m., bila je razlogom, da su se često i najpomnije sastavljene
procjene znatno razlikovale od posljedka faktične izradbe, te
je ili kupac ili prodavaoc bio znatnije prikraćen. S toga je u
takovim slučajevima sjegurnije i pravednije za obe stranke,
ako se iz stabla izradjeni dielovi prociene tek u izradjcnoni
stanju, kada se svaka pogrieška lahko vidjeti može.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 383 —


je prodavaoc i kupac već prigodom dražbe znao barem približno
drvnu gromadu. koja se prodaje, odnosno kupuje i približnu
novčanu vriednost, dočim je faktična kupovna vriednost
ustanovljena takodjer tek na temelju podataka naknadne premjtrbe.


Kod navedenih dvajuh načina bilo je još raznih variacija,
tako n. pr. se je za ciepku robu mjestimično uvelo, da se
kubni sadržaj upotriebljene surovine nije izračunao mjerenjem
promjera i duljine, nego tim, da se je izračunao kubni sadržaj
izradjene robe, te se je k istom pribrojio stanoviti postotak u
ime odpadka i t. d., nu to su sve manje više poznate stvari,
koje nam u toku dalnje razprave nisu potrebne, te ih s toga
ne ču ovdje dalje navadjati niti tumačiti.


Iz navedenoga se razabire, da kod prodajah uz naknadnu
premjeru nije glavno težište ležalo u procjeni, s toga se istoj
nije ni posvećivala osobita pažnja, nego je glavno težište ležalo
u naknadnoj premjeri.


Kod takovih prodaja bilo je uvjetom, da drvotržac ima iz
kupljenih stabala_ izraditi sav u tehničke svrhe uporabivi dio,
te se je u odnosnih dražbenih uvjetih nastojalo više manje
obširno i točno ustanoviti, što je sve kupac dužan kao tehnički
uporabivo drvo izraditi i platiti. Takova jedna a običajna
ustanova bila je: »da se kao zdravo u tehničke svrhe
sposobno drvo, koje kupac ima izraditi i podpunom dostalnom
cienom platiti, smatraju svi oni dielovi stabla, koji nisu jako
okružljivi, jako razpucani i jako čvoravi, te kojih srčana trulež
nije veća od 3 (višeput i 5) cm. u promjeru«.


Mnogo točnije se nisu dali opisati oni dielovi, koje je
kupac bio dužan primiti i platiti, a ipak se na prvi pogled
može opaziti, da se rieči »znatno okružljivi i jako razpucani


čvoravi«, dadu prema subjektivnom shvaćanju pojedinca
veoma raznoliko tumačiti. S toga je osobito u godinah, kada
je jelovina imala veoma slabu prodju, trgovac nastojao da izradi
samo ljepše dielove stabala, te je već za neznatniju okruž-
Ijivost tvrdio da je veoma znatna, dočim je naprotiv premjeru




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 382 —


Na temelju tih podataka izračunat je kubni sadržaj onih
dielova stabla, što ih je kupac izradio i u svoje svrhe upotriebio,
te taj kubni sadržaj pomnožen sa već unapried pogodjenom
jediničnom cienom po 1 m^, predstavljao je kupovninu
što ju je kupac imao platiti.


Kod takovog načina prodaje bila je procjena stabala prije
veoma jednostavna, te se je obično obavljala na siiedeća dva
načina.


1. Sječina se je u naravi označila i stabla namjenjena prodaji
samo obrojčala (numerirale) u svrhu, da se zna koja i koliko
stabala se ima prodati.
U tom slučaju imao je obično kupac prije doznake stabala
uplatiti pristojbu za 1 —2 m´´ po kupljenom stablu, a
nakon premjere i učinjenog obračuna imao je uplati premjerom
ustanovljeni višak, eventualno ako su stabla dala manje, povratila
mu se je premjerom ustanovljena razlika.


2. Ona stabla, koja su se po propisima redovitog prebornog
sjeka imala sa sječina izvaditi i prodati, obilježena su u prsnoj
visini tekućim brojem, izmjereni su prsni promjeri, te pomoću
»skrižaljka drvne gromade stabala« (Baummassentafein) ustanovljena
im je ukupna drvna gromada, od koje se je prema
visini, punoći, zdravosti te u obče prema tehničkoj uporabivosti
stabala, odbio stanoviti postotak na ogriev i odpadke, a ostatak
kao tehnički uporabiva drvna gromada pomnožila se jediničnom
cienom i tim dobila procjenbena vriednost.
I u tom slučaju se je prodaja obavljala uz naknadnu premjeru,
te je drvotržac morao kod dražbe staviti ponudu na
1 m^ tehničke uporabive drvne gromade, nu mjesto da je
prije doznake uplatio po stablu 1-2 m^, morao je uplatiti
stanoviti dio ili cielu procjenbenu vriednost, već prema tomu,
da li je prodavaoc odmah nakon dražbe trebao manje ili više
novaca.


Ustanovljena procjenbena vriednost nije niti u cnom slučaju
bilo osobito točno ustanovljena, te je naprama prvoopisanom
načinu imao onaj potonji način samo tu prednost, da




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Bm>3^iM Bil«


Br, 8. i 9. u ZAGREBU, I. kolovoza 1903. God. XXVII.


u vrst bina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Vs stranice
5 E. 20 fiL; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Procjena jelovih i smrekovih stabala u našima
prebornim šumama.


u prebornim šumama gornje Krajine i Gorskoga kotara
prodavala su. se do nedava, jelova i smrekova stabla izključivo
samo uz naknadnu promjeru, koja se je, kako je to obdenito
poznato, sastojala u sliededem.


Drvotržac kupio je stanoviti broj stabala uz unapried pogodjenu
jediničnu cienu po 1 m* surovog drva sposobnog u
tehničke svrhe. Nakon izdanja doznačnice ili podpisa kupoprodajnog
ugovora, doznačena su kupljena stabla drvotržcu,
koji ih je dao po svojim težacima izraditi u okrugle trupce,
otesane grede, u dužicu i krovnu dasku, ili je napokon izradjivao
sve te vrsti robe, već prema tomu za koju robu su dotična
stabla bila sposobna i koju vrst robe je drvotržac potrebovao.


Kada je izradba bila dovršena izašao je u sječinu šumar,
te je preduzeo premjeru t. j . ustanovio je duljinu i srednji
promjer trupaca, za tim duljinu i srednji promjer onog điela
stabla, što je izradjen u grede — u tu svrhu morala se je u
sredini otesane grede ostaviti tako zvane »babica« t. j . do
30 cm. dugi neotesani dio, na kojem se je mjerio srednji
promjer — i napokon se je kod onog diela stabla, koji je bio izciepan
na daske ili dužice, srednji promjer ustanovio tako, da
se je izmjerio promjer na preostalom dolujem i gornjem neizredjanom
dielu stabla, te se je uzela aritmetička sredina.