DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
_ 405 — ili uništimo proizvodnu snagu tla, dakle da plodjenje drva sasma onemogućimo. Vjeljovito stelarenje na jednom te mjestu, zanemarenje šumskih ogoja, prekomjerno okresivanje takovi su načini. Šumski su zakoni imali pred očima sad jedan, sad opet drugi od navedenih postupaka. Badenski šumski zakon propisuje, da šumske oblasti imadu uredovati čim opaze pustošenje sastojina; ruski š. z. zabranjuje u čl. 11. vodjenje ogromnih BJečina, koje onemogućuje naravno pomladienje, a prieti da će se progaljena mjesta pretvoriti u puste ploštine. Bavarski, austrijski i naš š. z. razumjeva nasuprot pod pustošenjem takov postupak sa šumom, pri kojemu se umanjuje ili čak uništuje proizvodna snaga tla. Nazori su dakle često puta sasma oprječni, već prema odnošajima vladajućim u pojedinoj državi. Praktične ali vriednosti te ustanove ne imadu, pošto je pojam o pustošenju šuma veoma pruživ, ako se pri tom naročito ne zabrane pojedini načini uživanja, kao što je to n, pr. u ruskom zakonu učinjeno. Propisi o pustošenju šuma nisu ni zato prikladni, što se kod prosudjivanja o načinu, kako se šumom postupa u dvojbenim slučajevima, obično polazi sa stanovišta velikog potrajnog šumskog gospodarstva, dočim za sukromnog posjednika male šume ova imade često cielu svoju vriednost samo po onim užitcima, koji se kod potrajnog šumarenja za nedopustive smatraju. Upravo s toga vidimo, da je rusko državno vieće u jednom svojem zaključku donesenom k š. z. od god. 1888. izjavilo, da se propisi odnoseći ^se na zaštitu šuma, ne imadu odnositi na šnme seljačkog maloposjeda, koje su ovomu podieljene za podignuće njegovog poljskog gospodarstva. 4. Izvjestni gospodarstveni p r o piši, koje su sadržavali stari šumski redovi i naši urbarski propisi o vremenu sječe, načiau obaranja, vrsti gospodarenja, izčeznuli su skoro posvema iz novijih šumskih zakona. Naš š. z. sadržaje u ustanovama §§. 5—7. za šume na pjeskuljama, na obalama većih voda, za one u kojima bi mogla, sasjekav ih do gola, nastati pogibelj od vihora za susjednu |