DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 407 — zgodnu i koristnu podporu po sukrorano šumareuje. Slično nastojanje nalazimo i u nas, gdje su pojedini žup. šumarski nadzornici putem žup. upravnih odbora nastojali, da provedu zaokruženje čuvarijah u šumama njihovoj upravi podvrgnutim, u svrhu: da se što valjanije osoblje akvirirati, i što intenzivnije čuvanje šuma zavesti uzmogne. Pravo za izdanje takovih odredaba, ako i nije nigdje u zakonu naročito navedeno, osniva se na ustanovi §. 23. š. z. kao izvora prava vrhovnom državnom nadzoru. 3. Šume zaštitnice i šume zabranite. 1. Pojam iizlučba šuma zaštitnica i zabra n i t i h. Vrlo je ved stara spoznaja, da izsječa šume pod stanovitimi predpostavami može biti od vrlo štetnih posljedica po zemaljsku kulturu. S druge strane se je već odavna uvidjelo, da se pošumljenjem mogu odstraniti stanoviti nepovoljni odnošaji svojstava tla po čem su obje te spoznaje već u srednjem vieku imale za posljedicu, da su izdavane upravne odredbe za uzčuvanje šuma. Najprije se je to odredjivalo za šume nalazede se u velegorju. U Švicarskoj zabranite su (po smislu ustanove §. 19. našeg šumskog zakona) već u 14. vieku pojedine šume za obranu od urvina (Forets baunisees, boschi sacri). U osobitim zabranbenim listovima (odlukama) izdavane su odredbe za čuvanje i uzdržavanje tih šuma; naročito su branjeni stanoviti užitci iz njih, pa su na prekršaje tih odredaba odredjene težke kazne. U 15. stoljeća zabranila je jedna biskupija u dolini Inna sječenje drva u stanovitim odjelima, za da crkvi i susjedom ne bude štete od potoka. Mnogi propisi austrijskih alpinskih zemalja iz 16., 17. i 18. stoljeća svjedokom su, da je izpravno ocienjena vehka vriednost, što no je imade šuma za obranu kulturnog tla i stanova. Zemaljski namjestnik grof Saur u Tirolu, prozvao je jur godine 1788. na izgradnju bujica. U 18. stoljeću odpočelo se već vezanjem pjeskulja. |