DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Bm>3^iM Bil« Br, 8. i 9. u ZAGREBU, I. kolovoza 1903. God. XXVII. u vrst bina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Vs stranice 5 E. 20 fiL; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Procjena jelovih i smrekovih stabala u našima prebornim šumama. u prebornim šumama gornje Krajine i Gorskoga kotara prodavala su. se do nedava, jelova i smrekova stabla izključivo samo uz naknadnu promjeru, koja se je, kako je to obdenito poznato, sastojala u sliededem. Drvotržac kupio je stanoviti broj stabala uz unapried pogodjenu jediničnu cienu po 1 m* surovog drva sposobnog u tehničke svrhe. Nakon izdanja doznačnice ili podpisa kupoprodajnog ugovora, doznačena su kupljena stabla drvotržcu, koji ih je dao po svojim težacima izraditi u okrugle trupce, otesane grede, u dužicu i krovnu dasku, ili je napokon izradjivao sve te vrsti robe, već prema tomu za koju robu su dotična stabla bila sposobna i koju vrst robe je drvotržac potrebovao. Kada je izradba bila dovršena izašao je u sječinu šumar, te je preduzeo premjeru t. j . ustanovio je duljinu i srednji promjer trupaca, za tim duljinu i srednji promjer onog điela stabla, što je izradjen u grede — u tu svrhu morala se je u sredini otesane grede ostaviti tako zvane »babica« t. j . do 30 cm. dugi neotesani dio, na kojem se je mjerio srednji promjer — i napokon se je kod onog diela stabla, koji je bio izciepan na daske ili dužice, srednji promjer ustanovio tako, da se je izmjerio promjer na preostalom dolujem i gornjem neizredjanom dielu stabla, te se je uzela aritmetička sredina. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 382 — Na temelju tih podataka izračunat je kubni sadržaj onih dielova stabla, što ih je kupac izradio i u svoje svrhe upotriebio, te taj kubni sadržaj pomnožen sa već unapried pogodjenom jediničnom cienom po 1 m^, predstavljao je kupovninu što ju je kupac imao platiti. Kod takovog načina prodaje bila je procjena stabala prije veoma jednostavna, te se je obično obavljala na siiedeća dva načina. 1. Sječina se je u naravi označila i stabla namjenjena prodaji samo obrojčala (numerirale) u svrhu, da se zna koja i koliko stabala se ima prodati. U tom slučaju imao je obično kupac prije doznake stabala uplatiti pristojbu za 1 —2 m´´ po kupljenom stablu, a nakon premjere i učinjenog obračuna imao je uplati premjerom ustanovljeni višak, eventualno ako su stabla dala manje, povratila mu se je premjerom ustanovljena razlika. 2. Ona stabla, koja su se po propisima redovitog prebornog sjeka imala sa sječina izvaditi i prodati, obilježena su u prsnoj visini tekućim brojem, izmjereni su prsni promjeri, te pomoću »skrižaljka drvne gromade stabala« (Baummassentafein) ustanovljena im je ukupna drvna gromada, od koje se je prema visini, punoći, zdravosti te u obče prema tehničkoj uporabivosti stabala, odbio stanoviti postotak na ogriev i odpadke, a ostatak kao tehnički uporabiva drvna gromada pomnožila se jediničnom cienom i tim dobila procjenbena vriednost. I u tom slučaju se je prodaja obavljala uz naknadnu premjeru, te je drvotržac morao kod dražbe staviti ponudu na 1 m^ tehničke uporabive drvne gromade, nu mjesto da je prije doznake uplatio po stablu 1-2 m^, morao je uplatiti stanoviti dio ili cielu procjenbenu vriednost, već prema tomu, da li je prodavaoc odmah nakon dražbe trebao manje ili više novaca. Ustanovljena procjenbena vriednost nije niti u cnom slučaju bilo osobito točno ustanovljena, te je naprama prvoopisanom načinu imao onaj potonji način samo tu prednost, da |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 383 — je prodavaoc i kupac već prigodom dražbe znao barem približno drvnu gromadu. koja se prodaje, odnosno kupuje i približnu novčanu vriednost, dočim je faktična kupovna vriednost ustanovljena takodjer tek na temelju podataka naknadne premjtrbe. Kod navedenih dvajuh načina bilo je još raznih variacija, tako n. pr. se je za ciepku robu mjestimično uvelo, da se kubni sadržaj upotriebljene surovine nije izračunao mjerenjem promjera i duljine, nego tim, da se je izračunao kubni sadržaj izradjene robe, te se je k istom pribrojio stanoviti postotak u ime odpadka i t. d., nu to su sve manje više poznate stvari, koje nam u toku dalnje razprave nisu potrebne, te ih s toga ne ču ovdje dalje navadjati niti tumačiti. Iz navedenoga se razabire, da kod prodajah uz naknadnu premjeru nije glavno težište ležalo u procjeni, s toga se istoj nije ni posvećivala osobita pažnja, nego je glavno težište ležalo u naknadnoj premjeri. Kod takovih prodaja bilo je uvjetom, da drvotržac ima iz kupljenih stabala_ izraditi sav u tehničke svrhe uporabivi dio, te se je u odnosnih dražbenih uvjetih nastojalo više manje obširno i točno ustanoviti, što je sve kupac dužan kao tehnički uporabivo drvo izraditi i platiti. Takova jedna a običajna ustanova bila je: »da se kao zdravo u tehničke svrhe sposobno drvo, koje kupac ima izraditi i podpunom dostalnom cienom platiti, smatraju svi oni dielovi stabla, koji nisu jako okružljivi, jako razpucani i jako čvoravi, te kojih srčana trulež nije veća od 3 (višeput i 5) cm. u promjeru«. Mnogo točnije se nisu dali opisati oni dielovi, koje je kupac bio dužan primiti i platiti, a ipak se na prvi pogled može opaziti, da se rieči »znatno okružljivi i jako razpucani čvoravi«, dadu prema subjektivnom shvaćanju pojedinca veoma raznoliko tumačiti. S toga je osobito u godinah, kada je jelovina imala veoma slabu prodju, trgovac nastojao da izradi samo ljepše dielove stabala, te je već za neznatniju okruž- Ijivost tvrdio da je veoma znatna, dočim je naprotiv premjeru |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 384 — piovadjajuei šumar, u interesu šumoposjednika nastojao, da stabla dadu što veću zaraČunanu drvnu gromadu, te je s toga okružljivost i čvoravost, koju je kupac držao veoma znatnom, nastojao prikazati kao veoma neznatnu. Usljed toga došlo je kod premjerivanja često do veoma neugodnog natezanja i pravdanja o tomu; je li koji trupac veoma znatno okružljiv i cvorav, ili nije ? S jedne strane one neugodnosti kod premjere, koje su cesto dovele do ozbiljnih svadja i tužba, a s druge strane veliki troškovi koji su sa tom premjerom bili skopčani koli za prodavaoca, toli za kupca, i koji često nisu bili u -razmjerju sa kupovninom, ponukale su šumske uprave u spomenutim krajevima, da su nastojale prekinuti sa načinom prodaje uz premjeru, te da uvedu prodaju uz procjenu na panju. Posljedica toga nastojanja bila je ta, da su se kod imovnih obdina i državne šumske uprave počele uvadjati prodaje na panju, dočim se kod njekih privatnika i kod njekih zemljištnih zajednica i sada još većim dielom obavljaju prodaje uz naknadnu premjeru. Neda se tajiti, da u mnogim slučajevima imade prodaja uz naknadnu premjeru znatne prednosti pred prodajom na panju. Taj slučaj nastupa osobito u prestarim sastojinama, te u onim, gdje su stabla usljed od prije uobičajenoga zasjecanja istih, za moći ustanoviti je li su za krovnu dasku dovoljno cjepka ili ne, veoma boležljiva, te gdje stoga šumar često uz najpomnija iztraživanja prigodom procjene, ne može ustanoviti dokle ide u stablu gnjiloća i okružljivost. Ta okolnost kao i to, što se kod smreke i jele ako nije cjepiva, redovito ne mogu u trgovačke svrhe upotrebljivati komadi, koji su kraći od 4 m., bila je razlogom, da su se često i najpomnije sastavljene procjene znatno razlikovale od posljedka faktične izradbe, te je ili kupac ili prodavaoc bio znatnije prikraćen. S toga je u takovim slučajevima sjegurnije i pravednije za obe stranke, ako se iz stabla izradjeni dielovi prociene tek u izradjcnoni stanju, kada se svaka pogrieška lahko vidjeti može. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 385 — Zadnjih decenija nastojalo se je, da se u prvom redu odstrane što prije prestara i boležljiva stabla, te su s toga ostale u glavnom samo zdravije sastojine. Radi toga je iz napred navedenih razloga, barem za šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom i u javnoj upravi, opravdano, da se napusti prodaja uz naknadnu premjeru, te da se obćenito predje na prodaju uz procjenu na panju. Prelaz od jednog načina prodaje na drugi ne može i ne smije biti prenagao, jer mnogi drvotržei, osobito manji domaći trgovci ne mogu se odmah, nego tek polagano uputiti u novi način prodaje, a i mnogi šumari su protivnici takovog načina prodaje; ne možda jer ga ne bi držali shodnijim, nego iz veoma jednostavnog razloga, što im je naknadna premjera njekim načinom prešla u krv, te što nenaviknuti na točno procjenjivanje stojećih stabala, njekako ne imaju pravog pouzdanja u mogućnost točne procjene stojećih stabala, a konačno biti će ne malim razlogom i to, što za takav način procjene nije obćenito poznata i usvojena metoda, koja bi odgovarala svim uvjetima — koja bi naime davale točne rezultate; nadalje, koja ne bi prouzrokovala nerazmjernih troškova, te konačno koja bi omogućila točnu a uz to brzu kontrolu procjene. Podpunosti radi moram ovdje spomenuti, da su se u navedenim krajevima razvile u potonje doba dvi e vrsti prodaja na panju. Jedna se sastoji u tomu, da se sječine označe u naravi, nu stabla se ne obilježe niti prociene, nego se prodaja obavlja na taj način, da kupac kupuje sva ona stabla u sječini, koja se po sudu upravljajućeg šumara budu imala prema propisima redovite preborne sječe iz sastojine izvaditi, te da kupac za 1 m´´ drvne gromade tih stabala plati ugovorenu jediničnu cienu bez obzira na to, koliko će od toga biti tehnički uporabivo ili ne. Kupac dakle ima platiti ukupnu drvnu gromadu stabala (Baumholzmasse) bez obzira na njezinu uporabivost. Ta drvna gromada ustanovljuje se tako, da se po prsnom promjeru onih stabala, koja je upravljajući šumar označio kao |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 386 — ona stabla, koja se imaju iz sječine izvaditi, te ih s toga doznačio liupcu, temeljem obstojećih lokalnih skrižaljkah izračuna šestorni sadržaj cieloga stabla Takav način prodaje, gdje se naime za gradjevno drvo plada ista ciena kao za ogriev i odpadke, doduše je veoma jednostavan, nu i veoma primitivan, te može pod okolnostima biti veoma štetan i nepravedan po trgovca i po šumoposjednika. S toga se taj način prodaje većim dielom opet napušta, te toga radi ne ču o njemu dalje ni razpravljati. Drugi način prodaja na panju jeste sasvim sličan onomu u hrastovim šumama, a sastoji se u tomu, da se stabla točno prociene na njihovu tehnički uporabivu drvnu gromadu, ista pomnoži sa ustanovljenom cienom, te tim dobiveni umnožak uzme kao izklična ciena. Da takova procjena bude valjana potrebno je dvoje: 1. da se učini valjano analiza ciena, i 2) da se točno ustanovi u tehničke svrhe uporabiva drvna gromada. Kako se ima obaviti analiza ciena, to aije stvar ove razprave, pak s toga prelazim odmah na drugu točku t. j . na ustanovljenje u tehničke svrhe uporabive drvne gromade. Prije, nego li na to predjem, moram ovdje izrično naglasiti, da mi nije nakana napisati nješto kroz novoga, jer kao što je ono, što sam do sada naveo, više manje občenito pomete svakom šumarskom stručnjaku, tako su mu obdenito poznate i one stvari, o kojima ću govoriti u daljnjem toku ove razprave. Nakana mi je samo da razpravim, kako se može shodnom uporabom poznatih stvarih iz dendrometrije obaviti jeftinim i brzim načinom za prodajne svrhe dovoljno točna procjena jele i smreke. Svakomu šumaru je poznato, da jela i smreka imade uzpravno i puno deblo, te da se iz granah ne izradjuje nikakova gradja. S toga možemo kod tih vrstih drveća lahko i sa dovoljnom točnošću izračunati uzorna stabla, a na temelje istih može se točno izračunati ne samo ukupna drvna gromada svih procieniti se imajućih stabala, nego i ona njihova drvna gromada, koja je sposobna u tehničke svrhe. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 387 — Da se može točno izračunati kubna sadržina u tehničke svrhe uporabivog diela uzor-stabla, odnosno svih stabala, mora se u prvom redu točno izmjeriti prsni promjer pojedinog stabla, zatim se mora ucjeniti duljina onog diela stabla, koja je u tehničke svrhe uporabiva, i napokon se još mora procjeniti duljina onog diela stabla, koji je počam od reza na panju, radi raznih pogriešaka. u tehničke svrhe neuporabiv. Ako smo spomenuto troje dobro ustanavili, tad ćemo obzirom na to, što kod jele i smreke ne treba, kao kod hrasta, razlikovati razne sortimente, jer barem do sada, a vjerojatno i u bližoj budućnosti plaćati će se za jedan kubni metar jelovog i smrekovog drva u okruglom surovom stanju jedna te ista ciena bez obzira na to, da li je dotični trupac tanji ili deblji i konačno obzirom na to, što jela i smreka imaju pravilno deblo, imati sve podatke, koji su nam potrebni za točnu procjenu stabala. Kako se ima izmjeriti prsni promjer, to je obćenito poznato, a kod procjene duljinah, koja se mogu veoma točno ustanoviti sa visinomjerom, moram primjetiti, da nije potrebno da spomenute dvie duljine kod svakog stabla ustanovimo visinomjerom, jer bi to bilo skopčano sa silnim gubitkom vremena, nego je dovoljno, da procjenitelj samo prvih dana pomoćju motke ili visinomjera ucjeni visinu, a nakon što mu se je oko uvježbalo, da duljine ucjenjuje okularno. Takovu procjenu predočuje zorne slika u kojoj a predstavlja prerez izmedju stabla i panja, h prsni promjer, c ono mjesto dokle je stablo radi pogriešaka n. pr. gnjiloće, neuporabivo, d ono mjesto dokle je stablo u tehničke svrhe uporabivo, e predstavlja duljinu dolnjeg u tehničke svrhe neuporadiela stabla, i napokon f duljinu u tehničke svrhe uporabivog diela stabla. Spomenute podatke o prsnom promjeru, o duljini dolnjeg neuporabivog diela (a c), zatim duljinu u tehničke svrhe uporabivog diela stabla i napokon eventualne opazke. imaju se bilježiti u procjenbeni raanual sastavljenom po sliedećem obrazcu. (Vidi na str. 389.). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 10 <-- 10 --> PDF |
388 — (U ovom manualu dolaze takodjer rubrike za bukvu i javor, jer se te vrsti nalaze u prebornim šumama pomješane sa jelom i smrekom, i jer se pro cjena tih vrsti obavlja u glav nom po istim načelima kao kod jele i smreke). Kada su tako procienjeni i u manul ubilježeni svi potrebni podatci za svako pojedino stablo, tad se ista razvrstaju u debljin ske razrede, te se za svaki deb- Ijinski razred izračuna uzor stablo. U tu svrhu se na temelju procjebenog manuala svako po jedino stablo ubilježi znakom točke ili poteza u odnosni stupac »razrednih skrižaljka«, od kojih jedna služi za izračunanje du ljine dolnjeg neuporabivog diela, dočim druga za izračunanje du ljine u tehničke svrhe upora bivog diela stabla. Obrazac razredne skrižaljke je sliedeći: (Vidi na str. 389.). Ova skrižaljka služi na iz računanje dolnje neuporabive duljine, dočim ako hodemo iz računati u tehničke svrhe upo rabivu duljinu, tad ne ćemo u tiskanicu uvršćivati rubrike za duljine od 0*5 m., 1 m. i t. d. nego ćemo početi sa najmanjom tehnički uporabivom duljinom od 4 m. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 389 03 m ´o´ S-i o3 ož a 32 53 O > 1=1 ^ ^ 1) OoTdo c3 53 f^^ s Opazka prsni promjer cm. m. OJ H1 48 16 3-5 radi gujiloće 2 52 — 12 3 62 — 18 4 radi izkrivljeiiosti r—» a o OJ u Vrst drveća Za tehn. svrhe neupor. dolnji dio u metr. 0 0 0 5 1-0 1-5 2-0 2-5 i t. d. Ukupno stabala met. tu Y o SH "a 00 ^^ 35 36 37 // / .// 38 39 40 41 42 43 44 Ukupno |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 390 — Nakon toga se iz »ra/:i-eduili skrižaljka« podatci prenesu u niže navedenu skrižaliku, koja se obično nazivlje »Obračun uzor-stabala i drvnih gromada«, te se izračunaju podatci za uzor-stablo. Obračun uzor-stabala i drvnih gromada na temelju procjene izbrajanjem atabala. Vrat đrved 3, kruž. ploština uzor-stabla svih stabala ´a´ o ´3 wcm. 03 O M O a m^ c aft P ^ o Jit Ž"" ^ C3 a V/i o "ft a >ES3 3 m* O ft "3 ft cm. m. 3 šestorni sadržaj1 3 oi bi) m´ za O> o bD 35 0-096 1 ! 36 O´lO´i 37 0-107 38 0-113 39 0-110 40 0 126 41 0-132 42 0-138 43 0-145 44 0-152 Ukupno — Uzmimo za primjer, da smo za uzor-stablo I. debljinskog razreda izračunali prsni promjer od 55 cm., duljina dolnjeg neuporabivog diela je 3 5 m., a duljina tehnički uporabivog diela da je 16 m. Na temelju tih podataka moramo ustanoviti kubni sadržaj u tehničke svrhe uporabivog diela uzor-stabla, koji će nam, pomnožen |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 391 — sa ukupnim brojem stabala dotičnog debljinskog razreda, dati u tehničke svrhe uporabu drvnu gromadu svih stabala dotičnog debljinskog razreda, a izračunamo li opisanim načinom kubni sadržaj u tehničke svrhe uporabivog diela uzorstabala i svih stabala ostalih debljinskih razreda, tad ćemo zbrojiv drvne gromade svih debljinskih razreda, dobiti ukupnu u tehničke svrhe uporabivu drvnu gromadu svih procienjenih stabala. Kubni sadržaj na napried navedeni način obračunatih uzor-stabala možemo ustanoviti na sliedeća 2 načina 1. Jedan način sastoji se u tomu, da u sastojini nadjemo stabla, koji svojim uzrastom i punodom odgovaraju stablima dotičnog debljinskog razreda — da li su ona tehnički vise ili manje uporabiva, to je sasvim sporedna stvar — te koja imaju onaj prsni promjer, kojeg smo izračunali za uzor-stablo. Ta uzor-stabla, odnosno uzmimo u razmatranje samo uzor stablo jednog debljinskog razreda se posječe, te se na njemu odmjeri najprije ona duljina, koje je za uzor stabla izračunata kao dalnji neuporabivi dio, u našem slučaju 3—5 m. Na tomu mjestu se kora sa stranah oguli tako, da možemo promjerkom izmjeriti promjer bez kore, za tim se počam od toga mjesta prama gore izmjeri računom ustanovljena duljina tehnički uporabivog diela uzor stabla, u našem slučaju 16 m. (na slici kod d) te se i tu radi mjerenja promjera kora sa strane oguli, a nakon toga se konačno izmjeri kubni sadržaj uporabivog diela c d, bilo na temelju srednjeg promjera, ili sekcioniranjem, i to bez obzira na to, je li taj dio na oborenom stablu zdrav ili gnjil, ili inače neuporabiv. Tim načinom dobit demo sasvim točno kubni sadržaj u tehničke svrhe uporabivog diela uzor-stabla bez kore. 2. Drugi način nije tako točan, nu ako smo u prijašnjim godinama mjerenjem dovoljnog broja posječenih st:ibala sabrali si dovoljno podataka o tom, kako pada promjer stabala prama vrhu i debljina kore, možemo i sliedećim načinom dobiti ta |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 392 — kodjer dosta točne rezultate, a sastoji se u tomu, da se mjerenjem na dovoljnom broju posječenih stabala izračuna za svaki debljinski razred najprije koliko centimetara odpada na koru na onom mjestu, gdje obično pada srednji promjer od u tehničke svrhe uporabivog diela stabla, a za tim da se izračuna za koliko centimetara pada promjer stabla po tekućem metru. N. pr. da je u našem primjeru ustanovljeno, da na koru odpada 2 cm. i da nam pad po metru iznaša 1"5 cm. i napokon, da se panj kod takovih stabala ostavlja 50 cm. visok. U tom slučaju će se kubni sadržaj tehnički uporabivog diela uzornog stabla sa 55 cm. prsnog promjera, sa 3"5 m. dolnjeg neporabivog diela — računato od — panja i sa 16 m. tehnički uporabive duljine, izračunati na temelju srednjeg promjera i duljine toga diela stabla. Duljina nam je već izračunata, a srednji promjer, koji je u slici 1. označen kod točke g ustanoviti ćemo po padu na sliedeći način: Od točke a—c imamo 3´5 m., a pošto je toč. a visoka 0*5 m., a točka b (prsni promjer 1´3 m.), to imamo izmedju prsnog promjera (toč. h.) i dolnjeg promjera uporabivog diela (toč. c) udaljenost od 2-7 m,, a od c—g t. j . do srednjeg promjere uporabivog diela iznosi duljina 8 m. ili ukupno od b—g 2-7 + 8*0 = 107 Ako tu duljinu izračunamo za koliko ee promjer stabla umanjuje, dobit ćemo u našem slučaju 10*7 X 1´5 = 16 t. j . promjer se je umanjio za 16 cm. Odbiv to od prsnog promjera sa 55 cm. dobijemo srednji promjer 55—16^3 9 cm., nu to je promjer s korom. Moramo s toga odbiti koru, koju smo prema gore navedenom ustanovili sa 2 cm., te ćemo konačno dobiti srednji promjer bez kore tehnički uporabivog diela uzor stabla sa 39—2 = 37 cm. Iz tog srednjeg promjera sa 37 cm. i izračunate duljine sa 16 m. možemo po kubičnim tablicama izračunati kubni sadržaj tehnički uporabivog diela uzor stabla, a prema tomu i sadržaj svijuh stabala. Ne imamo li za to padanje promjera dovoljno podataka od posječenih stabala, to se može pad u svrhu procjene za |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 393 — prodaju ustanoviti dovoljno točno i na stojećim stablima pomodju Pukove tangecijalne promjerke Tim sam obrazložio dva načina pi´ocjene, koje mi kod procjene jelovih i smrekovih stabala možemo po mom mnienju s uspjehom rabiti, te držim, da sam ovim dokazao, da se procjena jele i smreke može provesti vanredno točno — puno točnije nego li kod skupocjene hrastovine. S toga je moje uvjerenje, da je nadošlo vrieme da prodaju uz naknadnu premjeru, kao našim odnošajima danas vise neodgovarajuću, sasvim napustimo, te predjemo na prodaju uz procjenu na panju, a to je opravdano tim većma, što su naši šumsko-upravni kotari bas tamo gdje su "jelove i smekove sastojine, još uvjek odveć veliki, te bi s toga svaki upravljajući šumar ono vrieme, što ga sada izgubi kod mehaničkoga rada oko naknadne premjere, mogao kud i kamo bolje upotriebiti za ini koristniji šumarski rad, tako n. pr. kod kulturah, a naročito kod uzgoja sastojina Ovomu se je potonjemu veoma važnomu poslovanju šumara kod nas u prebornim šumama posvećivala do sada mala ili nikakova pažnja, akoprem je to za uzgoj prebornih šuma jedno od najvažnijih pitanja, te se u tom pogledu ima još mnogo toga iztražiti i utvrditi. To je medjutim posebno pitanje, koje po svojoj važnosti zaslužuje, da se s njim čovjek posebice pozabavi, pak s toga želim moje opažaje i nazore o tom predmetu iznieti u posebnoj razpravici. A. Kern. Šume zaštitnice (§§. 6. i 7.), i šume zabranite (§. 19 š. z.). Piše V. Do,ikovi(5, kr. žup. šum. nadzornik u miru. Uvod. Star je naš šumski zakon od godine 1857. Imade u njemu odredaba, koje nisu u skladn sa modernom šumsko-poHtičkom naukom i novijimi zasadami narodno-gospodarstvenimi. Pokraj |